Gotovo 50% znanstvenika odustaje od istraživanja u roku od deset godina, pokazuje velika studija

Gotovo 50% znanstvenika odustaje od istraživanja u roku od deset godina, pokazuje velika studija

Studija na gotovo 400.000 znanstvenika iz 38 zemalja pokazuje da trećina njih napušta akademsku zajednicu u roku od pet godina od objavljivanja svog prvog rada, a gotovo polovica u roku od jednog desetljeća.

Analiza, objavljena u Visoko obrazovanje, upotrijebio je podatke iz baze citata Scopus kako bi pratio putanje akademskih karijera znanstvenika – pokazatelj koliko su aktivni u istraživanju. Sveukupno, studija je pokazala da su žene vjerojatnije prestati objavljivati ​​nego muškarci, iako je veličina te razlike varirala od discipline do discipline.

“Uvijek smo razmišljali i znali za ljude koji napuštaju akademsku zajednicu, ali opseg do kojeg se to događa nam je bio nekako nepoznat”, kaže Marek Kwiek, koautor studije i istraživač akademskih karijera na Sveučilištu Adam Mickiewicz u Poznanu, Poljska.

Studija predstavlja dosad najveći pokušaj da se kvantificira broj ljudi koji napuštaju znanost - prethodne studije bile su ograničenog opsega i usredotočene prvenstveno na znanstvenike u Sjedinjenim Državama.

"Kada imate ovako velike podatke, postaje snažnije priznati da je to problem", kaže Joya Misra, sociologinja sa Sveučilišta Massachusetts, Amherst, koja proučava rodna pitanja i nejednakost u znanosti.

Izlazak iz laboratorija

Kwiek i njegovi kolege pratili su izdavačke karijere dviju skupina: 142.776 znanstvenika (uključujući 52.115 žena) koji su počeli objavljivati ​​2000. i 232.843 znanstvenika (97.145 žena) koji su počeli objavljivati ​​2010.

Znanstvenici su dolazili iz zemalja poput Sjedinjenih Država, Japana, Južne Koreje i raznih europskih zemalja i predstavljali su 16 znanstvenih disciplina.

Studija je pokazala da je u roku od pet godina trećina svih znanstvenika u skupini 2000. prestala objavljivati. To se povećalo na otprilike polovicu u roku od deset godina i na gotovo dvije trećine do 2019. (vidi “Akademski egzodus”). Žene su imale oko 12% veću vjerojatnost da će napustiti akademsku zajednicu nakon pet ili deset godina od muškaraca. Do 2019. samo je 29% žena u ovoj skupini i dalje objavljivalo, dok je to bilo gotovo 34% muškaraca.

Grupa iz 2010. pokazala je manji rodni jaz: oko 41% žena i 42% muškaraca nastavilo je objavljivati ​​devet godina nakon prve objave. Ovo poboljšanje je obećavajuće, kaže Damani White-Lewis, istraživačica visokog obrazovanja i akademskih karijera na Sveučilištu Pennsylvania u Philadelphiji. "Uvijek je dobro znati kada napredujemo jer moramo biti u stanju replicirati te stvari."

Međutim, u nekim znanstvenim disciplinama - posebice u znanostima o životu - postojale su zapanjujuće razlike između muškaraca i žena. Na primjer, žene u biologiji imale su 58% šanse da napuste znanost nakon deset godina; za muškarce je bilo gotovo 49%.

Nasuprot tome, žene u fizici imale su gotovo istu vjerojatnost da će napustiti posao nakon deset godina (oko 48%) kao i muškarci (47%). Također gotovo da nije bilo rodnih razlika u matematici, inženjerstvu i informatici – svim područjima u kojima su žene obično nedovoljno zastupljene.

Nalazi "privlače potrebnu i važnu pozornost na načine na koje promoviramo pristup, uspjeh i zadržavanje u istraživanju", kaže White-Lewis.

Razlozi odlaska

Misra ističe da bi stvarne spolne razlike mogle biti veće nego što sugeriraju objavljeni podaci. "Često se žene ne prepoznaju kao suradnice u objavljenim djelima, pa smo premalo zastupljene u objavljenim djelima. Postoji i pristranost. Ne znamo točno tko bi trebao biti naveden kao autor na djelima", kaže ona.

I dok studija nudi određeni uvid u to gdje i kada znanstvenici napuštaju profesiju, ne objašnjava zašto.

Postoji nekoliko čimbenika, osim potpunog napuštanja istraživanja, koji bi mogli objasniti zašto znanstvenici prestaju objavljivati, poput prelaska u instituciju koja je manje orijentirana na istraživanje, ulaska u industriju ili prelaska na administrativnu ulogu. "Ne znamo 100% što se dogodilo s ljudima", kaže Misra. "Ne možemo znati bez intervjua i anketa", dodaje Kwiek.

U studiji iz 2023., White-Lewis i njegovi kolege analizirali su odluke o odlasku 773 člana fakulteta na američkim sveučilištima između 2015. i 2019. i otkrili da su obiteljski razlozi, status radnog staža i plaća bili značajni čimbenici u odlukama o odlasku.

U budućim studijama Kwiek planira provesti velika istraživanja i koristiti chatbotove umjetne inteligencije za intervjue kako bi istražio razloge napuštanja profesije.

“Bilo bi zanimljivo kombinirati podatke Scopusa s institucionalnim podacima,” kao što su: B. Ankete o izlasku kako bismo bolje razumjeli zašto znanstvenici napuštaju akademske karijere,” kaže White-Lewis.

1. Kwiek, M. & Szymula, L. Visoko. Educ. https://doi.org/10.1007/s10734-024-01284-0 (2024).

   Članak
   Google znalac

2. White-Lewis, D.K., O'Meara, K., Mathews, K. & Havey, N. Res. visoko. Educ. 64, 473-494 (2023).

   Google znalac

Preuzmite reference