Sudopet kolesterola kroz prehranu

Sudopet kolesterola kroz prehranu
Donji kolesterol
Kolesterol je važan dio naših stanica i igra ključnu ulogu u različitim metaboličkim procesima. Međutim, previsoka razina kolesterola u krvi može dovesti do zdravstvenih problema, posebno do razvoja kardiovaskularnih bolesti. Zdrava prehrana može pomoći smanjiti razinu kolesterola i smanjiti rizik od tih bolesti. U ovom ćemo članku osvijetliti različite prehrambene čimbenike koji mogu pomoći u smanjenju razine kolesterola na prirodan način.
Prezentacija kolesterola
Prije nego što se pozabavimo specifičnim prehrambenim preporukama, prvo želimo razumjeti što je kolesterol i koju ulogu igra u tijelu. Kolesterol je tvar slična masti koju tijelo proizvodi i apsorbira se kroz hranu. Ključno je za stvaranje staničnih membrana, hormona, žučnih kiselina i vitamina D.
Uloga LDL i HDL kolesterola
Kolesterol se transportira u krvi u obliku lipoproteina. Dvije glavne vrste lipoproteina su lipoprotein niske gustoće (LDL) i lipoprotein visoke gustoće (HDL). LDL kolesterol često se naziva "lošim" kolesterolom jer su visoke vrijednosti LDL povezane s povećanim rizikom od srčanih bolesti. S druge strane, HDL kolesterol se vidi kao "dobar" kolesterol jer uklanja višak kolesterola iz arterija i pripisuje jetri za raspad.
Prehrambeni čimbenici za smanjenje kolesterola
Zdrava prehrana može pomoći u smanjenju kolesterola i poboljšanju ravnoteže između LDL i HDL kolesterola. Evo nekoliko važnih prehrambenih čimbenika koje bi trebalo uzeti u obzir:
1. Smanjenje zasićenih masti
Zasićene masti uglavnom su od životinjskog podrijetla i javljaju se u hrani kao što su crveno meso, maslac, proizvodi od punog mlijeka i sirevi s visokim slojem. Te masti mogu povećati LDL kolesterol. Preporučuje se smanjiti konzumaciju zasićenih masnih kiselina i zamijeniti ih zdravijim alternativama, poput nezasićenih masti iz izvora povrća (npr. Maslinovo ulje, avokado) i vitkih izvora proteina (npr. Mršavo meso, riba i mahunarke).
2. Povećanje unosa vlakana
Punila su posebno povoljna za snižavanje LDL kolesterola. Pomažu u uklanjanju viška kolesterola iz tijela. Proizvodi od cjelovitih zrna, zobene pahuljice, mahunarke, voće i povrće bogati su vlaknima i stoga se trebaju redovito integrirati u prehranu.
3. Uporaba nezasićenih masti
Nezasićene masti su povoljne za zdravlje srca jer mogu sniziti LDL kolesterol. Hrana poput orašastih plodova, sjemenki, maslinovog ulja i avokada sadrži velike količine jednostavnih i polinezasićenih masti. Oni bi se trebali koristiti kao zamjena za zasićene masti u prehrani.
4. Bogati izvori omega-3 masnih kiselina
Omega-3 masne kiseline su esencijalne masne kiseline koje imaju protuupalni učinak i mogu smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ribe poput lososa, skuše i tune bogate su omega-3 masnim kiselinama. Alternativno, u prehranu mogu biti uključeni i izvori povrća poput sjemenki lana, sjemenki chia i oraha.
5. Izbjegavanje trans-masnih kiselina
Trans masne kiseline su nezdrave masti uzrokovane djelomičnim hidrogeniranjem biljnih ulja. Povećavaju LDL kolesterol i mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti. Hrana poput prženih grickalica, smrznutih jela i komercijalnih peciva često je bogata trans masnim kiselinama. Stoga je preporučljivo smanjiti ili izbjeći konzumaciju takve hrane.
6. Cink, selen i vitamin C
Određene hranjive tvari poput cinka, selena i vitamina C mogu sniziti LDL kolesterol i smanjiti stvaranje plakova u arterijama. Hrana poput mahunarki, mršavog mesa, ribe, orašastih plodova i voća sadrže ove hranjive tvari i treba ih redovito integrirati u prehranu.
ZAKLJUČAK
Zdrava prehrana može dati značajan doprinos smanjenju kolesterola i smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti. Smanjivanjem zasićenih masti, porast konzumacije vlakana, uporabe nezasićenih masti, apsorpcije omega-3 masnih kiselina i izbjegavanja trans masnih kiselina mogu se smanjiti na prirodan način. Također je važno osigurati uravnoteženu prehranu s dovoljnim hranjivim tvarima kao što su cink, selen i vitamin C. Preporučuje se raspravljati o pojedinačnim prehrambenim preporukama s liječnikom ili nutricionistom i po potrebi se uputiti na trenutne znanstvene studije i izvore.