Utjecaj prehrane na produktivnost i zdrav rast nacija

Utjecaj prehrane na produktivnost i zdrav rast nacija

Nigerija je doživjela veliki socio-ekonomski napredak u usporedbi s prošlim godinama. Problem pothranjenosti i dalje muči dio njezinih građana. Dugo ga koče politička nestabilnost, korupcija, neadekvatna infrastruktura i loše makroekonomsko upravljanje. To ih je dovelo do pretjerane ovisnosti o kapitalno intenzivnom naftnom sektoru koji osigurava 20% BDP-a, 95% deviznih prihoda i oko 65% proračunskih prihoda. Ali određene vladine i gospodarske reforme donijele su mnoga poboljšanja, u rasponu od procijenjenog povećanja njihovog BDP-a sa 430 USD po stanovniku u 2003. na 1000 USD u 2005. Stopa nezaposlenosti smanjena je s 3,2% u 1997. na 2,9% u 2005. Mikrofinancijsko bankarstvo te likvidacija i konsolidacija banaka od strane CBN-a rezultirali su rangiranjem nigerijskih banaka kao jedan od najboljih u Africi. Vrhunac cijele stvari bio je povijesni otpis duga u vrijednosti od 30 milijardi dolara od 37 milijardi dolara koje je Nigerija imala Pariškom klubu u ožujku 2006., s pothranjenošću i 60% ispod granice siromaštva 2000. Radi jasnoće, kategorizirao sam nigerijski problem prehrane u pothranjenost, prekomjernu ishranu i mikronutriciju. Svrha ovog članka je pregledati napore vlade i predložiti načine za oslobađanje zemlje od otuđujućih ruku siromaštva koje prijeti budućnosti zemlje.

PROBLEMI U PREHRANI.

Iako tri prehrambena problema predstavljaju sažetak problema pothranjenosti u zemlji, dobro je sagledati cijeli problem jedan po jedan. Pothranjenost je jedan od najvećih prehrambenih problema koji pogađa uglavnom ljude u ruralnim područjima i neke od onih koji su otišli u grad u potrazi za zelenijim pašnjacima. Malnutriciju karakterizira neadekvatan unos makronutrijenata (i to: kalorija i bjelančevina). Prema riječima predsjednika Obasanjoa, "gotovo polovica djece u dobi od 7+-13 godina u Nigeriji je pothranjena." Mnoga djeca i odrasli idu na spavanje izgladnjeli, neki jedu jedan obrok dnevno, a većina tih obroka sastoji se od ugljikohidrata. To dovodi do pothranjenosti i nedostatka proteina. To je glavni uzrok Kwashiorkora, koji je prilično jedinstven za ljude koji žive u tropskom području Afrike. Za odrasle, preporučeni dnevni unos proteina (RDA) iznosi 0,79 g po kg (0,36 g po 1b) tjelesne težine dnevno. Za djecu i dojenčad, ovaj RDA je udvostručen ili utrostručen zbog njihovog brzog rasta. To je glavni uzrok zastoja u rastu i deformiteta kod djece koja rastu. Petina nigerijske djece umire prije pete godine, posebice među milijunima Nigerijaca koji također žive s manje od jednog dolara dnevno, dok ostali preživljavaju proseći na ulicama.

Prekomjerna ishrana uglavnom je problem odraslih i malog broja mladih ljudi, posebice stanovnika gradova. To je brzo eskalirajući problem javne prehrane koji uglavnom odražava promjenu prehrambenih navika i više sedimentnog načina života. Situacija u Nigeriji, gdje gospodarstvo favorizira jednu skupinu u odnosu na druge, gdje siromašni postaju sve siromašniji, a bogati sve bogatiji, rezultirala je višim postotkom prekomjerne ishrane - nigerijskom bolešću velikog čovjeka. Ovaj prehrambeni problem sada rezultira alarmantnim porastom kroničnih bolesti povezanih s prehranom kao što su dijabetes tipa II, hipertenzija, kardiovaskularne bolesti i nekoliko vrsta raka povezanih s prehranom. Te su kronične bolesti odgovorne za ljudsku patnju, društvenu patnju, gubitak produktivnosti i ekonomska opterećenja za zdravstvo i druge gospodarske sektore. Povećanje stanovništva u vlasništvu zemlje utječe na radnu snagu zemlje i produktivnost zemlje, kako trenutno, tako iu bliskoj budućnosti.

Posljednji, ali ne i na popisu je nedostatak mikronutrijenata. To je neadekvatan unos važnih vitamina i minerala. Doživljavaju ga i siromašni i bogati, seoski i urbani stanovnici. Glad je skrivena pod plaštom dovoljnosti u nigerijskom društvu. Nedostatak vitamina i minerala dovodi do nepovratnog poremećaja u tjelesnom i psihičkom razvoju djeteta. Zbog toga je ova vrsta pothranjenosti koncentrirana kod trudnica i djece. Prema nekim empirijskim zaključcima, uočeno je da čak i umjereni nedostatak joda tijekom fetalnog razvoja i djetinjstva smanjuje kvocijent inteligencije za 10-15 bodova. Nedostatak folne kiseline povezan je s ozbiljnim urođenim manama. Nedovoljna količina željeza smanjuje dječji rast i sposobnost učenja, smanjujući njihovu sposobnost koncentracije, punog sudjelovanja u školi i društvu, interakcije i razvoja; također doprinosi materijalnoj smrtnosti i smanjenoj produktivnosti rada. Poznato je da 40% djece mlađe od 5 godina pati od nedostatka vitamina A.

Tri glavna prehrambena problema Nigerije predstavljaju veliki izazov za posrnulo gospodarstvo zemlje i doveli su do pada uvoza skupe hrane bogate proteinima, ulja i stočne hrane. Mnogi roditelji sada odustaju od zadatka dojenja i sve to i mnogi drugi doprinose riziku od pothranjenosti u Nigeriji i više od toga, ona sada prolazi kroz brzu socio-ekonomsku revoluciju.

DJELOVANJE VLADE PRIJE DEMOKRACIJE

Nigerijskim gospodarstvom dominirale su poljoprivreda i trgovina, koje su cvjetale tijekom kolonijalne vladavine u 19. stoljeću. U 1960-ima i 1970-ima razvila se naftna industrija, što je dovelo do znatnog povećanja prihoda od izvoza i omogućilo golema ulaganja u industriju, poljoprivredu, infrastrukturu i društvene znanosti.

Oštar pad cijena nafte, loše gospodarsko upravljanje i stalna vojna vladavina obilježili su Nigeriju 1980-ih. Godine 1983. Agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID) počela je pomagati nigerijskom saveznom i državnom odjelu zdravstva u razvoju i provedbi programa planiranja obitelji i preživljavanja djece. Godine 1992. postojećim zdravstvenim aktivnostima dodan je program prevencije i kontrole HIV/AIDS-a. USAID je osigurao 135 milijuna dolara za bilateralne programe pomoći za razdoblje od 1986. do 1996., kada je Nigerija provela isprva uspješan program strukturne prilagodbe, ali ga je kasnije napustila. Planovi da se osigura pomoć od 150 milijuna dolara između 1993. i 2003. prekinule su napetosti u odnosima SAD-a i Nigerije zbog kršenja ljudskih prava, neuspjelog prijelaza na demokraciju i nedostatka suradnje nigerijske vlade u pitanjima borbe protiv trgovine drogom. Do sredine 1990-ih ti su problemi doveli do ograničenja aktivnosti USAID-a koje bi mogle koristiti vojnoj vladi. Postojeći zdravstveni programi redizajnirani su kako bi se usredotočili na rad nigerijskih nevladinih organizacija i društvenih grupa na lokalnoj razini.

Godine 1987. pokrenut je Međunarodni institut za tropsku poljoprivredu (IITA) pod vodstvom glavnog istraživača dr. Kentona Dashiella u dvosmislenom naporu u Nigeriji u borbi protiv široko rasprostranjene pothranjenosti. Promicali su korištenje niskohranjivih, ekonomičnih zrna soje u svakodnevnoj prehrani. Nadalje su rekli da je soja oko 40% bogatija proteinima od bilo koje druge biljne ili životinjske hrane koja se nalazi u Africi. Dodavanjem kukuruza, riže i drugih žitarica soji, dobiveni protein zadovoljava standard Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO). Zrno soje također sadrži oko 20% ulja, koje je 85% nezasićeno i ne sadrži kolesterol. Iako su mnogi fini programi za ublažavanje pothranjenosti započeli u tom razdoblju, bilo je mnogo drugih socioekonomskih problema koji su kočili popularnost i neometano funkcioniranje tih programa sve do demokratskog razdoblja. Ekonomska nestabilnost tijekom tog razdoblja promicala je visoku razinu pothranjenosti zbog autokratske vlade. Bilo je malo ili nimalo dubljih napora u borbi protiv pothranjenosti. Razdoblje se može opisati kao sebično razdoblje kada je dominirao državni privatni interes na račun napaćenih masa.

KASNIJA INTERVENCIJA

Najzanimljivija stvar u ovom vremenu je to što je ispunjeno obećanjima i nadom. Obećanje, koje je najvažnije radno oruđe ovog vremena, i uvijek prisutna nada da će se obećanje održati. Predsjednik Obasanjo, na sastanku s predsjednikom Međunarodne unije prehrambenih znanosti 2002., obećao je podržati bolju koordinaciju prehrambenih aktivnosti i programa u Nigeriji, nadalje rekavši: „Visoka prevalencija pothranjenosti potpuno je neprihvatljiva za ovu vladu i uvjerio je predsjednika IUNS-a da će učiniti sve kako bi osigurao raspoložive resurse za poboljšanje sigurnosti hrane u kućanstvima, poboljšao pristup zdravstvenim uslugama i poboljšao kapacitet skrbi za majke, uključujući podršku za promicanje dojenja.

27. rujna 2005. nigerijski predsjednički predsjednik Olusegun Obasanjo ručao je u osnovnoj školi Laminga u okviru Nasarawa državnog programa školske prehrane. Program u potpunosti financira i njime upravlja država Nasarawa, što ga čini jedinstvenim modelom u današnjoj Africi. Revolucionarni događaj ispunjava jedno od obećanja o borbi protiv neuhranjenosti, posebno među djecom, od kojih su mnoga primijetio da imaju manjak kilograma između 7 i 13 godina. Također obećava da će dosegnuti oko 27 milijuna djece u sljedećih 10 godina.

Druga međunarodna tijela kao što su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Međunarodni dječji fond Ujedinjenih naroda (UNICEF), Agencija Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID), koja je osnovana 1992. godine, ali je dobila snažnije uporište tijekom demokratskog režima. Svi oni i mnogi drugi snažno se bore za iskorjenjivanje siromaštva i pothranjenosti.

Postoje mnogi izazovi koji postoje u nekim programima poboljšanja prehrane. Postoji potreba da vlada uključi istraživanje prehrane u nacionalnu politiku. Trebali biste moći doći do zakutaka i pukotina u zemlji. Oni bi trebali moći koordinirati sva područja agencija za pothranjenost. Hitno je potrebna učinkovitija intervencija.

Prehrana je danas interventna tema, a ujedno i nezaobilazna dužnost svakog naroda. Iako je teško pružiti rješenje svakoj osobi, vlada bi trebala pokušati doprijeti do ljudi što je više moguće putem mobilnih agencija i masovnih medija. U zemlji bi se trebalo provesti mnoga učinkovita istraživanja koja bi se ažurirala informacijama kao što su: prosječna državna ulaganja u prehranu po glavi stanovnika, trenutne statistike o nedostatcima u prehrani i informacije o inicijativama za prehranu, kao i okviri nacionalne politike i mehanizmi koordinacije među agencijama. Postoji potreba za promicanjem nutricionističkih organizacija, posebice nevladinih organizacija. Vlada bi trebala pokušati poboljšati društveno-ekonomski život ljudi. U zemlji treba poticati i unapređivati ​​poljoprivredu. Treba provjeriti hranjivu vrijednost svakog proizvoda, uvoznog i neuvoznog. Vlada bi trebala promovirati globalnu agendu prehrane koja bi povećala vidljivost prehrane na nacionalnoj razini i šire.

Kad bi se ova gore predložena rješenja uzela u obzir, Nigerija bi se uvelike poboljšala kao afrički div i budući div globalne ekonomije, čime bi se eliminirala buduća gospodarska oluja s kojom se Nigerija suočava jer neki njezini građani pate od nesigurnosti hrane.