Zaštita šuma kao strategija zaštite klime

Zaštita šuma kao strategija zaštite klime

Desetljećima je zaštita šuma bila u središtu brojnih ekoloških kampanja. Mnogo je razloga za to - šume služe kao dom brojnim životinjskim i biljnim vrstama, pridonose kvaliteti zraka i vode te igraju ključnu ulogu u ciklusu ugljika na Zemlji. Ova zadnja funkcija posebno dolazi sve više do izražaja u raspravama o klimatskim promjenama i odgovarajućim strategijama zaštite. Time je zaštita šuma ključna strategija u području zaštite klime.

Šume kao skladišta ugljika

Osnove kruženja ugljika

Kako bismo razumjeli zašto su šume toliko važne u kontekstu zaštite klime, vrijedi pogledati globalni ciklus ugljika. Ovo opisuje procese u kojima ugljik cirkulira u različitim oblicima između atmosfere, biosfere i zemljinih geoloških rezervoara.

Životinje i ljudi izdišu ugljični dioksid (CO2), dok biljke, a posebno drveće apsorbiraju ovaj CO2 tijekom fotosinteze i pretvaraju ga u kisik. Pritom vežu ugljik i pohranjuju ga u svoju biomasu.

Uloga šuma

Prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (IPCC), šume sadrže oko 45% zemaljskog ugljika, što ih čini jednim od najvažnijih skladišta ugljika na Zemlji. To je dijelom zato što stabla mogu pohraniti velike količine ugljika u svojoj biomasi, ali i zato što imaju posebno dug životni vijek. To omogućuje da se pohranjeni ugljik drži izvan atmosfere tijekom dugog vremenskog razdoblja.

Ali to također znači: kada se šume unište, ovaj se ugljik ponovno oslobađa. Prema organizaciji Rainforest Foundation, doprinos krčenja šuma globalnoj emisiji stakleničkih plinova je oko 10-15%, što je otprilike jednako kao i cjelokupni svjetski transportni sektor.

Zaštita šuma kao strategija zaštite klime

S obzirom na gore navedeno, postaje jasno zašto zaštita šuma igra tako važnu ulogu u strategiji zaštite klime.

Izbjegavanje emisije CO2

Zaštita šuma može izravno pridonijeti smanjenju emisije CO2. Ako se šuma iskrči, ne samo da se zaustavlja tekući proces vezivanja CO2, već se i ugljik pohranjen u drveću i tlu također ispušta natrag u atmosferu kao CO2.

Obnova šuma

Ali zaštita postojećih šuma samo je jedna strana medalje. Druga važna strategija je obnova šuma, odnosno pošumljavanje područja koja su nekada bila pošumljena, a sada su degradirana. To može povećati kapacitet apsorpcije CO2 i povećati skladište ugljika na Zemlji.

Usluge klime i bioraznolikosti

Zaštita i obnova šuma nudi i druge ekološke usluge. Oni osiguravaju staništa za brojne životinjske i biljne vrste, pridonose kvaliteti tla i ciklusu vode te smanjuju utjecaj ekoloških katastrofa poput poplava ili klizišta.

Izazovi i rješenja

Unatoč jasnim prednostima, mjere očuvanja šuma suočavaju se s brojnim izazovima.

Sukob interesa

Drveće je važan resurs za drvo i druge proizvode, što često dovodi do sukoba između ekonomskih interesa i zaštite šuma. Rješenja u tom pogledu mogu uključivati ​​promicanje održivog šumarstva i provedbu propisa koji sprječavaju prekomjerno iskorištavanje šuma.

Financiranje i izvođenje

Provedba mjera zaštite šuma zahtijeva financijska i organizacijska sredstva. Stoga je važno pronaći odgovarajuće modele financiranja i promicati međunarodnu suradnju.

Nedostatak svijesti

Drugi izazov je često nedostatak svijesti o važnosti šuma u zaštiti klime. Obrazovanje i informiranje stoga mogu značajno doprinijeti zaštiti šuma.

Zaključak

Zaštita i obnova šuma nudi ogroman potencijal u borbi protiv klimatskih promjena. Oni mogu dati odlučujući doprinos smanjenju emisije stakleničkih plinova, poslužiti kao važno skladište ugljika i ponuditi brojne druge ekološke usluge. No, izazovi na tom putu su veliki i zahtijevaju koordinirano djelovanje i dublju svijest o problemu. Zaštita šuma nije samo zaštita klime – to je holistička strategija za očuvanje naše Zemlje.