Povjerenje u znanstvenike napokon počinje rasti u SAD -u - ali samo neznatno

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Povjerenje u znanstvenike u SAD -u pokazuje rane znakove oporavka, navodi se u istraživanju PEW -a uoči predsjedničkih izbora 2024. godine.

Vertrauen in Wissenschaftler in den USA zeigt erste Anzeichen der Erholung, laut Pew-Umfrage vor den Präsidentschaftswahlen 2024.
Povjerenje u znanstvenike u SAD -u pokazuje rane znakove oporavka, navodi se u istraživanju PEW -a uoči predsjedničkih izbora 2024. godine.

Povjerenje u znanstvenike napokon počinje rasti u SAD -u - ali samo neznatno

Prvi put od Početak pandemije Coid-19 Povjerenje u znanstvenike u Sjedinjenim Državama povećalo se - iako je neznatno pokazuje Istraživanje provedeno dva tjedna prije američkih predsjedničkih izbora.

Istraživanje, koje je danas objavio istraživački centar Pew u Washingtonu, otkrilo je da je udio ispitanika koji vjeruju da znanstvenici djeluju u najboljem interesu javnosti porastao na 76% u odnosu na 73% prije godinu dana (vidi "Skromni porast povjerenja"). Međutim, ovo stavlja povjerenje ispod 87% koji su imali povjerenja u znanstvenike u travnju 2020., ubrzo nakon što su započele zaključavanje. Alec Tyson, vodeći autor izvještaja i zamjenik direktora istraživanja u Pew centru, kaže: "Ovo označava novi pomak od pada u povjerenju u znanost koji smo vidjeli tijekom pandemije."

Rezultati se uklapaju s drugim podacima koji su dobra vijest za istraživače. Istraživanje s više od 70 000 ljudi u 67 zemalja 2022. i 2023. godine utvrdilo je ukupnu visoku razinu povjerenja u znanstvenike, navodi se u pretintu objavljenom na OSF poslužitelju u siječnju 1.

"Ne postoje podaci koji bi podržali argument za opću krizu povjerenja u znanost", kaže Naomi Oreskes, povjesničarka znanosti na Sveučilištu Harvard u Cambridgeu, Massachusetts, i koautorica preprinta. Dodaje da su Pewovi nalazi "vrlo uvjerljivi znanstvenoj zajednici".

Neki se znanstvenici boje da bi ponovni izbor Donalda Trumpa 5. studenog - koji negira klimatske promjene i negirao savezne znanstvenike - mogao potkopati javno povjerenje u znanost i potencijalno signalizirati rast između znanstvenika i nekih dijelova američke javnosti.

Istraživači još ne znaju kako političke promjene utječu na javno mišljenje prema znanstvenicima, kaže Niels Mede, istraživač znanstvene komunikacije sa Sveučilišta u Zürichu u Švicarskoj i koautor pretiska. Ali vrijeme ankete Pew znači da se može koristiti kao mjerilo za praćenje stavova prema znanosti tijekom Trumpovog drugog mandata, dodaje.

Partizanska podjela

Tyson i njegovi kolege anketirali su 9.593 američkog stanovnika koji su koristili internetske i telefonske ankete od 21. do 27. listopada. Sudionici su zamoljeni da naznače u kojoj su mjeri složili s izjavama o inteligenciji znanstvenika, komunikacijskim vještinama, suosjećanju za javnost i angažmanu u politici.

Gotovo 90% ispitanika koji su identificirani kao demokrati rekli su da vjeruju da znanstvenici djeluju u najboljem interesu javnosti. Broj republikanaca bio je 66% - 5 postotnih bodova veći od prošle godine. Međutim, ispitanici su bili oštro podijeljeni na to trebaju li znanstvenici sudjelovati u političkim raspravama o znanstvenim pitanjima, a 51% je podržalo aktivnu ulogu, a 48% je reklo da bi znanstvenici trebali ostati izvan tih rasprava.

To znači da "ljudi žele vjerovati znanosti, ali nisu uvijek sigurni da mogu vjerovati znanstvenicima" da ostave osobne pristranosti kad izvrše svoj utjecaj, kaže Arthur Lupia, istraživač istraživanja na Sveučilištu u Michiganu u Ann Arboru.

Izvještaj Pew -a također je utvrdio da samo 45% ispitanika vjeruje da su znanstvenici dobri komunikatori, a 47% misli da se znanstvenici osjećaju superiornim drugima. Istraživači koji su razgovarali s prirodom kažu da bi znanstvena zajednica trebala prihvatiti i djelovati na te povratne informacije.

"Jedna je stvar otkriti nešto - druga je stvar objasniti to učinkovito", kaže Lupia. "Da bi znanost imala javnu vrijednost, zapravo moramo učiniti i jedno i drugo."

Za rješavanje komunikacijske dileme, Oreskes kaže da bi znanstveni programi trebali uključivati ​​više javno orijentiranog pisanja i govora u svoje kurikulume. Mede sugerira da znanstvenici sudjeluju na znanstvenim sajmovima u dječjim školama, sudjeluju u projektima zajednice i pronalaze druge načine komunikacije s ljudima licem u lice.

"Ovdje je važna prilika za znanstvenike, posebno one u vladinim agencijama", kaže Oreskes, "da poprimim iskren pregled načina na koje su njihove komunikacijske strategije propale tijekom pandemije i razmotrili kako mogu bolje u budućnosti."

  1. Kologna, V. i sur. Pretisak na OSF preprintima https://doi.org/10.31219/osf.io/6ay7s (2024).

Preuzmite reference

Quellen: