Fosilizirani izmet i povraćanje: Uspon dinosaura koji vladaju zemljom
Fosili izmeta dinosaura i povraćanja otkrivaju kako se vrsta razvijala u kasnom trijasu i došla do dominacije na zemlji.

Fosilizirani izmet i povraćanje: Uspon dinosaura koji vladaju zemljom
Fosili izmeta i povraćanja daju uvid u evoluciju dinosaur I pokažite kako su vladali zemljom. Studija, objavljena 27. studenog u časopisu Nature, analizirala je stotine djela fosilizirani probavni materijal, koji se naziva i Bromalite, rekonstruirati ono što su dinosaurusi pojeli i kako se njihova prehrana s vremenom mijenjala 1. Fosili pokazuju da su porast dinosaura tijekom milijuna godina tijekom trijasnog razdoblja utjecali čimbenici poput klimatskih promjena i izumiranje drugih vrsta.
"Naša studija pokazuje da možete upotrijebiti naizgled beznačajne fosile za postizanje izvanrednih rezultata", kaže Martin QVarnström, koautor studije i istraživač na ranoj evoluciji dinosaura na Sveučilištu Uppsala u Švedskoj.
Paleontolozi su razvili različite teorije o tome kako su dinosauri postali dominantna vrsta na zemlji. Neki vjeruju da su dinosaurusi bili superiorniji svojim suparnicima jer su se posebno dobro prilagodili promjenjivom ekosustavu ili da im je nasumične promjene u okolišu dale prednosti u odnosu na druge vrste. Međutim, jedna hipoteza koja u potpunosti objašnjava porast dinosaura ne postoji.
Što su dinosaurusi pojeli
Kako bi bolje razumjeli ranu evoluciju dinosaura, QVarnström i njegovi kolege otvorili su i pregledali više od 500 bromalita iz poljskog sliva u središnjoj Europi. Fosili se procjenjuju na oko 200 milijuna godina.
Tim je koristio razne metode za analizu bromalite i njihov sadržaj, uključujući različite metode mikroskopa i tehniku nazvanu sinkrotronska mikrotomografija, koja koristi akcelerator čestica za otkrivanje detalja o fosilima. Osim toga, kemijska otopina korištena su za ispitivanje točnog sadržaja ostataka, koji su uključivali ribu, biljke i insekte.
Iako su mnogi fosili bili vrlo stari i kiseli, tim je pronašao brojne dobro očuvane insekte koje su dinosaurusi pojeli. "Neki su bili tako lijepi u tri dimenzije i imali su sve svoje antene i noge netaknuti", prenosi QVarnström.
Analiza probavnog materijala omogućila je istraživačima da "rekreiraju ove mreže hrane, pa tko je jeo tko je u svim tim skupinama i promatrao taj trend u tako dugom intervalu", objašnjava QVarnström.
Prilagoditi ili umrijeti
Tim je otkrio da se broj i raznolikost sadržaja fosila s vremenom povećavao. To sugerira da su veći dinosauri s raznolikim dijetom postali sve važniji pred kraj trijasnog razdoblja (prije oko 237 do 201 milijuna godina). Uspoređujući fosile s podacima o biljkama iz tog razdoblja, istraživači su utvrdili da je porast dinosaura karakterizirao i slučajnost i adaptacija. Na primjer, klimatske promjene dovele su do povećane vlage, što je promijenilo raspoloživu vegetaciju. Dinosaurusi su se mogli prilagoditi ovoj promjenjivoj klimi i prehrani bolje od ostalih kopnenih životinja.
"Ono što smo saznali je da je uspon dinosaura trajao dugo i bio je zaista složen", kaže QVarnström.
"Ovo je impresivno djelo", objašnjava Suresh Singh, koji proučava paleoekološku dinamiku na Sveučilištu u Bristolu u Velikoj Britaniji. Dodaje da je ovo prvi put da je vidio tako opsežna istraživanja bromalita.
Singh napominje da su dinosauri važan izvor podataka za razumijevanje kako se život prilagođava različitim pritiscima, poput klimatskih promjena.
On sugerira da bi buduća istraživanja mogla upotrijebiti bromalite kako bi proučavala kako su se dinosauri razvijali u različitim dijelovima svijeta. "Trenutne studije sugeriraju da su se dinosauri prvo razvili na južnoj hemisferi, a možda tamo postoji drugačiji obrazac", kaže on.
-
QVarnström, M. i sur. Nature https://doi.org/10.1038/s41586-024-08265-4 (2024).