Tundra i permafrost: kritički pogled

Tundra i permafrost: kritički pogled

Uvod u tundru i permafrost

Tundra i permafrost predstavljaju značajne aspekte svjetskog ekosustava, prilagođenog najsurovijim ekološkim uvjetima na planetu. Obje igraju ključnu ulogu u globalnim klimatskim promjenama i prošle su razine promjena pod utjecajem čovjeka koje utječu ne samo na ekosustave već i na ljudsko društvo.

Što je tundra?

Tundra, finska riječ koja znači "ravnica bez drveća", opisuje naizgled beskrajan i neplodan krajolik bez drveća i s malo vegetacije. Nalazi se u polarnim područjima svijeta i u osnovi se dijeli na tri vrste: arktičku, alpsku i antarktičku tundru.

Arktička tundra

Arktička tundra nalazi se blizu Sjevernog pola i pokriva velike dijelove Kanade, Rusije, Grenlanda i Skandinavije. Prosječne temperature ovdje variraju od -30 stupnjeva Celzija zimi do +10 stupnjeva Celzija ljeti. Vegetacija se uglavnom sastoji od mahovina, lišajeva i trava koje su prilagođene ekstremnim klimatskim uvjetima.

Alpska tundra

Alpska tundra javlja se na visokim planinama diljem svijeta. Unatoč nižim geografskim širinama, uvjeti su slični onima u arktičkoj tundri, s neplodnim tlom, niskim temperaturama i jakim vjetrovima. Vegetacija se ovdje sastoji od otpornih trava i malog grmlja.

Antarktička tundra

Antarktička tundra razvija se u dijelovima Antarktike i na nekim okolnim otocima, a dominiraju mahovine i lišajevi, koji zahvalno koriste svaki izvor hranjivih tvari u ekstremnim uvjetima.

Što je permafrost?

Riječ "permafrost" dolazi iz engleskog jezika i znači "trajni mraz". Odnosi se na tla koja ostaju smrznuta najmanje dvije uzastopne godine.

Područja permafrosta pokrivaju približno 24% izložene površine sjeverne hemisfere i nalaze se prvenstveno na Arktiku, dijelovima Antarktike i visokim planinama. Sadrže ogromne količine smrznutog ugljika i stoga igraju ključnu ulogu u ciklusu ugljika na Zemlji i globalnim klimatskim promjenama.

Važnost tundre i permafrosta

Tundra i permafrost nipošto nisu mrtvi i nevažni krajolici. Imaju središnju ulogu u regulaciji globalne klime i dom su širokom spektru životinjskih vrsta, od glodavaca i insekata do velikih sisavaca poput karibua, vukova i polarnih medvjeda.

Permafrost pohranjuje ogromne količine ugljika, otprilike dvostruko više nego što ga trenutno ima u atmosferi. Kada se ovaj permafrost otopi, pohranjeni ugljik oslobađa se u obliku ugljičnog dioksida i metana, dva snažna staklenička plina koji doprinose globalnom zagrijavanju.

Otapanje permafrosta

Sve je više dokaza da se permafrost sve više otapa zbog globalnog zatopljenja. To dovodi do oslobađanja pohranjenih stakleničkih plinova, što zauzvrat dodatno ubrzava globalno zatopljenje.

Osim klimatskih učinaka, otapanje permafrosta dovodi i do značajnih promjena u krajoliku. Kao što Američki geološki institut primjećuje, otapanje permafrosta u područjima tundre može uzrokovati slijeganje i urušavanje, ugrožavajući infrastrukturu poput cesta i zgrada. Također može promijeniti jezera i rijeke i poremetiti njihove ekosustave.

Utjecaj na divlji svijet

Učinci globalnih klimatskih promjena na tundru i permafrost također su razorni za životinjske vrste koje tamo žive. Tradicionalni migracijski putovi karibua i sobova poremećeni su odmrzavanjem permafrosta i posljedičnom promjenom krajolika, što može utjecati na opstanak ovih životinja. Topljenje leda također predstavlja ogromnu prijetnju polarnom medvjedu koji živi u dijelovima tundre.

Zaključak: kritički pogled na tundru i permafrost

Za mnoge su tundra i permafrost daleka i nedostupna mjesta. Ali oni su sastavni dio globalnog ekosustava i igraju ključnu ulogu u regulaciji klime.

Stalne klimatske promjene i otapanje permafrosta predstavljaju ozbiljnu prijetnju planetu. Ne samo da se oslobađaju velike količine stakleničkih plinova, ubrzavajući globalno zatopljenje, već također utječu na lokalnu floru i faunu i predstavljaju značajnu prijetnju tradicionalnom načinu života autohtonog stanovništva.

Postoji hitna potreba za razumijevanjem i rješavanjem ovih promjena kako bi se osiguralo zdravlje našeg planeta i nastavak postojanja tundre i ekosustava permafrosta. U konačnici, zdravlje planeta ovisi o zdravlju svakog od njegovih krajolika, a tundra i permafrost nisu iznimke.