Svjetlosno onečišćenje prijeti teleskopima svjetske klase u pustinji Atacama

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Svjetlosno onečišćenje iz planirane tvornice vodika u Čileu prijeti teleskopima svjetske klase u pustinji Atacama.

Lichtverschmutzung durch ein geplantes Wasserstoffwerk in Chile bedroht weltklasse Teleskope in der Atacama-Wüste.
Svjetlosno onečišćenje iz planirane tvornice vodika u Čileu prijeti teleskopima svjetske klase u pustinji Atacama.

Svjetlosno onečišćenje prijeti teleskopima svjetske klase u pustinji Atacama

Ogroman Zelena biljka vodika, koji bi se trebao graditi u Čileu, mogao bi uzrokovati svjetlosno onečišćenje jedan od najmoćnijih teleskopa na svijetu povećati za najmanje trećinu, izvješćuje Europska južna zvjezdarnica (ESO), koja upravlja teleskopom i koja će udomiti ili upravljati ostalima koji se grade u blizini.

Analiza ESO-a objavljena u ponedjeljak otkrio je da je svjetlosno onečišćenje na Vrlo velikom teleskopu (VLT) - jednom od najnaprednijih svjetskih optičkih teleskopa - i na južnom nizu u izgradnji Čerenkovljev teleskopski opservatorij (CTAO) bi se povećao za najmanje 55%. Analiza je također otkrila da bi projekt povećao atmosferske turbulencije na teleskopima, uzrokujući vibracije koje bi mogle oštetiti osjetljivu opremu.

Ti udari uzrokovali bi "razornu, nepovratnu" štetu koja se ne može ublažiti, rekao je astronom Itziar de Gregorio-Monsalvo, predstavnik ESO-a u Čileu, na brifingu za medije u ponedjeljak. "Doći će do točke u kojoj najvjerojatnije neće biti moguće upravljati ovim teleskopima."

Prije nego što je analiza objavljena, programer postrojenja za zelenu energiju, AES Andes iz Santiaga, rekao je da projekt "nastoji koristiti najbolje tehnologije i najstrože standarde" te da je analiza tvrtke pokazala da projekt neće imati "značajan utjecaj" na zvjezdarnice. U ponedjeljak je tvrtka rekla u izjavi: "Nastavljamo raditi na prikupljanju podataka iz ESO dokumenta kako bismo razumjeli razlike između ESO brojeva i naše vlastite analize."

Savršeni uvjeti

Projekt zelene energije pokrivao bi 3000 hektara u pustinji Atacama u Čileu, najsušoj pustinji na svijetu. Suha klima i odsutnost oblaka stvaraju idealne uvjete za promatranje zvijezda. Regija također ima izrazito tamno nebo: studija iz 2023 1 usporedio je svjetlosno onečišćenje na 28 vodećih astronomskih opservatorija u svijetu i otkrio da je zvjezdarnica Paranal, mjesto VLT-a, imala najmračniju lokaciju, a slijedi je obližnja zvjezdarnica Armazones, gdje je ESO Ekstremno veliki teleskop (ELT) gradi ono za što organizacija kaže da će biti "najveći vidljivi i infracrveni teleskop na svijetu."

Tamno nebo i druge karakteristike Atacame privukle su organizacije koje žele izgraditi najsuvremenije instrumente kao što su VLT, ELT i CTAO-ov južni niz. “Što je nebo tamnije, astronomski objekt koji se proučava može biti blijeđi”, naglašava se u sažetku ESO-ovog izvješća o projektu zelene energije.

Uvjeti u Atacami također su privukli energetsku tvrtku AES Andes, podružnicu AES Corporation u Arlingtonu, Virginia. Tvrtka je predložila iskorištavanje intenzivne sunčeve svjetlosti i jakih vjetrova u regiji za proizvodnju solarne energije i energije vjetra. Oni bi osigurali energiju za ekstrakciju vodika iz vode koja bi se mogla uzeti iz obližnjeg Tihog oceana. Vodik proizveden korištenjem obnovljive energije često se naziva zelenim vodikom.

AES je predložio izgradnju kompleksa zelenog vodika koji luka, postrojenja za proizvodnju amonijaka i vodika i tisuće generatora električne energije uključio bi. Glavna jedinica projekta nalazila bi se 11 kilometara od zvjezdarnice Paranal, 5 kilometara od CTAO i 20 kilometara od ELT-a.

Dueliranje brojeva

ESO-ovu posljednju analizu proveo je Martin Aubé iz Centra za istraživanje astrofizike u Quebecu u Sherbrookeu u Kanadi, koji proučava svjetlosno onečišćenje u astronomskim postrojenjima, te drugi istraživači predvođeni ESO-ovim direktorom operacija Andreasom Kauferom. Temelji se na informacijama iz izvješća o okolišu koje je AES podnio Službi za procjenu okoliša Čilea (SEA) početkom siječnja. SEA će odlučiti hoće li se AES projekt realizirati.

ESO-ova analiza pokazala je da bi povećanje umjetne svjetlosti iz projekta AES otežalo instrumentima razlikovanje nebeskih tijela. "Povećanje svjetline neba je kao smanjenje veličine zrcala teleskopa", rekao je Eduardo Unda-Sanzana, astronom sa Sveučilišta Antofagasta u Čileu.

  1. Falchi, F. i sur. pon Ne. R. Astron. Soc. 519, 26–33 (2023).

    Članak
    Google znalac

Preuzmite reference