Hrana i raspoloženje: kontekst
Hrana i raspoloženje: kontekst
Hrana i raspoloženje: veza
Kada je u pitanju utjecaj na naše raspoloženje ili osjećaje, često prvo razmišljamo o čimbenicima poput glazbe, okoline ili međuljudskih odnosa. Ali jeste li ikad pomislili da naša prehrana može igrati i glavnu ulogu u tome kako se osjećamo? U stvari, postoje brojne studije koje pokazuju da ono što jedemo može imati izravne učinke na naše raspoloženje i dobro. U ovom ćemo se članku baviti povezanošću hrane i raspoloženja i kako prilagoditi svoju prehranu kako biste promovirali pozitivno raspoloženje.
Znanost koja stoji iza konteksta hrane i raspoloženja
Sve je veća količina dokaza koji podržavaju povezanost naše prehrane i našeg raspoloženja. Studija iz 2013. godine objavljena u časopisu The Journal of Nutrition Science pokazala je, na primjer, da su ljudi koji su konzumirali prehranu s mnogim prerađenim hranom veći rizik od depresivnih simptoma. Druga studija objavljena 2017. u časopisu Journal of Psychiatric Research otkrila je da prehrana s mnogim zasićenim masnim kiselinama i šećerom povećava rizik od depresije.
Uzroci ovih odnosa su raznoliki. Moguće objašnjenje je da sastav naše prehrane utječe na proizvodnju i dostupnost određenih neurotransmitera i hormona koji reguliraju naše raspoloženje. Na primjer, prehrana s mnogo zasićenih masnih kiselina i šećera može dovesti do povećane upalne reakcije u tijelu, što zauzvrat utječe na razinu serotonina. Serotonin je neurotransmiter koji se često naziva "hormonom sreće" i važan je za regulaciju raspoloženja i dobrog.
Hrana koja može pozitivno utjecati na raspoloženje
Srećom, postoje i hrana koja može imati pozitivan utjecaj na raspoloženje. Ove namirnice često sadrže hranjive tvari koje promiču proizvodnju serotonina i drugih kemijskih spojeva koji su važni za dobru atmosferu. Evo nekoliko primjera:
Omega-3 masne kiseline
Omega-3 masne kiseline su esencijalne masne kiseline koje se javljaju kod masnih riba poput lososa, skuše i sardina, kao i u orasima i lanenim sjemenu. Studije su pokazale da omega-3 masne kiseline mogu imati protuupalni učinak i promicati proizvodnju serotonina.
Proizvodi od cjelovitih žitarica
Proizvodi od cjelovitih zrna poput zobene pahuljice, kruha od cijelog zrna i smeđa riža sadrže složene ugljikohidrate koji mogu stabilizirati razinu šećera u krvi. To može pomoći u sprječavanju fluktuacija raspoloženja koje mogu biti uzrokovane naglim povećanjem i gubitkom razine šećera u krvi.
Voće i povrće
Voće i povrće nisu samo bogati vitaminima i mineralima, već i antioksidansima koji imaju protuupalni učinak. Primjeri voća i povrća koji su posebno dobri za raspoloženje su bobice, zeleno lisnato povrće i citrusno voće.
Probiotska hrana
Probiotska hrana kao što su jogurt, kiseli kupus i kimchi sadrže zdrave bakterije koje mogu pozitivno utjecati na naše crijevno zdravlje. Zdrava crijevna flora zauzvrat ima utjecaja na naš mozak i može utjecati na proizvodnju serotonina.
Kako prilagoditi prehranu za bolje raspoloženje
Da biste prilagodili prehranu za bolje raspoloženje, važno je obratiti pažnju na uravnoteženu prehranu i smanjiti prerađenu hranu, zasićene masti i šećer. Evo nekoliko savjeta kako optimizirati svoju prehranu:
1. Stavite na hranu u punoj vrijednosti: Zamijenite prerađenu hranu i grickalice s punom vrijednom hranom poput voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki.
2. Dodajte omega-3 masne kiseline: konzumirajte masne ribe poput lososa i nadopunjuju vašu prehranu lanenim sjemenkama ili orasima.
3. Obratite pažnju na dovoljno vlakana: Proizvodi od cjelovitih zrna, mahunarke i povrće sadrže vlakna koja mogu promicati zdravu probavu i stabilizirati razinu šećera u krvi.
4. Priuštite sebi probiotsku hranu: Probiotska hrana može imati pozitivan učinak na zdravlje crijeva i tako utjecati na raspoloženje.
Fazit:
Veza između hrane i raspoloženja je stvarna i ne treba je podcijeniti. Uravnotežena prehrana koja je bogata omega-3 masnim kiselinama, vlaknima, voćem i povrćem može pomoći u promicanju pozitivnog raspoloženja i općeg blagostanja. Stoga je vrijedno svjesno obratiti pažnju na svoju prehranu i donositi zdrave odluke kako biste postigli bolju emocionalnu ravnotežu.