Permakultura: model za budućnost?
Permakultura: model za budućnost?
Permakultura, koncept izveden iz engleskih riječi "trajno" i "poljoprivreda", neprestano je daljnje razvijena metoda kako održivo održivo koristiti svoje prirodne resurse. Kombinira najbolja učenja tradicionalne poljoprivrede s modernim ekološkim načelima i tehnologijama za stvaranje produktivnih i održivih životnih sustava. No, ima li potencijal postati model za našu budućnost? Ovaj članak pogleda povijest, načela i moguće učinke permakulture.
POVIJEST PEMUKULTURE
Permakulturu su 1970 -ih oblikovali Bill Mollison i David Holmgren, dva australijska ekologa i aktivista za zaštitu okoliša, kao odgovor na sve veće ekološke i socijalne probleme svog vremena. Ustvrdili su da industrijski poljoprivredni sustavi nisu održivi i da bismo se umjesto toga trebali koncentrirati na stvaranje održivih, raznolikih i otpornih sustava koji žive i rade u skladu s prirodom.
Osnovna načela permakulture
Permakultura se temelji na tri temeljna načela: briga o zemlji, briga za ljude i samo dionice. To su osnove na kojima se svaka odluka temelji na sustavu permakulture i stalno se ponavlja i primjenjuje.
Briga o zemlji
To znači da poštujemo i cijenimo zemlju i sve njegove ekosustave i da fokusiramo svoj način života i svoje prakse na održavanje i povećanje zdravlja i raznolikosti ovih sustava.
Briga o ljudima
To uključuje bunar svih članova naše zajednice, od najmanjeg mikroba u zemlji do najvećeg sisavca. Permakultura sugerira da bismo se trebali potruditi da promoviramo i jamčim bunar svakog člana.
FAIR DIJELO
To znači da bismo se trebali baviti pošteno i velikodušno dijeleći svoje resurse, znanje i vještine i osiguravajući svaki pristup prednostima našeg sustava.
Metode i tehnike permakulture
Permakultura koristi razne metode i tehnike kako bi te principe proveli u praksu. To uključuje održavanje i poboljšanje kvalitete tla, upotrebu višegodišnjih biljnih sustava umjesto jedne biljke, stvaranje životnog prostora za divlje životinje, obnavljanje vodenih ciklusa i upotrebu obnovljivih izvora energije.
Očuvanje i poboljšanje tla
Zdravlje tla je okosnica permakulturnog sustava. Zdravo tlo pruža hranjive tvari i vodu koje biljke trebaju rasti i smješta složenu mrežu mikroorganizama koji pomažu u pretvaranju organskih tvari u dostupne hranjive tvari. Stoga permakultura pridaje veliku važnost za poboljšanje i održavanje kvalitete tla kompostiranjem, zelenim stajskim gnojem i još mnogo toga.
Višenamjenski biljni sustavi
Permakulturni sustavi preferiraju nekoliko godina biljaka, jer općenito zahtijevaju manje brige, profitabilniji su i otporniji na štetočine i bolesti i bolje su kontrolirati eroziju tla i uštedjeti vodu.
Stvaranje staništa za divlje životinje
Permakultura priznaje da divlje životinje igraju važnu ulogu u našim ekosustavima provjeravanjem štetočina, promičući oprašivanje i doprinoseći zdravlju i raznolikosti sustava na druge načine. Stoga pokušava stvoriti i održavati stanište i izvore hrane za divlje životinje.
Obnova vodenih ciklusa
Voda je vitalni resurs, a obnova i očuvanje prirodnih vodenih ciklusa središnji je aspekt permakulture. To se može postići izgradnjom sustava apsorpcije kišnice, stvaranjem skladištenja vode, sadnjom biljaka koje doprinose poboljšanju snage vode u tlu.
Upotreba obnovljivih izvora energije
Permakultura naglašava važnost korištenja obnovljivih izvora energije poput sunca, vjetra i vode. To se može postići korištenjem solarne tehnologije, vjetroagregata i hidroelektrana ili dizajna koji promiču maksimalnu energetsku učinkovitost.
Permakultura kao model budućnosti?
Načela i metode permakulture nude neka rješenja za najnaprednije probleme našeg vremena, uključujući eroziju tla, nestašicu vode, gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene. To sugerira promjenu paradigme u našem odnosu prema prirodi - od one koja se temelji na eksploataciji i konkurenciji do one koja se temelji na partnerstvu i suradnji.
Permakultura se ne fiksira brže. To zahtijeva strpljenje, predanost i kontinuirano učenje i prilagođavanje. Također zahtijeva da se upoznamo sa specifičnim potrebama i mogućnostima naših ekosustava i zajednica.
Može li permakultura osigurati globalnu prehrambenu sigurnost, oslabiti klimatske promjene i stvoriti održive, otporne zajednice? Još je prerano odgovoriti na ta pitanja sa sigurnošću. Ali jasno je da nam permakultura nudi vrijedne alate i ideje za rad u tom smjeru i transformirati svoj odnos s prirodom. Stoga zaslužuje ozbiljnu pažnju i podršku kao mogući način održivije budućnosti. Sažetak
Permakultura je višestruka, dinamična filozofija i metoda koja nam nudi vrijedne alate i ideje kako bismo stvorili i održavali sustave održivog života. Iako ima još puno toga za učenje i raditi, nudi uvjerljivu viziju i praktičan način redizajniranja našeg odnosa prema prirodi i jedni drugima. To može biti model za buduće poljoprivrede. Međutim, važno je zapamtiti da nijedan jedini model ne može pružiti sve odgovore na složene i isprepletene izazove našeg vremena. Svaki se model mora stalno razvijati i prilagoditi specifičnim potrebama i uvjetima mjesta i zajednica u kojima se koristi.