Studija: Na zdravlje dojenčadi utječu majčini prenatalni strahovi

referenca

Beijers R, Jansen J, Riksen-Walraven M, de Weerth C. Prenatalna tjeskoba i stres majke predviđaju bolesti i zdravstvene probleme dojenčadi.Pedijatrija. 2010;126(2):e401-409.

dizajn

Prospektivna kohortna studija.

sudionik

174 majke s normalnim trudnoćama i porodima u terminu u Nizozemskoj ispunile su upitnike tijekom trećeg tromjesečja kako bi kvantificirale stres i tjeskobu i dale uzorke sline za procjenu razine kortizola. Ispitanici su zatim ispitivani svaki mjesec tijekom prve godine života dojenčadi kako bi se utvrdila učestalost bolesti i upotreba antibiotika.

Ključni nalazi

Prilagodbe su napravljene za zbunjujuće faktore, uključujući majčino pušenje i konzumaciju alkohola, trajanje dojenja i pohađanje vrtića, između ostalog. Rezultati sugeriraju da su majčin stres i tjeskoba pozitivni prediktori bolesti dojenčeta i upotrebe antibiotika u prvoj godini života. Konkretno, rezultati pokazuju povezanost između povećanog majčinog stresa i anksioznosti te respiratornih, kožnih i općih bolesti te upotrebe antibiotika, ali ne i probavnih bolesti. Također je postojala veza između viših večernjih razina kortizola ili ujednačenih dnevnih ritmova kortizola i povećane učestalosti bolesti dojenčadi.

Učinci na praksu

Brojne su studije prethodno pokazale da majčin stres ima negativan učinak na temperament i kognitivni razvoj djeteta; Međutim, ovo je prva studija koja ispituje utjecaj prenatalnog stresa majke na učestalost bolesti dojenčadi.^1,2,3Dokazi iz ove i prethodnih studija sugeriraju da učinci povišenog kortizola te majčinog stresa i tjeskobe imaju najveći utjecaj na postnatalne ishode u trećem tromjesečju.⁴Zapravo, objavljeno je da su žene izložene prirodnim katastrofama u drugom i trećem tromjesečju (kao što su uragani Andrew i Katrina u Sjedinjenim Državama) imale povećan rizik od fetalnog distresa u usporedbi sa ženama koje su bile izložene u prvom tromjesečju.^5.6

Poznato je da stres aktivira beta-adrenergičke receptore, što može utjecati na različite aspekte kognitivnih funkcija.⁷Studija Connorsa i sur. iz 2008. sugerira da je prekomjerna stimulacija beta-adrenergičkih receptora stresom ili lijekovima kao što je terbutalin (koji se daje za sprječavanje prijevremenih trudova) povezana s povećanim rizikom od autizma.^8.9Povezivanjem ovoga s povećanim oboljevanjem dojenčadi, ova studija također može ukazati na vezu između utjecaja majčinog stresa na intrauterini okoliš i imunološkog nedostatka kod neurorazvojnih poremećaja kao što je autizam.¹⁰

Čimbenici kao što su društvene i kulturne norme, društvena podrška i uključenost oca, vodstvo i podrška pružatelja zdravstvenih usluga, obrazovanje i radna okolina pridonose ženinoj odluci da doji.

Čimbenici kao što su društvene i kulturne norme, društvena podrška i uključenost oca, vodstvo i podrška pružatelja zdravstvenih usluga, obrazovanje i radna okolina pridonose ženinoj odluci da doji. Tada se čini razumnim da ti čimbenici također utječu na majčin stres i tjeskobu.^11,12,13Iako su se istraživači prilagodili dojenju, ipak treba uzeti u obzir da je vjerojatnost da će majke koje su prijavile više razine prenatalnog stresa i tjeskobe manje dojiti. Pozitivan utjecaj dojenja na razvoj imunološkog sustava dobro je poznat i ne treba zanemariti njegove zaštitne učinke; Možda neće smanjiti učestalost bolesti, ali potencijalno može smanjiti njihovu težinu.¹⁴Dojenje treba i dalje poticati, osobito među majkama s višom razinom stresa i tjeskobe.

Ova studija naglašava važnost upravljanja stresom i tjeskobom kod trudnica. I upitnici za samoprocjenu i razine kortizola pokazali su se prediktivnim pokazateljima bolesti dojenčadi i upotrebe antibiotika. Stoga je svakako vrijedno razmotriti oba parametra kao alate za praćenje ove populacije u praksi, čime se potencijalno štedi vrijeme tijekom intervjua za procjenu razine majčinog stresa i njezinih izvora podrške. Rano otkrivanje i intervencija od strane liječnika svakako može pomoći u smanjenju majčinog stresa i tjeskobe, a time i u smanjenju bolesti kod dojenčadi i upotrebe antibiotika.

Svakako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se potvrdili rezultati ove studije i kako bi se odredile terapeutske implikacije kako smanjenje majčinog stresa i tjeskobe u trećem tromjesečju može utjecati na zdravlje djeteta.