Šume kao trgovine ugljikom

Šume kao trgovine ugljikom

Važnost šuma kao skladištenja ugljika

Šume su stanište za ljude i životinje, mjesta opuštanja, radno mjesto i još mnogo toga, a igraju ključnu ulogu u globalnom ciklusu ugljika. Oni su značajne zalihe ugljika i na taj način daju važan doprinos klimatskoj zaštiti. U nastavku se obraćamo kako funkcionira ovaj postupak skladištenja ugljika, što su šume najveće pamćenje i kako ljudske aktivnosti utječu na ovaj proces.

Kako postupak skladištenja ugljika djeluje u šumama?

U fotosintezi, stabla apsorbiraju ugljični dioksid (CO2) iz atmosfere i pretvaraju ga u šećer koji im je potreban za rast. Dio ovog ugljika ostaje na drvetu, dok se drugi dio vraća u atmosferu kada stablo umire i truli se ili spalili. Šume pohranjuju ugljik i u biomasi živih stabala, tako i u tlu i u totemskom organskom materijalu koji se postupno ugrađuje u zemlju.

Koje šume pohranjuju najviše ugljika?

U osnovi, sve šume štede ugljik, ali količina se razlikuje od tipa šume do šumskog tipa. Najveće trgovine ugljikom nalaze se u tropskim prašumama. Ove šume koje se protežu u Australiji, Aziji, Africi i Južnoj Americi odgovorne su za skladištenje oko polovice ugljika u svijetu. Ostalo značajno sjećanje su borealne šume (ili Taiga) na krajnjem sjeveru i umjerene šume u Sjevernoj Americi, Europi i Istočnoj Aziji.

Ljudske aktivnosti i skladištenje ugljika u šumama

Nažalost, kontinuiranim uplitanjem u šume i uništavanju šumskih područja, ljudi su pustili značajne količine CO2 i na taj način ubrzali globalno zagrijavanje. Na primjer, krčenje šuma, šumski požari, pretvaranje šumskih područja u poljoprivredna područja i neodgovorno rukovanje vrijednim resursima šuma doveli su do činjenice da su se velike količine pohranjenih ugljika vratile u atmosferu.

Uloga gospodarenja šumama u skladištu ugljika

Odgovarajuće prakse gospodarenja šumama i održiva prakse upravljanja šumama mogu pomoći minimiziranju emisija ugljika u šumama i maksimiziranju njihove uloge skladištenja ugljika. Važno je naglasiti da je upravljanje šumama više od zabrane krčenja šuma. Uspješno gospodarenje šumama također uključuje uzimanje u obzir raznolike funkcije i usluga šuma za ljudsko društvo i globalni klimatski sustav.

Održivo šumarstvo kao sredstvo za maksimiziranje skladištenja ugljika

Održivi šumarstvo ima za cilj održati ili čak povećati kapacitet za skladištenje ugljika u šumi. Uključuje različite prakse upravljanja, uključujući očuvanje ili poboljšanje zdravlja šuma, obnavljanje degradiranih šuma i održivu uporabu drvnih proizvoda. S ovim mjerama, količina ugljika pohranjenog u šumi može se povećati i istodobno količina ugljika koji se vraća u atmosferu tijekom upravljanja ili upotrebe šume.

Uloga zaštićenih područja u skladištu ugljika

Ne samo da su upravljale šumama, već i zaštićena područja igraju važnu ulogu u skladištu ugljika. U zaštićenim područjima šuma može rasti neometana i tako u velikoj mjeri pohranjivati ​​ugljik. Pored toga, zaštićena područja mogu poslužiti kao referentna područja za procjenu učinaka ljudskih aktivnosti na skladištenje ugljika šuma.

Važnost šuma za klimatske promjene

S obzirom na ozbiljne učinke stakleničkih plinova na klimu, mjere za smanjenje emisije CO2 i povećanje skladištenja ugljika su važnije nego ikad prije. Tu se šume igraju. Oni nisu samo gigantsko skladištenje ugljika, već i ključni elementi kada koriste CO2.

Šume i klimatski ciljevi

U pozadini pariškog klimatskog sporazuma, u kojem su se gotovo sve zemlje poduzele kako bi smanjile emisiju stakleničkih plinova i poduzeli mjere kako bi se prilagodili klimatskim promjenama, šume imaju ključnu ulogu. Osiguravanjem trgovina za skladištenje ugljika, oni doprinose postizanju klimatskih ciljeva, jer aktivno doprinose smanjenju koncentracije CO2 u atmosferi.

Posljedice globalnog zagrijavanja za šume

Međutim, na šume utječu i globalno zagrijavanje. Rastuća temperatura, promijenila obrasce oborina i povećanje ekstremnih vremenskih događaja poput suša ili oluja mogu utjecati na zdravlje šuma i smanjiti njihovu sposobnost spašavanja ugljika. Pored toga, porast temperature i suše može povećati osjetljivost šuma za štetočine i požare, što dovodi do gubitka šumskog područja i emisije velikih količina ušteđenog ugljika u atmosferi.

Sveukupno, šume igraju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena kroz njihovu funkciju skladištenja ugljika. Učinkovito, održivo i ekološki prihvatljivo gospodarenje šumama ključno je kako bi se osigurala ova važna uloga. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja i mjere kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal šuma za skladištenje ugljika u promjenjivoj klimi. Očuvanje i održivo upravljanje našim šumama stoga je hitan globalni zadatak koji zahtijeva odlučno djelovanje na svim razinama. Zaštita i održiva upotreba naših šuma nije samo pitanje očuvanja biološke raznolikosti, već je i ključna strategija za stabilizaciju naše klime, a time i za buduće generacije preživljavanja.