Šume kao trgovine ugljikom

Šume kao trgovine ugljikom

Važnost šuma kao tona ugljika

Šume su staništa za ljude i životinje, mjesta rekreacije, radnih mjesta i još mnogo toga, a igraju ključnu ulogu u globalnom ciklusu ugljika. Važne su trgovine ugljikom i stoga daju važan doprinos klimatskoj zaštiti. U nastavku ćemo pogledati kako ovaj postupak skladištenja ugljika funkcionira, a koje su šume najveće trgovine i kako ljudske aktivnosti utječu na ovaj proces.

Kako postupak skladištenja ugljika djeluje u šumama?

Tijekom fotosinteze, stabla apsorbiraju ugljični dioksid (CO2) iz atmosfere i pretvaraju ga u šećer, što im je potrebno za rast. Neki od tog ugljika ostaju na drvetu, dok se neki puštaju natrag u atmosferu kada stablo umire i roti ili spaljuje. Šume pohranjuju ugljik i u biomasi živih stabala i u tlu i u mrtvom organskom materijalu koji se postupno ugrađuje u tlo.

Koje šume pohranjuju najviše ugljika?

U principu, sve šume spremaju ugljik, ali količina varira od tipa šume do šumskog tipa. Najveće trgovine ugljika su u tropskim prašumama. Ove šume, koje se protežu u Australiji, Aziji, Africi i Južnoj Americi, odgovorne su za skladištenje oko polovice svjetskog ugljika u biljkama. Ostali značajni rezervoari uključuju borealne šume (ili Taiga) krajnjeg sjevera i umjerene šume Sjeverne Amerike, Europe i Istočne Azije.

Ljudske aktivnosti i skladištenje šumskog ugljika

Nažalost, ljudi su pustili značajne količine CO2 kontinuiranim napadima na šume i uništavanje šumskih područja, ubrzavajući globalno zagrijavanje. Na primjer, krčenje šuma, šumski požari, pretvaranje šumskih područja u poljoprivredno zemljište i neodgovorna upotreba vrijednih šumskih resursa doveli su do toga da se velike količine pohranjenog ugljika puštaju natrag u atmosferu.

Uloga upravljanja šumama u skladištu ugljika

Odgovarajuće prakse gospodarenja šumama i održiva prakse upravljanja šumama mogu pomoći minimiziranju emisija šuma ugljika i maksimiziranju njihove uloge sudopera ugljika. Važno je naglasiti da je gospodarenje šumama više od samo zabrane krčenja šuma. Uspješno gospodarenje šumama također uključuje uzimanje u obzir raznolikih funkcija i usluga šuma za ljudsko društvo i globalni klimatski sustav.

Održivo šumarstvo kao sredstvo za maksimiziranje skladištenja ugljika

Održivi šumarstvo ima za cilj održati ili čak povećati kapacitet za skladištenje ugljika u šumi. Uključuje različite prakse upravljanja, uključujući održavanje ili poboljšanje zdravlja šuma, obnavljanje degradiranih šuma i održivu upotrebu drvnih proizvoda. Ove mjere mogu povećati količinu ugljika pohranjenog u šumi, istovremeno minimizirajući količinu ugljika koji se otpušta natrag u atmosferu kada se šuma upravlja ili koristi.

Uloga zaštićenih područja u skladištu ugljika

Ne samo da su upravljale šumama, već i zaštićena područja igraju važnu ulogu u skladištu ugljika. U zaštićenim područjima šuma može narasti neometana i na taj način pohraniti ugljik u velikoj mjeri. Osim toga, zaštićena područja mogu poslužiti kao referentna područja za procjenu utjecaja ljudskih aktivnosti na skladištenje šumskog ugljika.

Važnost šuma za klimatske promjene

S obzirom na ozbiljan utjecaj stakleničkih plinova na klimu, mjere za smanjenje emisije CO2 i povećanje skladištenja ugljika su važnije nego ikad prije. Tu se šume igraju. Oni nisu samo gigantske zalihe ugljika, već i ključni elementi u apsorpciji i vezivanju CO2 kroz fotosintezu.

Šume i klimatski ciljevi

U pozadini pariškog klimatskog sporazuma, u kojoj su se gotovo sve zemlje obvezale smanjiti svoju emisiju stakleničkih plinova i poduzimajući mjere kako bi se prilagodili klimatskim promjenama, šume igraju ključnu ulogu. Pružanjem skladištenja ugljika, oni doprinose postizanju klimatskih ciljeva jer aktivno doprinose smanjenju koncentracije CO2 u atmosferi.

Posljedice globalnog zagrijavanja za šume

Međutim, na šume utječu i globalno zagrijavanje. Rastuće temperature, promjenu obrasca oborina i povećanje ekstremnih vremenskih događaja poput suša ili oluja mogu utjecati na zdravlje šuma i smanjiti njihovu sposobnost skladištenja ugljika. Pored toga, porast temperature i suše može povećati ranjivost šuma na štetočine i požare, što dovodi do gubitka šumskog pokrova i emisije velikih količina pohranjenog ugljika u atmosferu.

Općenito, šume igraju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena kroz njihovu ulogu tona ugljika. Učinkovito, održivo i ekološki prihvatljivo gospodarenje šumama ključno je kako bi se osigurala ova važna uloga. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja i akcije kako bi se u potpunosti ostvarile potencijal šuma da pohranjuju ugljik u promjenjivu klimu. Očuvanje i održivo upravljanje našim šumama stoga je hitan globalni zadatak koji zahtijeva odlučno djelovanje na svim razinama. Zaštita i održiva upotreba naših šuma nije samo pitanje očuvanja biološke raznolikosti, već i ključna strategija za stabilizaciju naše klime, a time i za opstanak budućih generacija.