Proteini: građevni blokovi života
Proteini: Građevni blokovi životnih proteina jedna su od najvažnijih tvari u ljudskom tijelu. Oni su građevni blokovi života i ispunjavaju različite funkcije koje su ključne za pravilno funkcioniranje bioloških procesa. Što su proteini? Proteini su velike molekule sastavljene od lanaca aminokiselina. Ukupno je 20 različitih aminokiselina iz kojih se mogu sastaviti proteini. Te su aminokiseline povezane zajedno kemijskom reakcijom poznatom kao peptidna veza. Konačna struktura proteina određena je specifičnim redoslijedom aminokiselina. Proteini mogu poprimiti vrlo različite oblike i imati različite funkcije. Ona ...

Proteini: građevni blokovi života
Proteini: građevni blokovi života
Proteini su jedna od najvažnijih tvari u ljudskom tijelu. Oni su građevni blokovi života i ispunjavaju različite funkcije koje su ključne za pravilno funkcioniranje bioloških procesa.
Što su proteini?
Proteini su velike molekule sastavljene od lanaca aminokiselina. Ukupno je 20 različitih aminokiselina iz kojih se mogu sastaviti proteini. Te su aminokiseline povezane zajedno kemijskom reakcijom poznatom kao peptidna veza. Konačna struktura proteina određena je specifičnim redoslijedom aminokiselina.
Proteini mogu poprimiti vrlo različite oblike i imati različite funkcije. Oni mogu djelovati kao enzimi koji kataliziraju biokemijske reakcije, služe kao strukturni proteini kako bi stanice dali svoj oblik, kao transporteri za pomicanje molekula preko stanične membrane, kao antitijela za borbu protiv infekcija, i kao hormone za regulaciju različitih tjelesnih funkcija.
Važnost proteina u tijelu
Proteini su uključeni u gotovo sve biološke procese i ispunjavaju različite važne funkcije u tijelu. Evo nekoliko primjera važnosti proteina:
1. Struktura i pokret
Proteini čine osnovu za strukturu stanica, tkiva i organa. Kolagen, najčešći protein u tijelu, čini osnovu kože, tetiva, hrskavice i kostiju. Aktin i miozin su proteini uključeni u kontrakciju mišića i omogućuju nam kretanje.
2. Enzimi i katalizatori
Proteini služe kao enzimi koji kataliziraju biokemijske reakcije u tijelu. Enzimi ubrzavaju kemijske reakcije koje bi obično trajale dugo. Oni su ključni za metabolizam, probavu, disanje i mnoge druge vitalne procese.
3. Imunološki sustav
Antitijela su proteini koje proizvodi imunološki sustav za prepoznavanje i borbu protiv patogena poput virusa i bakterija. Oni se vežu za ove patogene i označavaju ih za uništenje od strane drugih imunoloških stanica.
4. Prijevoz
Proteini igraju važnu ulogu u transportu molekula i iona kroz staničnu membranu. Na primjer, proteini nosača prevoze molekule glukoze u stanice i na taj način omogućuju proizvodnju energije.
5. Hormoni i signalizacija
Različiti hormoni su proteini koji djeluju kao glasnici i omogućuju komunikaciju između stanica i organa. Na primjer, inzulin je protein koji regulira razinu šećera u krvi.
Sinteza proteina
Sinteza proteina je proces kojim se proteini izrađuju iz genetskih informacija organizma. Ovaj se postupak sastoji od dvije glavne faze: transkripcije i prijevoda.
U transkripciji se DNA u staničnoj jezgri kopira u jednolančanu molekulu RNA. Ova mRNA napušta stanično jezgro i ulazi u staničnu citoplazmu, gdje se odvija prijevod.
Tijekom prijevoda ribosomi (male stanične strukture) čitaju genetske podatke na mRNA i koriste ih kao predložak za određivanje aminokiselinskog slijeda proteina. Ribosomi povezuju aminokiseline zajedno i tvore strukturu proteina, koja na kraju prelazi u njegovu aktivnu konformaciju.
Manjak proteina i višak
Manjak ili predoziranje proteina mogu imati ozbiljne zdravstvene učinke.
Nedostatak proteina može dovesti do slabosti mišića, anemije, omamljenog rasta i oslabljenog imunološkog sustava. Također može dovesti do smanjene proizvodnje enzima i hormona, što može dovesti do različitih metaboličkih problema.
Prekomjerni unos proteina, s druge strane, može staviti naprezanje bubrega i dovesti do povećanog raspada dušika u tijelu. Ovaj višak dušika izlučuje se u urinu kao urea. Prekomjerna konzumacija hrane bogate proteinima također može dovesti do prehrambene neravnoteže jer se ostale važne hranjive tvari ne mogu na odgovarajući način apsorbirati.
Referenca izvora
- Nacionalni centar za informacije o biotehnologiji. "Sinteza proteina." (Uklonjena veza)
-Istraživanje faktora rasta nalik inzulinu. "Protein: Opis i uloga." (Uklonjena veza)
- Harvard T.H. Chan škola za javno zdravstvo. "Protein." (Uklonjena veza)
- Stipanuk, M.H. "Biokemijski, fiziološki i molekularni aspekti ljudske prehrane." (Uklonjena veza)
Zaključak
Proteini su građevni blokovi života i ispunjavaju različite funkcije u ljudskom tijelu. Sudjeluju u strukturi i kretanju stanica i tkiva, služe kao enzimi, transporteri, hormoni i antitijela. Sinteza proteina je složen proces u kojem se genetske informacije pretvaraju u proteine. Manjak ili predoziranje proteina mogu imati značajne zdravstvene učinke. Važno je imati uravnoteženu prehranu koja sadrži dovoljno proteina da bi se osiguralo optimalno funkcioniranje tijela.