222 znanstvenika se slažu: Ovo je najveća prijetnja budućim generacijama

222 znanstvenika se slažu: Ovo je najveća prijetnja budućim generacijama

Razorni šumski požari koji su poharali Australiju 2020. godine, odnijevši više od 30 života i uzrokujući rašireno udisanje dima i psihološki stres, istaknuli su surovu stvarnost utjecaja klimatskih promjena na ljudsko zdravlje. Sve veća prijetnja klimatskih promjena i njezini višestruki učinci analizirani su u izvješću "Naša budućnost na Zemlji, 2020.", koje je objavio globalni konzorcij za istraživanje održivosti Future Earth.

Preuzeto iz ankete na

222 izvrsna znanstvenika iz 52 zemlje,

Izvješće je identificiralo pet najposljedičnijih globalnih rizika:

1. Versagen bei der Eindämmung und Anpassung an den Klimawandel.
2. Extreme Wetterereignisse.
3. Erheblicher Verlust der biologischen Vielfalt, der zum Zusammenbruch des Ökosystems führt.
4. Nahrungsmittelkrisen.
5. Wasserkrisen.

Ove međusobno povezane prijetnje predstavljaju značajne rizike za zdravlje našeg planeta – dobrobit ljudske civilizacije i održivost prirodnih sustava o kojima ona ovisi. Svaki rizik pogoršava druge, potencijalno dovodeći do kaskadne globalne sistemske krize. Ovo razumijevanje ključno je za prelazak iz okvira izoliranih rješenja, kao što je jednostavno uklanjanje vegetacije za borbu protiv šumskih požara, kao što ponekad predlažu političari.

Naša zajednička hitnost da smanjimo naš ekološki otisak odredit će kontinuirani prosperitet čovječanstva na Zemlji.

Napredak usred globalnih izazova

Izvješće ne identificira samo globalne rizike, već također naglašava napredak koji je postignut u tehnologiji, na primjer. Digitalne inovacije koriste se ne samo za gospodarski rast, već i za zaštitu ekosustava i promicanje pravednih društava. Na primjer, digitalne tehnologije mogu povećati energetsku učinkovitost, smanjiti emisije i omogućiti ljudima da prate i štite ekosustave.

Unatoč značajnim pritiscima na Zemljine sustave zbog "naglog ubrzanja" gospodarskog rasta u drugoj polovici 20. stoljeća, postoji prilika za usmjeravanje ulaganja u održivi razvoj kroz financijske instrumente kao što su zelene obveznice i zajmovi povezani s održivošću.

Zdravlje kao spojna leća

Povezivanje ovih globalnih rizika aspekt je ljudskog zdravlja i pruža praktičnu perspektivu kreatorima politike. Kada pogledamo održivi razvoj iz ove perspektive, postaje jasna hitnost i osobna priroda ovih rizika. Već vidimo primjetne utjecaje na zdravlje; Dim od šumskih požara u Australiji 2020. tjednima je izložio oko polovice stanovništva zemlje opasnom onečišćenju zraka, što je dovelo do skoka razine tjeskobe.

Unatoč hitnosti ovih rizika, prijelaz na održivi razvoj donosi i zdravstvene dobrobiti. Na primjer, prelazak na čišću energiju mogao bi smanjiti 7 milijuna smrtnih slučajeva godišnje od onečišćenja zraka za dvije trećine do 2030. Ova perspektiva osvjetljava potencijalne sinergije i pomaže kreatorima politika da shvate težinu kriza s kojima se svijet suočava.

Poziv na globalnu suradnju

Dr. Gro Brundtland, predsjedavajuća Svjetske komisije za okoliš i razvoj 1987., ponovila je potrebu za multilateralizmom u svom doprinosu izvješću. Buduće zdravlje ljudi ne ovisi samo o njihovim vlastitim nacijama, već io globalnoj suradnji i priznavanju međuovisnosti svih vrsta. Za Australiju to znači aktivnu potporu međunarodnim klimatskim sporazumima kao što je Pariški sporazum i razmišljanje o zdravstvenim utjecajima njezinog izvoza termo ugljena, koji je povezan s više od 440 000 preuranjenih smrti zbog onečišćenja zraka svake godine.

Dodatni uvidi

Zajedno s ovim nalazima, predlažemo daljnje korake kako bi izvješće bilo sveobuhvatnije:

• Jačanje otpornosti na klimatske promjene

  : Vlade u cijelom svijetu trebaju dati prioritet izgradnji otpornih zajednica koje se mogu prilagoditi klimatskim promjenama. To može uključivati ​​poboljšanja infrastrukture, revidirano planiranje korištenja zemljišta i ciljane strategije smanjenja rizika od katastrofa.

• Promicanje obnovljivih izvora energije

  : Ulaganje u tehnologije obnovljive energije kao što su solarna energija, vjetar i hidroenergija može dramatično smanjiti našu ovisnost o fosilnim gorivima i smanjiti emisije stakleničkih plinova.

• Promicanje održive poljoprivrede

  : Za rješavanje potencijalnih prehrambenih kriza treba promicati metode održive poljoprivrede koje čuvaju resurse i biološku raznolikost.

• Angažman građana

  : Poticanje građana na sudjelovanje u naporima za očuvanje može imati značajan utjecaj na lokalne ekosustave i usaditi osjećaj vlasništva među članovima zajednice.

• Inovacija u održivosti

  : Promicanje istraživanja i inovacija u održivim tehnologijama može dovesti do otkrića u energetskoj učinkovitosti, smanjenju otpada i ukupnoj održivosti.

Kada ove krize promatramo iz zdravstvene perspektive, možemo jasno vidjeti hitnost hitnog djelovanja. Naš današnji odgovor će odrediti možemo li odgovoriti na klimatske izazove sutrašnjice.

Naša zajednička budućnost ovisi o hitnom prepoznavanju i rješavanju ovih globalnih rizika, inovativnosti i globalnoj suradnji. Buduće generacije će imati koristi od odluka koje donosimo danas – ili će snositi posljedice. Kao što nas Brundtland podsjeća, ova globalna zdravstvena kriza naglašava međuovisnost svih ljudi – i zapravo svih vrsta – na Zemlji.

Kako idemo naprijed, vrijedno je napomenuti da budućnost čovječanstva ne ovisi samo o pojedinačnim nacijama, već o našim zajedničkim naporima za promicanje održivog planeta. Zdravlje ljudi, planeta i svih njegovih živih bića međusobno su povezani - istina koju moramo prihvatiti ako želimo uspješno prebroditi izazovna vremena koja su pred nama.

Budućnost je društveno osviještena: a…

Omogućite JavaScript

Budućnost je društveno osviještena: Jeste li spremni? Bez naslova

Ovaj se članak oslanja na izvorni post Anthonyja Capona, "Razgovor", i ažurira ga s trenutnim razvojem događaja i novom perspektivom.

Izvori: