Je li ADHD evolucijska adaptacija?

Je li ADHD evolucijska adaptacija?

Poremećaj hiperaktivnosti deficita pozornosti (ADHD) je široko rasprostranjena i često pogrešno shvaćena dijagnoza. Prema Centrima za kontrolu bolesti, ADHD je dijagnosticiran u 11 % djece u dobi od 4 do 17 godina. Stanje karakterizira simptomi poput nemira, impulzivnosti i poteškoća u koncentraciji.

Psiholozi su dugo raspravljali o tome je li ADHD deficit ili izražen kognitivni stil. No, nedavno provedeni pregled dokaza ukazuje na to da su karakteristike ADHD -a mogle pomoći ranim ljudima da prežive i napreduju.

Kognitivne prednosti ADHD -a

Ljudi su se razvili tijekom tisuća godina kako bi razvili određene kognitivne vještine koje nam pomažu da preživimo. Prema nedavno provedenom pregledu literature, karakteristike ADHD -a poput impulzivnosti i nemira mogu biti rezultat evolucijskih prilagodbi koje su nam jednom pomogle u uspjehu.

Na primjer, impulzivnost je mogla pomoći ranim ljudima da brzo reagiraju na opasnosti ili iskoriste mogućnosti. Prokletstvo nam je možda pomoglo da istražimo svoje okruženje i pronađemo nove izvore hrane.

Nedavno provedena preispitivanje dokaza djeteta i adolescentske psihijatra Annie Swanepoel i kolege (2022.) govori za potonje. Tvrde da su se karakteristike ADHD -a vjerojatno razvile u ranim ljudskim okruženjima koja su nagrađivala istraživanje, traženje noviteta i pokreta, poput: B. nomadske i migracijske zajednice.

Ako ste u pravu, to ne samo da ima ogromne učinke na obrazovanje, već i na način na koji razgovaramo i razmišljamo o ADHD -u i drugim navodnim "neurološkim poremećajima u razvoju". Umjesto da ADHD vidimo kao deficit koji treba popraviti, trebali bismo smatrati darom o kojem treba voditi računa.

Pregled Swanepoel i sur. (2022) sugerira da su se karakteristike ADHD -a vjerojatno razvile u ranim ljudskim okruženjima koja su nagrađivala istraživanje, traženje noviteta i pokreta. To sugerira da ADHD ne bismo trebali smatrati deficitom koji će se riješiti, već kao kognitivni stil koji se može ohrabriti da oslobodi vaš potencijal.

Istrage pokazuju, na primjer, da su ljudi s ADHD -om često kreativniji i prirodno pametniji u rješavanju problema (Konrad & Eriksen, 2018). To je vjerojatno zbog vaše superiorne radne memorije i vaših vizualnih prostornih vještina koje vam omogućuju razmišljanje izvan okvira i pronalaženje inovativnih rješenja.

Pregled je također pronašao naznake da ljudi s ADHD -om imaju bolju radnu memoriju i bolje vizualne prostorne vještine od ljudi bez ove bolesti. Radna memorija omogućuje nam da se prisjetimo zadatka i da to učinimo kasnije, dok su vizualne prostorne vještine za navigaciju i rješavanje problema važne

Utjecaj ADHD -a na obrazovanje

Posljednjih godina dobro su dokumentirane negativne posljedice ADHD -a. ADHD može dovesti do lošijih akademskih dostignuća, izostanka i većeg rizika od raskida u školi.

U isto vrijeme, pregled je pokazao da karakteristike ADHD -a mogu biti povoljne u određenim obrazovnim kontekstima. Na primjer, ljudi s ADHD -om često se bolje snalaze u praktičnom i kreativnom okruženju učenja.

Ovi dokazi trebali bi nas natjerati da razmislimo o tome kako možemo promijeniti svoje obrazovne sustave kako bismo promovirali ovaj kognitivni stil, umjesto da ga ometamo. Na primjer, odgajatelji možda žele smanjiti memoriju i povećati upotrebu kreativnih projekata.

Sveukupno, rezultati sugeriraju da ADHD ne smatramo krivom, ali treba prepoznati potencijalne prednosti ovog kognitivnog stila. Odgajatelji bi trebali razmotriti kako mogu stvoriti okruženje za učenje koje može koristiti potencijal ljudi s ADHD -om, kao što je: B. Uključivanje praktičnijih i kreativnijih aktivnosti u njihove nastavne programe.

Na ovaj način možemo pomoći ljudima s ADHD -om da mogu iscrpiti svoj puni potencijal i napredovati u podrškom obrazovnom okruženju.

Izvori: