Održivo rukovanje elektroničkim otpadom

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am und aktualisiert am

U današnje vrijeme elektronički uređaji poput pametnih telefona, prijenosnih računala ili igraćih konzola sve se brže zamjenjuju kako bi uvijek bili u tijeku s najnovijom tehnologijom. Ali što se događa sa starim uređajima? U mnogim slučajevima završe u smeću i stoga predstavljaju ogroman udio elektroničkog otpada proizvedenog u cijelom svijetu. Održivo postupanje s elektroničkim otpadom stoga je od velike važnosti ne samo iz ekološke, već i iz društvene i ekonomske perspektive. Što je elektronički otpad i zašto predstavlja problem? Elektronički otpad, također poznat kao e-otpad ili WEEE (otpad od električne i elektroničke opreme), uključuje sve stare ili neispravne električne i elektroničke uređaje. To uključuje…

In der heutigen Zeit werden Elektronikgeräte wie Smartphones, Laptops oder Spielkonsolen immer schneller ausgetauscht, um stets auf dem neuesten Stand der Technik zu sein. Doch was passiert mit den Altgeräten? In vielen Fällen landen sie im Müll und stellen somit einen enormen Anteil des weltweit produzierten Elektronikschrotts dar. Ein nachhaltiger Umgang mit Elektronikschrott ist daher nicht nur aus ökologischer, sondern auch aus sozialer und wirtschaftlicher Perspektive von großer Bedeutung. Was ist Elektronikschrott und warum ist er ein Problem? Elektronikschrott, auch E-Schrott oder WEEE (Waste of Electrical and Electronic Equipment) genannt, umfasst alle ausgedienten oder defekten Elektro- und Elektronikgeräte. Dazu gehören …
Održivo rukovanje elektroničkim otpadom

Održivo rukovanje elektroničkim otpadom

U današnje vrijeme elektronički uređaji poput pametnih telefona, prijenosnih računala ili igraćih konzola sve se brže zamjenjuju kako bi uvijek bili u tijeku s najnovijom tehnologijom. Ali što se događa sa starim uređajima? U mnogim slučajevima završe u smeću i stoga predstavljaju ogroman udio elektroničkog otpada proizvedenog u cijelom svijetu. Održivo postupanje s elektroničkim otpadom stoga je od velike važnosti ne samo iz ekološke, već i iz društvene i ekonomske perspektive.

Što je elektronički otpad i zašto predstavlja problem?

Elektronički otpad, također poznat kao e-otpad ili WEEE (otpad od električne i elektroničke opreme), uključuje sve stare ili neispravne električne i elektroničke uređaje. Osim kućanskih aparata kao što su hladnjaci i perilice rublja, to uključuje i potrošačku elektroniku poput televizora, računala i pametnih telefona.

Problem nije samo u ogromnoj količini elektroničkog otpada koji se stvara svake godine. Prema podacima Saveznog ureda za statistiku, samo u Njemačkoj 2019. prikupljeno je oko 838.000 tona otpadne električne i elektroničke opreme. Značajan dio tih uređaja ne završi na redovitom zbrinjavanju, već se ilegalno odlaže ili izvozi.

Međutim, elektronički otpad sadrži niz opasnih tvari. To uključuje, na primjer, živu u štednim žaruljama, olovo i kadmij u računalnim monitorima i usporivače plamena u plastičnim kućištima. Ako se nepropisno odlože, mogu završiti u okolišu i naštetiti ljudima i prirodi.

Održivo rukovanje kao pristup rješenju

Održivo rukovanje elektroničkim otpadom može pomoći u ublažavanju ovih problema. Koncept održivosti uključuje i izbjegavanje otpada putem učinkovitijih proizvoda i dužih ciklusa upotrebe, kao i ekološki prihvatljivo zbrinjavanje i recikliranje starih uređaja. U sljedećim odjeljcima želimo pobliže pogledati kako to može izgledati u praksi.

Sprječavanje elektroničkog otpada

Jedan od najučinkovitijih načina smanjenja elektroničkog otpada je prevencija, odnosno izbjegavanje otpada. Ovo počinje s proizvodnjom uređaja.

Učinkovitost resursa i dugovječnost

Proizvođači mogu pridonijeti izbjegavanju otpada tako što će obratiti pozornost na učinkovitost resursa i dugovječnost svojih proizvoda. To znači da se koristi manje i ekološki prihvatljivijih materijala, a proizvodi su dizajnirani tako da se brže lome i dulje traju zbog svoje kvalitete ili dizajna.

Pravo na popravak

Drugi važan aspekt je pravo na popravak. Postoje potezi u EU koji zahtijevaju od proizvođača da osiguraju rezervne dijelove i dizajniraju uređaje tako da ih mogu popraviti neovisne radionice ili čak sami korisnici. To bi omogućilo da se mnogi uređaji koji se bacaju zbog manjih kvarova poprave i produlji njihov vijek trajanja.

Ponovna uporaba i recikliranje elektroničkog otpada

Nakon što uređaj postane otpad, postoje različiti načini rješavanja problema. Primarni cilj uvijek bi trebao biti nastavak korištenja.

Tržište rabljenih i renoviranje

Ponovna uporaba često se isplati, osobito kod visokokvalitetnih elektroničkih uređaja. Na primjer, rabljeni pametni telefon koji više nije dovoljan izvornom vlasniku može još uvijek biti upotrebljiv za nekog drugog. Specijalizirane tvrtke nude takozvane refurbished uređaje koji su pripremljeni, ispitani i imaju jamstvo.

Recikliranje i oporaba

Ako daljnja uporaba više nije moguća, elektronički otpad može se reciklirati. Uređaji se rastavljaju i vraćaju se vrijedne sirovine poput zlata, srebra ili bakra. To nije dobro samo za okoliš, već ima i ekonomskog smisla, jer su mnogi od ovih resursa rijetki i skupi.

Zaključak i perspektiva

Održivo rukovanje elektroničkim otpadom složen je zadatak koji predstavlja izazov za sve uključene: proizvođače, potrošače, tvrtke za zbrinjavanje otpada i političare. Postoje ohrabrujući pristupi i razvoj koji se može vidjeti. Ako to uspijemo dodatno ojačati i proširiti, elektronički otpad može postati manje opterećenje, a više resurs.

Osobito mi kao potrošači imamo presudnu ulogu. Svjesnim odlučivanjem o kupnji, popravkom i ponovnom uporabom uređaja te pravilnim odlaganjem elektroničkog otpada možemo dati svoj doprinos održivijem elektroničkom gospodarstvu. A možda ćemo primijetiti da to ne mora uvijek biti najnoviji uređaj da bismo bili u tijeku s tehnologijom.

-Izvori informacija: Savezni zavod za statistiku, Europska komisija, Savezni ured za okoliš, Savezna agencija za okoliš, Centar za savjetovanje potrošača, Stiftung Warentest