Sezonski afektivni poremećaj: bliži pogled na ovaj sezonski afektivni poremećaj

Sezonski afektivni poremećaj: bliži pogled na ovaj sezonski afektivni poremećaj

Osjećate li da vaše raspoloženje ovisi o godišnjem dobu? Ako je tako, možda patite od stanja poznatog kao sezonski afektivni poremećaj (SAD). Ovo stanje može uzrokovati simptome slične depresiji kao što su umor, debljanje i manjak energije. Dok većina ljudi doživljava promjene raspoloženja tijekom zime, oni sa SAD-om doživljavaju intenzivne i prožimajuće simptome koji mogu poremetiti njihov svakodnevni život. U ovom članku pobliže ćemo pogledati SAD, uključujući njegove simptome, uzroke, čimbenike rizika, dijagnozu, tretmane i kada biste trebali potražiti pomoć.

Što je sezonski afektivni poremećaj (SAD)?

Sezonski afektivni poremećaj (SAD) vrsta je depresije povezana s određenim razdobljima u godini, najčešće tijekom zimskih mjeseci. Prema Američkom psihijatrijskom udruženju (APA), SAD je "rekurentni veliki depresivni poremećaj sa sezonskim uzorkom" koji pogađa do 6% stanovništva u Sjevernoj Americi.

Simptomi SAD-a

Simptomi SAD-a mogu se razlikovati od osobe do osobe, ali obično uključuju umor, razdražljivost, gubitak interesa za aktivnosti, poteškoće s koncentracijom, nemir i nisku energiju. Neki ljudi također mogu osjetiti promjene u apetitu i težini, poteškoće sa spavanjem i osjećaj beznađa ili krivnje. Osim toga, mnogim osobama sa SAD-om može biti teško probuditi se ujutro ili imaju povećanu potrebu za snom.

Uzroci i čimbenici rizika SAD-a

Točan uzrok SAD-a još uvijek nije jasan, ali stručnjaci vjeruju da bi mogao biti povezan s promjenama dnevne svjetlosti i razinama melatonina u mozgu. Melatonin je hormon koji pomaže u regulaciji sna, a vjeruje se da nedostatak sunčeve svjetlosti može poremetiti njegovu proizvodnju tijekom zimskih mjeseci. Osim toga, neka istraživanja sugeriraju da bi SAD mogao biti povezan s genetskim čimbenicima, budući da je kod nekih ljudi veća vjerojatnost da će razviti poremećaj ako imaju obiteljsku povijest.

Drugi mogući čimbenici rizika za SAD uključuju dob, spol i mjesto. Studije su pokazale da se SAD najčešće javlja kod žena u dobi između 15 i 55 godina, a češći je kod ljudi u sjevernim geografskim širinama.

Dijagnostika i liječenje SAD-a

Ako mislite da bolujete od SAD-a, važno je razgovarati sa svojim liječnikom ili psihologom. Oni vam mogu pomoći utvrditi imate li poremećaj i pružiti vam odgovarajuće liječenje.

Najčešći tretman za SAD je svjetlosna terapija ili fototerapija. Tijekom ove terapije osoba je svaki dan određeno vrijeme izložena jakom svjetlu. Ova terapija ima za cilj oponašanje prirodne sunčeve svjetlosti i može pomoći u regulaciji tjelesnog cirkadijalnog ritma ili ciklusa spavanja i budnosti. Osim toga, psihoterapija, lijekovi i promjene načina života također se mogu koristiti za liječenje SAD-a.SvijetlaterapijamožeBitipotpunanaRodni krajsasvijetaoSanduk,kojimožeBitikupioon-lineiliuTrgovine.KadakoristitiasvijetaoSanduk,tojevažnodoSlijeditetheUputeusko,kaodomnogoIzlaganjedosvijetaomožeBitištetan.Dodatno,tojevažnodopovećatitvojeIzlaganjedoprirodnosunčeva svjetlost.OvajmožeBitipotpunaizrashodvišeVrijemevanisvidan,iliizProizvodnjajednostavnoPromjenejedan ovakavkaootvortheZavjeseilislijepisdoNekaprirodnosvijetaou njegatvojeRodni kraj.

Alternativni tretmani za SAD

Uz tradicionalne tretmane, postoji i niz alternativnih tretmana koji mogu biti korisni za osobe sa SAD-om. To uključuje jogu, meditaciju, biljne dodatke prehrani i akupunkturu. Iako ovi tretmani nisu opširno proučavani, neka istraživanja sugeriraju da bi mogli biti od pomoći u smanjenju simptoma SAD-a.

Kada potražiti pomoć

Ako mislite da bolujete od SAD-a, važno je da kontaktirate stručnjaka za mentalno zdravlje. Oni vam mogu pomoći pronaći najbolji tretman za vaše individualne potrebe i pružiti vam podršku i resurse koji su vam potrebni za upravljanje simptomima.

Izvori: