Tundra i Permafrost: Kritični izgled

Tundra i Permafrost: Kritični izgled

Uvod u tundru i permafrost

Tundra i permafrost predstavljaju značajne aspekte globalnog ekosustava koji su prilagođeni najgrubljim uvjetima okoliša na planeti. Oboje igraju kritičnu ulogu u globalnim klimatskim promjenama i doživjeli su stupanj promjene pod ljudskim utjecajem koji utječe na ne samo ekosustave, već i na ljudsko društvo.

Što je tundra?

Tundra, riječ iz finske riječi, koja znači "razina bez drveta", opisuje naizgled beskrajan i neplodan krajolik bez drveća i s malo vegetacije. Može se naći u polarnim regijama svijeta i u osnovi je podijeljen u tri vrste: arktička, alpska i antarktička tundra.

Arktička tunda

Arktička tundra nalazi se u blizini Sjevernog pola i pokriva velike dijelove Kanade, Rusije, Grenlanda i Skandinavije. Prosječne temperature fluktuiraju od -30 stupnjeva Celzijusa zimi do +10 stupnjeva Celzija. Vegetacija se uglavnom sastoji od mahovina, lišajeva i trava koji su prilagođeni ekstremnim klimatskim uvjetima.

ALPINE TUNDRA

Alpska tundra javlja se na visokim planinama cijelog svijeta. Unatoč nižim širinama, uvjeti su slični arktičkoj tundri, s Kargem tlom, hladnim temperaturama i jakim vjetrovima. Vegetacija se ovdje sastoji od otpornih trava i malih grmlja.

Antarktička tundra

Antarktička tundra odvija se u dijelovima Antarktika i na nekim okolnim otocima, a dominiraju mahovi i lišajen, koji sa zahvalnošću koriste bilo koji izvor hranjivih sastojaka u ekstremnim uvjetima.

Što je permafrost?

Riječ "permafrost" dolazi s engleskog i znači "trajni mraz". Opisuje tla koja ostaju smrznuta najmanje dvije uzastopne godine.

Područja permafrosta pokrivaju oko 24% izložene površine sjeverne hemisfere i mogu se naći prvenstveno na Arktiku, u dijelovima Antarktika i u visokim planinama. Sadrže ogromne količine smrznutog ugljika i stoga igraju ključnu ulogu u ugljičnom ciklusu zemlje i u globalnim klimatskim promjenama.

Značenje tundre i permafrosta

Tundra i permafrost nikako nisu mrtvi i nevažni krajolici. Oni igraju središnju ulogu u regulaciji globalne klime i prihvaćaju razne životinjske vrste, glodavce i insekte velikim sisavcima kao što su karibus, vukovi i polarni medvjedi.

Permafrost pohranjuje ogromne količine ugljika, otprilike dvostruko više nego u atmosferi. Kada se ta odmrzava permafrost, pohranjeni ugljik u obliku ugljičnog dioksida i metana oslobađa, dva jaka staklena plina koja doprinose globalnom zagrijavanju.

odmrzavanje permafrosta

Postoji sve više dokaza da permafrost sve više odmrzava zbog globalnog zagrijavanja. To dovodi do oslobađanja pohranjenih stakleničkih plinova, što zauzvrat ubrzava globalno zagrijavanje.

Pored klimatskih učinaka, odmrzavanje permafrosta također dovodi do značajnih promjena u krajoliku. Kao što navodi američka geološka anketa, odmrzavanje permafrosta u područjima tundrage može dovesti do snižavanja i srušenja zemlje, što ugrožava infrastrukturu, poput cesta i zgrada. Također može promijeniti jezera i rijeke i poremetiti njihove ekosustave.

Učinci na divlje životinje

Učinci globalnih klimatskih promjena na tundru i permafrost također su pogubni za životinjske vrste koje tamo žive. Tradicionalne planinarske staze karibusa i jelena uznemirene su odmrzavanjem permafrosta i promijenjenim krajolikom, što može utjecati na opstanak ovih životinja. Led za topljenje također je ogromna prijetnja polarnom medvjedu koji živi u dijelovima tundre.

Zaključak: Kritični pogled na tundru i permafrost

Za mnoge su tundra i permafrost daleko i nepristupačna mjesta. Ali oni su sastavni dio globalnog ekosustava i igraju ključnu ulogu u regulaciji klime.

Nastavak klimatskih promjena i odmrzavanje permafrosta ozbiljna su prijetnja planeti. Oslobođeni su samo velike količine stakleničkih plinova, koji ubrzavaju globalno zagrijavanje, već utječu i na lokalnu floru i faunu i predstavljaju značajnu prijetnju tradicionalnom načinu života autohtonih skupina stanovništva.