Referenca
Beijers R, Jansen J, Riksen-Walraven M, De Weerth C. Prenatalni strah i stres poput majki znakovi su za dojenčad i zdravstvene probleme. Pädiatrie . 2010; 126 (2): E401-409.
Dizajn
Prospektivna kohortna studija.
sudionik
174 majke s normalnom trudnoćom i pravovremena isporuka u Nizozemskoj ispunila je upitnike tijekom svog trećeg tromjesečja kako bi kvantificirale stres i strah, te su osigurale uzorke sline za procjenu razine kortizola. Tada su ispitanici zatraženi mjesečno u prvoj godini života kako bi utvrdili učestalost bolesti i uporabu antibiotika.
Najvažnije znanje
Izvršene su prilagodbe za razarajuće čimbenike, uključujući pušenje i konzumaciju alkohola majke, trajanje dojenja i prisustvovanje vrtiću. Rezultati sugeriraju da su stres i strahovi majke pozitivni prediktori za dojenčad i upotreba antibiotika u prvoj godini života. Rezultati pokazuju posebno vezu između povećanog stresa i anksioznosti majke, kao i respiratornih, kožnih i općih bolesti, kao i upotrebe antibiotika, ali ne i probavnih bolesti. U večernjim satima postojala je i veza između viših razina kortizola ili spljoštenih ritmova kortizola i povećane pojave bolesti dojenčadi.
Učinci na praksu
Brojne studije su već pokazale da majčinski stres negativno utječe na temperament i kognitivni razvoj novorođenčadi; Međutim, ovo je prva studija koja ispituje utjecaj preliminarnog, majčinog stresa na učestalost dojenčadi. Poznato je da stres aktivira beta-adrenergičke receptore, što može utjecati na različite aspekte kognitivne funkcije. Čimbenici kao što su socijalne i kulturne norme, socijalna podrška i integracija oca, smjernice i podrška pružatelja zdravstvenih usluga, obrazovanja i radnog okruženja doprinose odluci žene da doji. Čimbenici kao što su socijalne i kulturne norme, socijalna podrška i uključenost oca, smjernice i podrška pružatelja zdravstvenih usluga, obrazovanja i radnog okruženja doprinose odluci žene da doji. Tada se čini razumnim da ti čimbenici također utječu na stres i strahove majke. Ova studija podvlači važnost suočavanja sa stresom i strahovima kod trudnica. I upitnici za samopouzdanje i vrijednosti kortizola pokazali su se prediktivnim za dojenčad i upotrebu antibiotika. Stoga je definitivno vrijedno razmotriti oba parametara za praćenje ove skupine stanovništva u praksi, što može uštedjeti vrijeme tijekom intervjua kako bi se procijenila razina stresa majke i njezine resurse za podršku. Rano prepoznavanje i intervencija liječnika zasigurno mogu pomoći u smanjenju stresa i straha od majke i na taj način smanjiti bolesti kod novorođenčadi i uporabu antibiotika. Daljnja ispitivanja svakako su potrebna kako bi se potvrdile rezultate ove posebne studije i utvrdili terapijske učinke kako smanjenje stresa i strah od majke u trećem tromjesečju može utjecati na zdravlje novorođenčadi.