Izbjegavanje otpada hrane

in das Thema Lebensmittelverschwendung Schätzungen von Organisationen wie der Welternährungsorganisation weisen darauf hin, dass rund ein Drittel aller weltweit für den menschlichen Verzehr produzierten Lebensmittel ungenutzt verloren gehen oder verschwendet werden. Dies ist nicht nur eine enorme gesellschaftliche und ökonomische Verschwendung, sondern belastet auch unser Klima und die Umwelt erheblich. Daher spielt die Vermeidung von Lebensmittelverschwendung eine entscheidende Rolle bei der Reduzierung der globalen Umweltauswirkungen. Warum ist Lebensmittelverschwendung ein Problem? Umweltauswirkungen Die Verschwendung von Lebensmitteln trägt erheblich zur Klimaerwärmung bei, da die Produktion von Lebensmitteln, die letztlich nicht konsumiert werden, zu unnötigen Treibhausgasemissionen führt. Diese entstehen unter anderem durch landwirtschaftliche …
Izbjegavanje otpada hrane (Symbolbild/natur.wiki)

Izbjegavanje otpada hrane

U temi otpada hrane

Procjene od strane organizacija poput Svjetske organizacije za prehranu ukazuju na to da se oko trećine svih proizvoda proizvedenih u svijetu izgubi ili troši neiskorišteno za ljudsku konzumaciju. To nije samo ogroman socijalni i ekonomski otpad, već i znatno naglašava našu klimu i okoliš. Stoga, izbjegavanje otpada hrane igra ključnu ulogu u smanjenju globalnih utjecaja na okoliš.

Zašto je gubitak hrane problem?

Efekti okoliša

Otpad hrane značajno doprinosi globalnom zagrijavanju, budući da proizvodnja hrane koja se u konačnici ne konzumira dovodi do nepotrebnih emisija stakleničkih plinova. Oni nastaju, između ostalog, kroz poljoprivredne prakse, transport, skladištenje i odlaganje. Pored toga, trošenje hrane vrijednog tla i vode troši za proizvodnju, što dovodi do iscrpljenosti prirodnih resursa.

Ekonomski učinci

Pored utjecaja na okoliš, otpad od hrane također ima znatne financijske troškove. Prema studiji programa okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP), izgubljena ili izgubljena hrana koštala je globalnu ekonomiju godišnje.

Socijalni efekti

Otpad od hrane također ima socijalne učinke. Smanjivanjem otpada koji se može izbjeći, možemo pomoći u ublažavanju problema krize svjetske gladi. Oko 690 milijuna ljudi širom svijeta trenutno pati od kronične gladi - broj koji bi se mogao smanjiti izbjegavanjem otpada u hrani.

Gdje nastaje otpad od hrane?

Otpad od hrane stvara se u svim fazama prehrambenog lanca, od poljoprivredne proizvodnje do prerade do maloprodaje i potrošača. Važno je razumjeti ove faze kako biste pronašli učinkovite mjere protiv otpada.

Poljoprivredna proizvodnja

Mnoge se namirnice gube na poljoprivrednoj razini. To se događaju štetočinama, bolestima i nepovoljnim vremenskim uvjetima. Tu su i otpad iz strogih estetskih standarda koje zahtijevaju supermarketi i potrošači: voće i povrće koji ne odgovaraju očekivanim veličinama, bojama ili oblicima često se razvrstavaju i bacaju.

Obrada i skladištenje

Ovdje se otpad od hrane može dogoditi neučinkovitim tehnikama i opremom, oštećenja u rukovanju i skladištenju ili jednostavnim ljudskim pogreškama.

TRGOVINA I PRODAJA

U maloprodaji, otpad nastaje kada proizvodi dosegnu najbolje prije datuma prije nego što se mogu prodati ili ako ne odgovaraju optičkim standardima.

Potrošač

Prehrambeni otpad često se proizvodi kod potrošača jer je kupljeno više nego što je potrebno, hrana se pogrešno pohranjuje ili se postiže najbolji datum.

Strategije za izbjegavanje otpada u hrani

Prosvjetljenje potrošača

Bitna strategija je podići svijest o problemu. Potrošači bi trebali biti informirani o tome kako se hrana pravilno pohranjuje, što znači najbolje prije datuma i kako se ostaci hrane mogu razumno koristiti.

Promjena industrijskih standarda

Industrija također ima važnu ulogu. Jedna od mogućih mjera bila bi postavljanje manje strogih estetskih zahtjeva za voće i povrće kako bi se izbjegli otpad tijekom berbe. Trgovci također mogu raditi na optimizaciji svojih skladišnih i prodajnih praksi i smanjiti količinu hrane koja se ne prodaje.

Tehnološke inovacije

Tehnologija također može pridonijeti izbjegavanju otpada hrane. Aplikacije koje pomažu u praćenju vlastite potrošnje hrane ili povezivanju potrošača na platformu na kojoj se višak hrane može dijeliti ili prodati, samo su nekoliko primjera.

ZAKLJUČAK

Izbjegavanje otpada hrane hitna je socijalna, ekonomska i ekološka briga. Zahtijeva suradnju svih koji su uključeni, od proizvođača do trgovaca do potrošača. Razjašnjenjem, promjenom industrijskih praksi i tehnoloških inovacija, možemo pronaći način da smanjimo ovaj ogromni otpad i promiče održivu upotrebu naše hrane.