Cjepivo protiv malarije: Daje se ubodom komarca
Znanstvenici razvijaju inovativno cjepivo protiv malarije koje se daje putem genetski modificiranih komaraca koje jača imunitet.

Cjepivo protiv malarije: Daje se ubodom komarca
Znanstvenici imaju novu strategiju cijepljenja protiv malarija razvijena koja jača imunitet ubodima genetski modificiranih komaraca. Imunizacija se događa putem insekata zaraženih modificiranim verzijama parazita koji uzrokuje malariju. Jedno je istraživanje smanjilo osjetljivost sudionika na malariju, potencijalno utirući put učinkovitijim metodama borbe protiv te bolesti, koja godišnje zarazi oko 250 milijuna ljudi.
"Ovi rezultati predstavljaju značajan napredak u razvoju cjepiva protiv malarije", kaže Julius Hafalla, imunolog na London School of Hygiene & Tropical Medicine. "Tekuće globalno opterećenje malarijom čini razvoj učinkovitijih cjepiva ključnim prioritetom."
Istraživanje je provedeno 20. studenog New England Journal of Medicine objavljeno. Sudionici su bili izloženi ubodima komaraca zaraženih modificiranom verzijom parazita Plasmodium falciparum koji uzrokuje malariju. Kod ljudi paraziti putuju do jetre, gdje inficiraju crvena krvna zrnca. Paraziti su dizajnirani tako da prestanu rasti ubrzo nakon unošenja u ljudsko tijelo. Gotovo 90% sudionika koji su bili izloženi modificiranim parazitima nije se razboljelo nakon što su ih ugrizli malarični komarci.
Postoje dva odobreno Cjepiva protiv malarije. Obje imaju za cilj stvaranje dugotrajnog imuniteta proizvodnjom antitijela koja sprječavaju parazite malarije da inficiraju stanice jetre, kao i ciljanje na probojne infekcije.
Međutim, ta su cjepiva samo oko 75% učinkovita i zahtijevaju docjepljivanje. Stoga imunolozi nastavljaju tražiti alternativne strategije.
Jedan pristup je korištenje genetski modificiranih parazita. Istraživački tim prethodno je testirao učinkovitost modificiranog parazita malarije nazvanog GA1, koji je dizajniran da prestane rasti oko 24 sata nakon infekcije kod ljudi 2. Ali parazit GA1 zaštitio je samo nekoliko sudionika od malarije, što je dovelo tim do razvoja drugog parazita, GA2. GA2 je dizajniran da prestane rasti oko šest dana nakon infekcije, ključne faze u kojoj se paraziti repliciraju u stanicama ljudske jetre.
Istraživači su testirali može li izlaganje GA1 ili GA2 pomoći ljudima da razviju imunitet na malariju. Sudionici su bili izloženi 50 komaraca; 10 sudionika ugrizli su komarci zaraženi parazitima GA1, a 10 su ih ugrizli komarci s parazitima GA2. Tri tjedna kasnije sudionici su bili izloženi komarcima koji prenose malariju. Neposredno prije izlaganja ovim komarcima, obje skupine sudionika imale su više razine antitijela nego prije. Samo jedan od osam (13%) sudionika koje su ugrizli paraziti GA1 nisu razvili malariju, u usporedbi s 89% u skupini GA2. Osim svrbeža od uboda komaraca, nuspojave su bile ograničene.
Istraživači sada namjeravaju reproducirati svoje rezultate u većoj studiji.
Rad bi "trebao pratiti opsežnije studije kako bi se potvrdila održivost GA2 kao kandidata za globalnu kontrolu malarije", kaže Hafalla.
-
Lamers, O.A.C. et al. N. engl. J. Med. 391, 1913–1923 (2024).
-
Roestenber, M. i sur. Sci. prev. Med. 12, eaaz5629 (2020).