Trump u sjeni klimatskog summita: očekivanja za COP29 i mogući ishodi

Trump u sjeni klimatskog summita: očekivanja za COP29 i mogući ishodi

Ekstremne oluje potaknute klimatskim promjenama izazvale su kaos diljem svijeta 2024. godine, među ostalim događajima u Brazilu i na Filipinima. Prosječna godišnja temperatura Zemlje Ove bi godine po prvi put moglo biti 1,5 °C iznad predindustrijskih razina. Ali još jedan zabrinjavajući razvoj događaja ovog tjedna za mnoge UN-ov samit o klimi u Bakuu, Azerbajdžan mogli sudjelovati Ponovni izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a biti.

Posljednji put kada je Trump bio u Bijeloj kući, počevši od 2017., povukao je Sjedinjene Države iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015., pakta koji su vlade sklopile kako bi spriječile zagrijavanje Zemlje za više od 1,5-2°C smanjenjem svojih emisija. Očekuje se da će novoizabrani američki predsjednik... učinit će isto kada preuzme dužnost sljedeće godine. Ovo već baca sjenu na 29. UN-ovu konferenciju o klimatskim promjenama (COP29) dok se predstavnici iz gotovo 200 zemalja okupljaju kako bi razgovarali o financijskoj pomoći za zemlje s niskim prihodima i zemljama s niskim prihodima (LMIC) pogođene klimatskim promjenama. Summit će se održati od 11. do 22. studenog.

Bit će "vrlo teško" pregovarati o snažnom sporazumu bez Sjedinjenih Država — najvećeg svjetskog gospodarstva i drugog najvećeg emitera stakleničkih plinova — kaže Niklas Höhne, stručnjak za klimatsku politiku i suosnivač NewClimate instituta u Kölnu, Njemačka.

Ovaj članak iz Naturea govori o tome što je na dnevnom redu COP29.

Još jedan izlazak SAD-a

Kada je potpisan Pariški sporazum, svjetski su čelnici uključili klauzulu da svaka strana koja se želi povući iz pakta mora pričekati tri godine nakon što on stupi na snagu. To je značilo da je Trump Sjedinjene Države službeno do 04.11.2020 nije mogao odustati od sporazuma. Kada je američki predsjednik Joe Biden naslijedio Trumpa nešto više od dva mjeseca kasnije, potpisao je papirologiju za povratak na sporazum.

Ovog puta proces izlaska trajat će samo godinu dana, ali promatrači kažu da je šteta na mnoge načine već učinjena. Trumpov izbor znači da je malo vjerojatno da će Sjedinjene Države moći ispuniti obećanje dano pod Bidenom smanjiti emisije stakleničkih plinova na 50% ispod razine iz 2005. do 2030. To bi drugim zemljama moglo dati politički prostor da smanje svoje napore prema sporazumu, kaže Joanna Lewis, koja vodi program za znanost, tehnologiju i međunarodne odnose na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu DC.

Povlačenje SAD-a također bi moglo uzrokovati više problema za financiranje klimatskih promjena, glavna tema summita u Bakuu. Sjedinjene Države već pod Bidenom nisu ispunile svoju obvezu povećanja međunarodne pomoći zemljama u razvoju na 11,4 milijarde dolara godišnje kako bi im pomogle da se prilagode klimatskim promjenama i izbjegnu industrijalizaciju koja donosi veliko zagađenje. Kongres SAD-a ove je godine izdvojio samo milijardu dolara. Malo tko vidi izglede da će nova Trumpova administracija, koja je dovela u pitanje postojanje klimatskih promjena, pojačati napore.

Cijena promjene

Industrijalizirane zemlje, odgovorne za većinu povijesnih emisija stakleničkih plinova, obvezale su se osigurati financiranje klimatskih promjena 'zemljama u razvoju' u okviru klimatskog okvira UN-a. Godine 2009. procijenili su ovu obvezu na 100 milijardi dolara godišnje.

Prema nekim mjerama kasnili su dvije godine u postizanju tog cilja, ali istraživači kažu da je sada potrebno puno više. Pregovori na summitu, koji počinju ovaj tjedan, postavit će 'novi kolektivni, kvantificirani cilj financiranja klimatskih promjena' za potporu zemljama u razvoju koje su najmanje odgovorne za klimatske promjene i često najranjivije. Koje zemlje plaćaju, koliko i kamo idu sredstva raspravlja se u Bakuu.

Procjene potreba zemalja u razvoju za prilagodbu variraju, ali očekuje se da će pregovori započeti s oko 1 trilijun dolara godišnje, kaže Melanie Robinson, globalna direktorica klimatskih promjena pri Institutu za svjetske resurse, neprofitnoj istraživačkoj organizaciji sa sjedištem u Washingtonu, DC. Drugi kažu da je potreba mnogo veća: gospodarsko tijelo ima potrebu procjenjuje se na oko 2,4 trilijuna dolara godišnje do 2030.

Bez obzira na novi financijski cilj, na summitu će se raspravljati o tome kako pratiti doprinose bogatih zemalja LMIC-ovima. Transparentnost je već izazov jer ne postoji široko slaganje o tome što se podrazumijeva pod 'klimatskim financiranjem', kaže Romain Weikmans, istraživač koji proučava ovo pitanje na Slobodnom sveučilištu u Bruxellesu u Belgiji. “Svaka država ima svoj vlastiti računovodstveni sustav.”

Na primjer, LMIC bi mogao koristiti sredstva bogate nacije za izgradnju nove škole sa solarnim panelima, ali nije jasno hoće li bogata zemlja prijaviti cjelokupni trošak škole ili samo trošak solarnih panela kao dio klimatskog ulaganja. “Nadam se da će novi cilj biti formuliran na način koji će omogućiti promatračima da procijene u kojoj je mjeri on ispunjen”, kaže Weikmans.

Zemlje će također raspravljati hoće li financijska pomoć za pokrivanje troškova katastrofa povezanih s klimom biti uključena u novi financijski cilj. Bogate zemlje prošle godine obećao oko 700 milijuna dolara za novi 'Fond za gubitke i štete' stvoren za potporu zemljama koje pate od takvih katastrofa. No to je “blijedo u usporedbi s 580 milijardi dolara štete povezane s klimom koju bi zemlje u razvoju mogle pretrpjeti do 2030.”, kaže Robinson. Ovaj broj bio od strane istraživača u Baskijskom centru za klimatske promjene u Leioi, Španjolska, i predstavlja maksimalne troškove koje bi zemlje u razvoju mogle iskusiti u budućnosti ovog desetljeća.

Zemlja se već zagrijala za 1,3°C, a neki predviđaju da će Zemlja ove godine i službeno dosegnuti 1,5°C. Jedna poruka koju znanstvenici šalju donositeljima odluka na COP29 je da se klima mijenja i da rizici rastu brže nego što su bili prije nekoliko godina.

"Ove smo godine iskusili teške vremenske nepogode, suše, ekstremne vrućine, poplave i uragane u razmjerima kakvih nikada prije nismo vidjeli, a ti utjecaji neće nestati - čak ni u najboljem scenariju", kaže Höhne. Dok svijet ide prema budućnosti u kojoj se ne može živjeti, dodaje on, čelnici na COP29 moraju se prebaciti na "hitni način rada".