Ako ptičja gripa aktivira ljudsku pandemiju, njegov prethodni imunitet mogao bi pomoći.

Ako ptičja gripa aktivira ljudsku pandemiju, njegov prethodni imunitet mogao bi pomoći.

bi se mogao upotrijebiti, bogat izvor referenci: podaci o imunološkom odgovoru imunološkog sustava na Influenza .

Ove informacije pružaju informacije o tome tko bi mogao biti najviše u opasnosti u pandemiji H5N1. Ranije istraživanje također sugerira da naš imunološki sustav ne bi počeo s nulom u slučaju virusa na prethodne infekcije i Vakcinacije protiv drugih oblika gripe. Međutim, ovaj imunitet vjerojatno ne bi spriječio da H5N1 uzrokuje ozbiljnu štetu globalnom zdravlju ako bi pandemija izbio.

od perja do krzna

1 Također se proširio na rastući popis vrsta sisavaca, uključujući pečate i Foxes i tražio je više od 460 života od 2003.

Do sada, virus još nije stekao sposobnost da se učinkovito širi od osobe na osobu, što je do sada zadržalo potencijal pandemije. Ali njegovo ponovljeno pretjerivanje ptica sisavaca i reference na prijenos pod sisama, poput slonova ( mirounga leonina

Ove su brige pojačane, kao

Imuni priprema

Urođeni virus virusa nije jedini faktor koji bi tvorio pandemiju, kaže Peris. Drugi je uvjet spremnosti imunološkog sustava.

Kombinirajući raniju infekciju i imunizaciju, ljudi su imali značajan kontakt s gripom do odrasle dobi. Neke procjene 3 ukazuju na to da je do polovice mlađe populacije s 'sezonskom' gripom koja uzrokuje redovne infekcije.

Kontakt s sezonskom gripom, međutim, nudi samo ograničenu zaštitu od novih sojeva gripe koja bi mogla uzrokovati pandemije. Ta se plemena genetski razlikuju od sezonskih plemena u cirkulaciji, što znači da imaju manje konstruirani imunitet kod ljudi i stoga mogu biti opasniji.

U današnje vrijeme H5N1 se ne širi lako od osobe na osobu. No, znanstvenici se boje da bi, ako je ta sposobnost postigla tu sposobnost, mogla pokrenuti pandemiju, jer se genetski razlikuje od sezonskih virusa gripe koji se trenutno u cirkulaciji. Testovi ljudi u Sjedinjenim Državama pokazali su da je samo nekoliko antitijela protiv današnjeg H5N1-Stamm. To ukazuje da bi "većina stanovništva bila osjetljiva na infekciju ovim virusom ako bi lako zarazila ljude", rekli su američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti koji su proveli testove.

Dobre vijesti, loše vijesti

Međutim, to ne znači da su ljudi potpuno nezaštićeni jer kontakt sa starijim tamerom pandemijske gripe može zaštititi novi, kaže Michael Worobey, evolucijski biolog sa Sveučilišta u Arizoni u Tucsonu. Na primjer, 80% smrtnih slučajeva kod ljudi mlađih od 65 godina 4

. Kontakt s H1N1 tijekom pandemije 2009. godine, a drugi put bi mogao ponuditi određenu zaštitu od soja H5N1 koji se pojavljuje danas. I virusi H5N1 i H1N1 imaju površinski protein nazvan N1, a imunološki sustav koji reagira na H1N1 također bi mogao reagirati na H5N1. Peiris i njegovi kolege otkrili su da gotovo univerzalna izloženost u usporedbi s H1N1 u 2009. i sljedeće godine proizvodi antitijela koja reagiraju u gotovo 97% uzoraka koje prikupljaju na H5N1

All -važan slučaj prve gripe

Postoji još jedan teži faktor za imunološki odgovor na H5N1: Prvi slučaj gripe jedne osobe mogao bi imati prekriveni utjecaj na njihov budući imunitet . U studiji objavljenoj u 2016. 6 Analizirani WOREBOBEY za gotovo dva desetljeća fluena, H5N1 i H5N1 i H5N1 i H5N1. Otkrili su da ljudi uglavnom ostaju bez predrasuda od plemena gripe koje se podudara s najboljima što je prouzročilo njihovu prvu gripu, dok su osjetljiviji na jednolična plemena.

Do sada su ljudi koji su rođeni prije 1968. vjerojatno izbjegli učinke H5N1 jer su vjerojatno imali prvu gripu u vrijeme kada je dominantni virus gripe u cirkulaciji odgovarao H5N1. Međutim, oni koji su rođeni nakon 1968. do sada su izbjegli najgore učinke H7N9 jer je njihov prvi kontakt s gripom vjerojatno bio s virusom koji odgovara H7N9, a ne H5N1. Kroz prvu infekciju, 75% zaštite od ozbiljne bolesti i 80% zaštite od smrti usklađenim virusom ptičje gripe, otkrili su autori.

Ako je došlo do epidemije H5N1, ovaj početni slučaj predviđa da bi stariji ljudi mogli biti pošteđeni i da će mlađi ljudi biti osjetljiviji, prema kojem. "Trebali bismo ga imati negdje između prednjeg i stražnjeg dijela glave", kaže on.

  1. xu, X., subbarao, k., c., cox, n. i guo, y. virologija 261 , 15–19 (1999).

    članak
    Google Scholar

  2. uhart, M. i sur. Preprint at BIORXIV https://doi.org/10.1101/2024.31.596774 (2024).

  3. .sidebar { width: 300px; min-width:300px; position: sticky; top: 0; align-self: flex-start; } .contentwrapper { display: flex ; gap: 20px; overflow-wrap: anywhere; } @media (max-width:768px){ .contentwrapper { flex-direction: column; } .sidebar{display:none;} } .sidebar_sharing { display: flex; justify-content: space-between; } .sidebar_sharing a { background-color: #e6e6e6; padding: 5px 10px; margin: 0; font-size: .95rem; transform: none; border-radius: 5px; display: inline-block; text-decoration: none; color:#333; display: inline-flex; justify-content: space-between; } .sidebar_sharing a:hover { background-color: #333; color:#fff; } .sidebar_box { padding: 15px; margin-bottom: 20px; box-shadow: 0 2px 5px rgba(0, 0, 0, .1); border-radius: 5px; margin-top: 20px; } a.social__item { color: black; } .translate-dropdown { background-color: #e6e6e6; padding: 5px 10px; margin: 0; font-size: .8em; transform: none; border-radius: 5px; display: inline-block; text-decoration: none; color: #333; margin-bottom: 8px; } .translate-dropdown { position: relative; display: inline-flex; align-items: center; width: 100%; justify-content: space-between; height: 36px; } .translate-dropdown label { margin-right: 10px; color: #000; font-size: .95rem; } .article-meta { gap:0 !important; } .author-label, .modified-label, .published-label, modified-label { font-weight: 300 !important; } .date_autor_sidebar { background-color: #e6e6e6; padding: 5px 10px; margin: 0; font-size: .8em; transform: none; border-radius: 5px; text-decoration: none; color: #333; display: flex; justify-content: space-between; margin-bottom: 8px; } .sidebar_autor { background: #333; border-radius: 4px; color: #fff; padding: 0px 5px; font-size: .95rem; } time.sidebar_time, .translateSelectlabel, sidebar_time { margin-top: 2px; color:#000; font-style:normal; font-size:.95rem; } .sidebar_updated_time { background-color: #e6e6e6; padding: 5px 10px; margin: 0; font-size: .8em; transform: none; border-radius: 5px; text-decoration: none; color: #333; display: flex; justify-content: space-between; margin-bottom: 8px; } time.sidebar_updated_time_inner { background: #333; border-radius: 4px; color: #fff;; padding: 2px 6px; } .translate-dropdown .translate { color: #fff; !important; background-color: #333; } .translate-dropdown .translate:hover { color: #fff; !important; background-color: #2f845b !important; } .share-button svg, .translate-dropdown .translate svg { fill: #fff; } span.modified-label { margin-top: 2px; color: #000; font-size: .95rem; font-weight: normal !important; } .ad_sidebar{ padding:0; border: none; } .ad_leaderboard { margin-top: 10px; margin-bottom: 10px; } .pdf_sidebar:hover { background: #2f845b; } span.sidebar_time { font-size: .95rem; margin-top: 3px; color: #000; } table.wp-block-table { white-space: normal; } input {padding: 8px;width: 200px;border: 1px solid #ddd;border-radius: 5px;} .comments { margin-top: 30px; } .comments ul { list-style: none; padding: 0; } .comments li { border-bottom: 1px solid #ddd; padding: 10px 0; } .comment-form { margin-top: 15px; display: flex; flex-direction: column; gap: 10px; } .comment-form textarea { width: 100%; padding: 8px; border: 1px solid #ddd; border-radius: 5px;} .comment-form button { align-self: flex-start; background: #333; color:#fff; border:0; padding:8px 15px; border-radius:5px; cursor:pointer; } .comment-form button:hover { background: #2f845b; }

Kommentare (0)