Trump u sjeni na samitu o klimi: Očekivanja COP29 i mogući rezultati
Trump u sjeni na samitu o klimi: Očekivanja COP29 i mogući rezultati
Ekstremne oluje koje su potaknute klimatskim promjenama uzrokovale su devastaciju 2024. godine, uključujući U Brazilu i na Filipinima . Prosječna godišnja temperatura zemlje Ova bi godina mogla biti 1,5 ° C iznad preindustrijalne razine za prvu industrijsku razinu. Ali još jedan zabrinjavajući razvoj za mnoge da je ovaj tjedan na un-kLimatdee u bakdee u bakutdee "https://www.nature.com/articles/d41586-03635-4" data -track = "kliknite" data-label = "https://www.nature.com/articles/d41586-0363-4" Podaci o Trumpoult-u.
Kad je Trump posljednji put bio u Bijeloj kući, započeo je 2017. godine, povukao se iz pariškog klimatskog sporazuma iz 2015., pakt, zatvorio vlade kako bi spriječio da se zemlja zagrijava za više od 1,5-2 ° C smanjujući njegove emisije. Očekuje se da je izabrani američki predsjednik
Ovaj članak osvjetljava ono što je na dnevnom redu COP29. Još jedan izlaz iz SAD -a Kad je potpisan Pariški sporazum, svjetski čelnici sadržavali su klauzulu da svaka stranka koja želi napustiti pakt mora pričekati tri godine nakon stupanja na snagu. To je značilo da Trump Sjedinjene Države
Ovaj put će postupak izlaska trajati samo godinu dana, ali promatrači kažu da je šteta već na mnogo načina. Trumpov izbor znači da će Sjedinjene Države teško moći obećati svoja obećanja pod ponudama Da bi se ispunili emisija stakleničkih plinova na 50% ispod razine iz 2005. . To bi moglo dati politički opseg drugim zemljama da vrate svoje napore u sklopu sporazuma, kaže Joanna Lewis, koja vodi program za znanost, tehnologiju i međunarodna pitanja na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu. Odlazak SAD-a također bi moglo imati više problema za financiranje klime, Glavna tema na samitu u Bakuu . Postojanje klimatskih promjena, pojačat će napore.
Cijena promjene Industrijalizirane zemlje koje su odgovorne za većinu povijesnih emisija stakleničkih plinova poduzele su kako bi pomogle „zemljama u razvoju“ u sklopu klimatskog okvira UN -a s klimatskim financijama. Oni su tu obvezu postavili u 2009. godini na 100 milijardi dolara godišnje. Nakon nekoliko standarda, postigli su taj cilj u kasno dvije godine, ali istraživači kažu da je sada potrebno znatno više. Pregovori na samitu koji započinju ovaj tjedan odredit će novu kolektivnu, kvantificiranu klimatsku odredišnu destinaciju 'kako bi podržala zemlje u razvoju koje su najmanje odgovorne za klimatske promjene i često su najjače. Koje zemlje plaćaju, koliko i gdje se u Bakuu raspravlja o protoku sredstava. Procjene za prilagodbene potrebe zemalja u razvoju variraju, ali očekuje se da će pregovori započeti oko 1 bilijuna dolara godišnje, kaže Melanie Robinson, globalna direktorica klime na Svjetskom institutu za resurse, neprofitnu istraživačku organizaciju sa sjedištem u Washington DC-u. Drugi kažu da je potreba mnogo veća: Bez obzira na to kako izgleda novi financijski cilj, na samitu se raspravlja o tome kako doprinose mogu slijediti bogate zemlje LMIC -u. Transparentnost je već izazov jer nema širokih sporazuma o onome što se shvaća kao "klimatske financije", kaže Romain Weikmans, istraživač koji ispituje temu na Slobodnom sveučilištu u Bruxellesu u Belgiji. "Svaka zemlja ima svoje računovodstvo." Na primjer, LMIC fondovi bogate nacije mogli bi upotrijebiti za izgradnju nove škole sa solarnim ćelijama, ali nije jasno hoće li bogata zemlja izvijestiti o cjelokupnim troškovima škole ili samo troškove solarnih ćelija kao dio klimatske ulaganja. "Nadam se da će novi cilj biti formuliran na takav način da je moguće da promatrači procijene opseg ispunjenja", kaže Weikmans. Zemlje će također raspravljati hoće li se financijska pomoć uključiti u novi financijski cilj kako bi se pokrile troškove katastrofa povezanih s klimom. Bogate zemlje was valued by Istraživači U Baskijskom centru za klimatske promjene u Leioa, Španjolska i predstavljaju maksimalne troškove koje bi zemlje u razvoju mogle doživjeti u budućnosti. Zemlja se već zagrijala za 1,3 ° C, a neki predviđaju da će zemlja ove godine službeno doseći 1,5 ° C. Poruka koju znanstvenici šalju odluci -donositelji na COP29 je da se klimatske promjene i rizici povećavaju brže nego prije nekoliko godina. "Ove smo godine iskusili teške vremenske događaje, suše, ekstremnu toplinu, poplave i uragane iz ljestvice koju nikad prije nismo vidjeli, a ti efekti neće nestati - čak ni u najboljem scenariju", kaže Höhne. Dok svijet kreće u neovlaštenu budućnost, dodaje, vodiči se moraju prebaciti na "način hitne pomoći" na COP29.