Zakiseljavanje oceana: podcijenjen problem

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am und aktualisiert am

Uvod Zakiseljavanje oceana je globalni trend koji postaje sve više zabrinjavajući. Kao nusprodukt povećanja emisije ugljičnog dioksida u atmosferu, uzrokuje značajne promjene i dugotrajnu štetu morskim ekosustavima. Unatoč sve lošijim uvjetima i utjecajima, zakiseljavanje oceana ostaje nedovoljno cijenjen problem na koji hitno treba skrenuti pozornost svjetske javnosti. Što je acidifikacija oceana? Zakiseljavanje oceana odnosi se na kemijski proces u kojem ugljični dioksid (CO2) iz atmosfere reagira s morskom vodom i stvara ugljičnu kiselinu. Dio te ugljične kiseline dijeli se na vodikove ione i bikarbonatne ione. Porast vodikovih iona u...

Einführung Die Versauerung der Ozeane ist ein globaler Trend, der immer besorgniserregender wird. Als Nebenprodukt der ansteigenden kohlendioxidhaltigen Emissionen in die Atmosphäre, führt sie zu erheblichen Veränderungen und langfristigen Schäden in den Meeresökosystemen. Trotz der sich verschlechternden Bedingungen und Auswirkungen ist die Versauerung der Meere ein noch unterschätztes Problem, das dringend in den Fokus der globalen Aufmerksamkeit gerückt werden muss. Was ist Ozeanversauerung? Die Ozeanversauerung bezieht sich auf den chemischen Prozess, bei dem Kohlendioxid (CO2) aus der Atmosphäre mit Seewasser reagiert und Kohlensäure bildet. Ein Teil dieser Kohlensäure spaltet sich in Wasserstoffionen und Bicarbonat-Ionen auf. Der Anstieg der Wasserstoffionen im …
Zakiseljavanje oceana: podcijenjen problem

Zakiseljavanje oceana: podcijenjen problem

uvod

Zakiseljavanje oceana globalni je trend koji postaje sve više zabrinjavajući. Kao nusprodukt povećanja emisije ugljičnog dioksida u atmosferu, uzrokuje značajne promjene i dugotrajnu štetu morskim ekosustavima. Unatoč sve lošijim uvjetima i utjecajima, zakiseljavanje oceana ostaje nedovoljno cijenjen problem na koji hitno treba skrenuti pozornost svjetske javnosti.

Što je acidifikacija oceana?

Zakiseljavanje oceana odnosi se na kemijski proces u kojem ugljični dioksid (CO2) iz atmosfere reagira s morskom vodom i stvara ugljičnu kiselinu. Dio te ugljične kiseline dijeli se na vodikove ione i bikarbonatne ione. Porast vodikovih iona u oceanu uzrokuje pad pH vrijednosti, čineći vodu kiselijom.

Zdrav i stabilan morski ekosustav ovisi o određenoj pH vrijednosti. Kako pH razina pada, a voda postaje kiselija, to može imati ozbiljne posljedice na zdravlje i opstanak morskog života.

Stanje oceana

Oceani pokrivaju više od 70% Zemljine površine i igraju ključnu ulogu u regulaciji globalne klime. Oni apsorbiraju veliki udio CO2 izazvanog čovjekom i tako djeluju kao tampon protiv globalnog zatopljenja.

Prema nedavnim procjenama, oceani su apsorbirali oko trećinu svih ljudskih emisija CO2 od početka industrijalizacije. Međutim, to je uzrokovalo pad pH vrijednosti oceana za oko 0,1 jedinicu, što je povećanje intenziteta kiseline od 30%. Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti bez odlučnih mjera za smanjenje emisija CO2.

Učinci acidifikacije oceana

Zakiseljavanje oceana ima dalekosežne učinke na morsku biološku raznolikost i morski prehrambeni lanac, što može imati ozbiljne ekološke, ekonomske i društvene posljedice.

Utjecaj na život u moru

Oceanski organizmi, posebno oni kojima je kalcijev karbonat potreban za formiranje njihovih ljuštura ili kostura, najviše su pogođeni zakiseljavanjem oceana. Tu spadaju koralji, dagnje, puževi i razne vrste planktona.

Porast vodikovih iona u morskoj vodi remeti njihovu sposobnost stvaranja i održavanja kalcijevog karbonata, ugrožavajući njihov opstanak. Poznato je da zakiseljavanje oceana utječe na rast, razmnožavanje i preživljavanje mnogih morskih organizama.

Osim toga, istraživanja pokazuju da zakiseljavanje oceana također može utjecati na ponašanje nekih morskih života ometajući njihove senzorne sposobnosti. Takve promjene mogu utjecati na sposobnost morskog života da pronađe hranu, locira partnera i izbjegne predatore.

Utjecaj na ribarsku proizvodnju i opskrbu plodovima mora

Zakiseljavanje oceana također bi moglo utjecati na globalnu proizvodnju i opskrbu plodovima mora. Velik dio svjetske proizvodnje ribarstva i akvakulture ovisi izravno ili neizravno o organizmima pogođenim zakiseljavanjem oceana.

Smanjenje koraljnih grebena i vrsta koje tamo žive imalo bi negativan utjecaj na ribolov, posebno u tropskim područjima gdje mnogi ljudi ovise o ribolovu i uzgoju ribe. Kamenice, dagnje i drugi školjkaši također bi mogli biti pogođeni zakiseljavanjem oceana, čineći zakiseljavanje oceana također ozbiljnim ekonomskim problemom.

Što možemo učiniti?

Izazov zakiseljavanja oceana zahtijeva koordiniran i sveobuhvatan globalni odgovor. Smanjenje emisije CO2 najsigurniji je i najučinkovitiji način borbe protiv zakiseljavanja oceana.

Smanjenje emisije CO2

Ograničenje globalnog zatopljenja na znatno ispod 2°C, kako je dogovoreno Pariškim sporazumom, pomoglo bi značajno smanjiti učinke zakiseljavanja oceana. Sunčeva energija i energija vjetra, električna vozila, energetska učinkovitost i druge mjere za smanjenje stakleničkih plinova ključni su za suzbijanje zakiseljavanja oceana.

Poboljšanje zdravlja oceana

Učiniti oceane otpornijima još je jedan važan korak. Stvaranje i zaštita morskih rezervata može pomoći u povećanju otpornosti morskih ekosustava na zakiseljavanje. Osim toga, izravne radnje poput smanjenja onečišćenja i pretjeranog izlova mogu pomoći u poboljšanju cjelokupnog zdravlja oceana.

Završne napomene

Zakiseljavanje oceana ozbiljna je i rastuća prijetnja svjetskim oceanima te ekosustavima i zajednicama koje o njima ovise. To je jasno i hitno upozorenje o potrebi za radikalno smanjenim emisijama ugljika i većim naporima za poboljšanje zdravlja oceana. Vrijeme je da u potpunosti prepoznamo razmjere i posljedice zakiseljavanja oceana i djelujemo u skladu s tim.