Ključ vašeg zdravlja mogao bi ležati u vašem poštanskom broju

Ključ vašeg zdravlja mogao bi ležati u vašem poštanskom broju

U siječnju 2015. predsjednik Obama to je pokrenuoInicijativa za preciznu medicinuplan za potporu istraživanju strategija liječenja i prevencije koje uzimaju u obzir razlikeizmeđu ljudi– posebno genetika – mora se uzeti u obzir.

Međutim, precizna medicina ne može gledati samo genetski duboko. Gdje živimo – zrak koji udišemo, voda koju pijemo, okoliš oko nas – ima veliki utjecaj na naše zdravlje, pa čak i na naš DNK.

@media(min-width:0px){#div-gpt-ad-healthy_holistic_living_com-box-3-0-asloaded{max-width:468px!important;max-height:60px!important;}}

Kao profesor znanosti o zdravlju okoliša, epidemiologije i medicine te suvoditelj Joint Geisinger-JHSPH Environmental Health Institute (EHI), radim s elektroničkim zdravstvenim zapisima kako bih se pozabavio pitanjima okoliša u rasponu od operacija hranjenja životinja, poljoprivrednih praksi, nekonvencionalne proizvodnje prirodnog plina i izgrađenog okoliša do ishoda kao što su infekcije otporne na lijekove, kontrola dijabetesa i astme, ishodi trudnoće i pretilost. Zajedno s dr. Annemarie Hirsch, epidemiologom na EHI-ju, želimo otkriti kako možemo pretočiti ove nalaze u pružanje preciznije kliničke skrbi.

Bolje razumijevanje načina na koji naš okoliš i društveni uvjeti utječu na naše zdravlje moglo bi dovesti do boljeg liječenja i prevencije. Međutim, prije nego što to možemo učiniti, na putu nam stoje dva problema. Prvi je da se ti podaci ne prikupljaju. A kad bismo ih počeli skupljati, pružatelji zdravstvenih usluga ne bi znali kako ih koristiti.

@media(min-width:0px){#div-gpt-ad-healthy_holistic_living_com-medrectangle-3-0-asloaded{max-width:580px!important;max-height:400px!important;}}

Biologija nije jedina stvar koja nas čini drugačijima

Znamo da naša genetika može utjecati na naše zdravlje, ali to mogu utjecati i na tri druga važna čimbenika. To su društvene determinante zdravlja te društvenog i fizičkog okruženja zajednice.

Društvene determinante zdravlja uključuju dohodak, siromaštvo i nejednakost. Društveno okruženje uključuje stvari poput stope kriminala i bogatstva vašeg susjedstva. Kada govorimo o fizičkom okruženju, radi se o tome je li vaše susjedstvo prohodno, ima li pristup zdravoj hrani ili ima tešku industriju.

Ovi čimbenici mogu imati izravan i neizravan utjecaj na vaše zdravlje. Na primjer, udisanje otrova iz tvornice može izravno uzrokovati astmu ili rak. Život u susjedstvu s pristupom zdravoj hrani na pješačkoj udaljenosti od vašeg doma može imati neizravan pozitivan utjecaj na vaše zdravlje.

@media(min-width:0px){#div-gpt-ad-healthy_holistic_living_com-medrectangle-4-0-asloaded{max-width:580px!important;max-height:400px!important;}}

Zapravo, mnoga su istraživanja dokumentirala da ova tri čimbenika imaju veći utjecaj na zdravlje od individualnih bioloških razlika među ljudima. Na primjer, prihod i razina obrazovanja su barem jednako snažno povezani s hipoglikemijom kod pacijenata s dijabetesom kao poznati klinički čimbenici rizika. Ljudi koji žive u područjima s ograničenim mogućnostima zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti imaju veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

Dr. Risa Lavizzo-Mourey, predsjednica Zaklade Robert Wood Johnson, izjavila je:
"Znamo da životni vijek djeteta više ovisi o poštanskom broju nego o genetskom kodu."

To nije pretjerivanje. U Sjedinjenim Državama postoje dramatične razlike u očekivanom životnom vijeku ovisno o tome gdje su ljudi rođeni. Mjesta s najvećim očekivanim životnim vijekom uglavnom su na sjeveroistoku i zapadu, a najnižim na jugu. Iako su genetika i zdravstvena skrb ključni, drugi tvrde da su "poštanski broj, rasa i klasa važniji od genetike i zdravstvene skrbi kao prediktori zdravlja."

@media(min-width:0px){#div-gpt-ad-healthy_holistic_living_com-box-4-0-asloaded{max-width:336px!important;max-height:280px!important;}}

Krekiranje ZNA koda

Dr. Francis Collins, direktor NIH-a, nedavno tvitao da je naš poštanski broj pri rođenju naš "CNA", "nacrt za naše ponašanje i psihosocijalni sastav", kritične odrednice zdravlja.

Najnoviji tehnološki napredak u geografskim informacijskim sustavima (GIS), uključujući digitalni softver, karte i longitudinalne skupove podataka o socioekonomskim i ekološkim čimbenicima, može se koristiti za opisivanje više aspekata zajednice i okoliša pojedinca. Baš kao što možemo sekvencirati DNK osobe, mogli bismo koristiti te podatke za sekvenciranje naše "ZNA" od rođenja do smrti.

Sa sve većim prihvaćanjem elektroničkih zdravstvenih zapisa (EHR), moguće je povezati novoprikupljene podatke o okolišu s medicinskim kartonima pacijenata. A ta je veza relevantna za kliničku skrb i istraživanja i, što je možda najvažnije, omogućuje veći fokus na prevenciju.

@media(min-width:0px){#div-gpt-ad-healthy_holistic_living_com-banner-1-0-asloaded{max-width:300px!important;max-height:250px!important;}}

Više trošimo na liječenje bolesti nego na njihovu prevenciju

U Sjedinjenim Državama izdaci za zdravstvo čine 17% bruto domaćeg proizvoda, što je među najvišima u bilo kojoj zemlji na svijetu. Ali zdravstveni ishodi u SAD-u su u srednjem rasponu zapadnih industrijaliziranih zemalja. Ova razlika između izdataka za zdravstvo i ishoda često se objašnjava kao razlika između kliničke medicine i javnog zdravstva.

Trošimo daleko više na pružanje kliničkih usluga, često na kraju života teško bolesnih pacijenata, nego na javno zdravstvo. Javno zdravstvo usmjereno je na zdravlje cijele populacije, a često i na prevenciju bolesti. U nastojanju da postigne svoje ciljeve, javno zdravstvo uzima u obzir društvene odrednice zdravlja te socijalno i fizičko okruženje.

To je zato što uzroci bolesti često više leže u čimbenicima izvan zdravstvenog sustava - kao što su mjesto gdje živimo, što jedemo, zrak koji udišemo. Ali sustav zdravstvene zaštite i njegovi pružatelji ne znaju za te društvene, ekonomske, ekološke, bihevioralne i društvene uzroke bolesti. Trenutno se o njima u pravilu ne prikupljaju niti traže nikakvi podaci.

@media(min-width:0px){#div-gpt-ad-healthy_holistic_living_com-large-leaderboard-2-0-asloaded{max-width:300px!important;max-height:250px!important;}}

Ovi podaci su važni, ali još ih nismo spremni prikupiti

Osiguravanje prikupljanja ovih vrijednih informacija i njihove integracije u rutinsku njegu moglo bi pomoći u rješavanju ovog neslaganja. Međutim, postoje mnoge prepreke prijedlozima za korištenje ovih informacija.

Trenutačno pružatelji zdravstvenih usluga nisu plaćeni za prikupljanje, dokumentiranje ili korištenje ovih podataka. A smjernice za medicinsko obrazovanje i kliničku skrb još ne podučavaju pružatelje usluga kako integrirati te čimbenike u skrb. Stoga bi im trebale upute kako se nositi s ovim novim društvenim informacijama, informacijama o okolišu i zajednici.

Većina kliničkih modela rizika ne uzima u obzir okolišne, društvene ili društvene odrednice zdravlja. Na primjer, istraživači su otkrili da Framinghamova ocjena rizika, koja se koristi za predviđanje rizika od koronarne bolesti srca, dovodi do nedovoljne dijagnoze kardiovaskularnih bolesti u populaciji s niskim socioekonomskim statusom (SES) jer ne uzima u obzir SES. Međutim, integracija SES-a i drugih odrednica zdravlja u uspostavljene kalkulatore rizika i kliničke protokole zahtijeva ulaganja zdravstvenih sustava.

@media(min-width:0px){#div-gpt-ad-healthy_holistic_living_com-leader-1-0-asloaded{max-width:336px!important;max-height:280px!important;}}

Kreatori politika i znanstvenici već se sastaju kako bi razvili inicijativu velikih razmjera kao odgovor na Inicijativu za preciznu medicinu. Vjerujemo da je ključno da zajednice, ekonomske, ekološke, bihevioralne i društvene odrednice zdravlja budu dio ovih rasprava.

Brian S. Schwartz, profesor znanosti o zdravlju okoliša, Sveučilište Johns Hopkins i Annemarie Hirsch, znanstvenica, Zajednički institut za zdravlje okoliša Geisinger-JHSPH

Ovaj je članak ponovno objavljen iz The Conversation pod licencom Creative Commons. Pročitajte izvorni članak.

@media(min-width:0px){#div-gpt-ad-healthy_holistic_living_com-large-mobile-banner-1-0-asloaded{max-width:250px!important;max-height:250px!important;}}

Izvori: