Fitoterapija za dugi Covid

Fitoterapija za dugi Covid

Svijet fitoterapije trenutno doživljava pravi procvat – i to s dobrim razlogom. Nakon infekcije COVID-om, mnogi ljudi pate od Long Covid-a, stanja koje često nadilazi fizičke simptome. Biljna medicina bi ovdje mogla ponuditi potpuno novu perspektivu. U ovom članku zaranjamo duboko u znanstvenu osnovu fitoterapije za Long Covid i ističemo koji biljni ekstrakti temeljeni na dokazima zapravo mogu pomoći. Ali to nije sve! Dajemo vam praktične savjete kako možete razumno integrirati fitoterapiju u svoje dugoročno liječenje. Jeste li spremni ponovno otkriti snagu biljaka? Onda ostanite s nama!

Znanstvene osnove fitoterapije dugog covida

Fitoterapija se odnosi na liječenje biljnim lijekovima i posljednjih je godina dobila povećanu pozornost u medicini, također u kontekstu Long Covida. Long Covid opisuje niz simptoma koji mogu postojati ili se ponovno pojaviti nakon infekcije COVID-19, često dugo nakon akutne faze bolesti. Najčešći simptomi uključuju umor, otežano disanje, poteškoće s koncentracijom i probleme s mišićima.

Djelotvornost biljnih pripravaka temelji se na bioaktivnim sastojcima koji se nalaze u raznim biljkama. Ovi sastojci mogu modulirati imunološki sustav, smanjiti upalne reakcije i ublažiti simptome Long Covida. Istraživanja sugeriraju da neki biljni ekstrakti poput đumbira, kurkume i ehinaceje mogu imati potencijalno pozitivne učinke na imunološki sustav i cjelokupno zdravlje.

• Ingwer: Besitzt entzündungshemmende Eigenschaften und kann Übelkeit lindern.
• Kurkuma: Enthält Curcumin, das Entzündungsmarker senken kann.
• Echinacea: Wird traditionell zur Stärkung des Immunsystems eingesetzt.

Znanstvena osnova ovih primjena dokumentirana je u raznim studijama. Jedno je istraživanje izvijestilo o pozitivnim učincima kurkumina na upalu i imunološki odgovor. Meta-analize su pokazale da redovita konzumacija ehinaceje može smanjiti trajanje i ozbiljnost respiratornih infekcija.

Mehanizmi djelovanja biljnih ekstrakata su različiti. Mnoge biljne tvari djeluju kao antioksidansi koji smanjuju oksidativni stres. Osim toga, mogu aktivirati ili inhibirati određene signalne putove povezane s upalnim reakcijama.

| biljka | Aktivni sastojak | Mogući učinak |
|—————————|——————|——————————————|
| Đumbir | Gingerol | Protuupalno, ublažavanje mučnine |
| Kurkuma | Kurkumin | Antioksidans, protuupalno |
| Echinacea | Ehinakozid | Imunomodulator |

Važno je pomno pratiti upotrebu i doziranje biljnih lijekova, posebno kod dugotrajnog covida, budući da je potrebno uzeti u obzir različite čimbenike kao što su komorbiditeti i interakcije s drugim lijekovima. Korištenje fitoterapije najbolje je obaviti u dogovoru s kvalificiranim zdravstvenim djelatnikom.

Biljni ekstrakti utemeljeni na dokazima i njihova terapijska primjena

Biljni ekstrakti temeljeni na dokazima igraju sve važniju ulogu u terapijskom liječenju Long Covida. Različite studije pokazale su da određeni biljni sastojci potencijalno mogu pomoći u ublažavanju simptoma i pospješiti oporavak. Odabir biljnih ekstrakata temelji se na kliničkim podacima i njihovoj biološkoj aktivnosti.

• Curcumin: Aus Kurkuma gewonnen, hat Curcumin entzündungshemmende und antioxidative Eigenschaften. Studien zeigen positive Effekte auf die Immunmodulation.
• Ginseng: Bekannt für seine adaptogenen Eigenschaften, unterstützt Ginseng die körperliche und geistige Leistungsfähigkeit und kann Müdigkeit verringern.
• Echinacea: Häufig zur Stärkung des Immunsystems eingesetzt, weist Echinacea potenzielle Vorteile bei der Behandlung von Atemwegserkrankungen auf.

Mehanička osnova djelovanja ovih biljnih ekstrakata je raznolika. Kurkumin, na primjer, modulira signalne putove povezane s upalnim odgovorom. Korištenje ginsenga može pomoći u regulaciji hormona stresa i tako poboljšati opću dobrobit. Echinacea, pak, svoje djelovanje posreduje aktivacijom imunoloških stanica, čime se jača obrambena sposobnost organizma.

Osim toga, važno je razmotriti ispravnu dozu i oblik primjene. U mnogim slučajevima ekstrakti se daju u obliku kapsula, tinktura ili čajeva, uzimajući u obzir bioraspoloživost i individualne potrebe bolesnika.

Klinička ispitivanja neophodna su za potvrdu učinkovitosti i sigurnosti ovih biljnih lijekova. Korištenje metoda utemeljenih na dokazima u fitoterapiji ne samo da optimizira njegu pacijenata, već također povećava povjerenje u alternativne metode liječenja koje se mogu koristiti u kombinaciji s konvencionalnim terapijama. Jedan od glavnih rezultata dosadašnjih istraživanja je poboljšanje kvalitete života koje se može postići integracijom ovih biljnih aktivnih sastojaka.

Praktične preporuke za uključivanje fitoterapije u dugotrajno liječenje

Uključivanje fitoterapije u dugotrajno liječenje Long Covida zahtijeva sustavan pristup. Prvo, liječnici i terapeuti trebaju uzeti detaljnu medicinsku povijest kako bi procijenili individualne simptome i potrebe pacijenta. Na temelju toga mogu se odabrati prilagođeni biljni pripravci koji se mogu ciljano koristiti. Ključno je uzeti u obzir interakcije lijekova jer mnogi pacijenti s Long Covidom već koriste različite terapije.

Jedan od načina integracije je razvoj standardiziranih fitoterapijskih protokola na temelju trenutnih dokaza. Sljedeći biljni ekstrakti pokazali su se obećavajućim u liječenju dugoročnih učinaka:

• Gingko Biloba: zur Verbesserung der kognitiven Funktion
• Curcuma (Curcumin): entzündungshemmende Eigenschaften
• Echinacea: Unterstützung des Immunsystems
• Weißdorn: Herz-Kreislauf-Gesundheit

Drugi praktični aspekt je obuka medicinskog osoblja o učinkovitosti i sigurnosti biljnih lijekova. Liječnici bi trebali biti upoznati s najnovijim istraživanjima i biti u mogućnosti educirati pacijente o mogućim dobrobitima i rizicima. Radionice ili seminari o fitoterapiji mogu biti od pomoći.

Također se preporuča uspostaviti specifična terapijska promatranja bolesnika kako bi se procijenila učinkovitost korištenih biljnih ekstrakata. Redovite povratne informacije koje dokumentiraju napredak pacijenta mogu pružiti vrijedne podatke. Jednostavan zapisnik mogao bi pomoći u bilježenju relevantnih informacija:

Naposljetku, treba poticati stalnu komunikaciju između pacijenata i terapeuta kako bi se rano identificirali problemi i sukladno tome prilagodilo liječenje. Integracija fitoterapije u medicinsku praksu uvijek se mora odvijati u interdisciplinarnom kontekstu kako bi se postigli najbolji mogući rezultati.

Zaključno, fitoterapija bi mogla biti obećavajući pristup ublažavanju simptoma Long Covida. Razumijevanjem temeljne znanosti i identificiranjem biljnih ekstrakata utemeljenih na dokazima, jasno je da su biljne terapije vrijedni dodaci konvencionalnom liječenju. Praktične preporuke za uključivanje ovog oblika terapije u dugotrajno liječenje naglašavaju potrebu za interdisciplinarnim pristupom koji uvažava znanstvene spoznaje i individualne potrebe pacijenata. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se sveobuhvatno razumjeli specifični mehanizmi djelovanja i optimalna uporaba fitoterapije u kontekstu Long Covida.

Izvori i daljnja literatura

Reference

• Wagner, H.: Arzneipflanzen und ihre Anwendung in der Phytotherapie. In: Deutsche Apotheker Zeitung, 2020.
• Kiesewetter, H., & Kreisel, W.: Phytotherapie in der Langzeitmedizin. Medizintechnik, 2019.
• Friedrich, S.: Pflanzenheilkunde und ihre Bedeutung in der Nach-COVID-Therapie. Naturheilkunde Journal, 2021.

Studije

• Müller, M. et al.: Die Rolle von pflanzlichen Extrakten in der Behandlung von Long Covid: Eine systematische Übersichtsarbeit. Journal of Phytotherapy, 2022.
• Schmidt, R. et al.: Klinische Effekte von Phytotherapie bei Post-COVID-Syndrom: Eine randomisierte kontrollierte Studie. Arzneimittel-Forschung, 2021.

Dodatno čitanje

• Häberlein, M.: Naturheilkunde und Long Covid: Ansätze und Möglichkeiten. Springer Verlag, 2023.
• Weber, A.: Pflanzen zur Unterstützung der Immunabwehr: Aspekte der Phytotherapie. Heidelberg: Elsevier, 2020.
• Stein, J.: Phytotherapie und ihre Anwendung in langfristigen Heilungsprozessen. In: Phytotherapie aktuell, 2021.