Nova studija potvrđuje neospornu vezu između crijevnih bakterija i Alzheimerove
Nova studija potvrđuje neospornu vezu između crijevnih bakterija i Alzheimerove
Alzheimerova bolest rastući je globalni zdravstveni problem, iako će se broj pogođenih vjerojatno značajno povećati u narednim desetljećima. Procjenjuje se da će oko 14 milijuna ljudi patiti od Alzheimerovih u Sjedinjenim Državama do 2050. godine, u usporedbi s 6,2 milijuna 2021. godine. Ovo povećanje slučajeva Alzheimerove podvlači hitnu potrebu za učinkovitim strategijama i tretmanima prevencije kako bi se ublažile učinke na pojedince i obitelji i zdravstvene sustave.
Publikacija nedavno objavljena u časopisu Alzheimer's Imease pokazuje snažnu povezanost između Alzheimerove bolesti i tvari koje proizvode crijevne bakterije. Istraživači tvrde da njihovi rezultati pružaju "nesporni" dokaz da crijevni mikrobi igraju ključnu ulogu u razvoju Alzheimerove bolesti.
Crijevna mozak osi nedavno je bila predmet značajnih znanstvenih studija i rasprava, jer sve više i više dokaza ukazuje na to da mikroskopski stanovnici našeg gastrointestinalnog trakta izravno utječu na naš središnji živčani sustav. Ovaj dvosmjerni komunikacijski kanal omogućuje mozgu da prenosi kemijske signale za apetit i probavno naselje na crijevo, dok crijevne bakterije vjerojatno oslobađaju različite metabolite koji oštećuju mozak.
To je dovelo do teorija da bi sastav mikrobioma osobe mogao utjecati na njihov rizik od Alzheimerove bolesti, iako je ta veza ostala nepotvrđena. Kako bi riješili raspravu, autori nove studije regrutirali su 89 sudionika u dobi od 65 do 85 godina, od kojih su neki bili zdravi, a drugi su doživjeli drugačiji kognitivni slom. Istraživači su koristili pozitronsku emisijsku tomografiju (PET) za traženje mozga sudionika za alzheimerove tipične amiloidne plakove i prikupljali uzorke krvi kako bi ispitali metabolite crijevnih bakterija.
Rezultati su pokazali da ljudi s više amiloidnih plakova u mozgu obično pokazuju povećanu razinu lipopolisaharida u krvi. Poznato je da ove molekule, koje su dostupne na vanjskoj membrani određenih bakterija, potiču stvaranje amiloidnih plakova i povećavaju upalu u mozgu. Alzheimerovi bolesnici imali su i višu razinu masnih kiselina kratkog lanca kao što su acetat i Valerat, a obje proizvode određene crijevne bakterije i povezani su s upalom mozga.
veće koncentracije drugih spojeva koji ometaju endotelne stanice i oštećuju integritet krvno-moždane barijere također su pokazane kod osoba s povećanom razinom amiloidnog plaka, što ukazuje na drugi mogući put, mogle bi utjecati na razvoj Alzheimerove bolesti.
Suprotno korelaciji niže razine amiloidnog plaka s povećanim koncentracijama masne kiseline kratkog lanca zvane ButratAt, iz koje je poznato da štiti neurone smanjujući upalu mozga.
Prema autorici studije Moira Marizzoni, "Rezultati su neosporni: Određeni bakterijski proizvodi crijevne flore u korelaciji su s količinom amiloidnih plakova u mozgu." Ezoic-AT-0 velikih ploča-2 velikog vođenja-2690 Adtester Container Container-690 "Data-Ez-Name =" Healthy_holistic_living_com-Large-Leaderboard-2 ">
Ipak, koautor Giovanni Frison upozorava da se prerano slavi, jer to znanje vjerojatno neće dovesti do liječenja neurodegenerativnih bolesti. Umjesto toga, može olakšati učinkovitiju identifikaciju rizika i omogućiti prethodne intervencije.
Prvo, bakterijski sojevi u "koktelu" trebali bi biti identificirani, kaže on. "Tada bi neuroprotektivni učinak mogao biti učinkovit samo u vrlo ranoj fazi bolesti, pri čemu je fokus više na prevenciji nego na terapiji."
Alternativni tretmani i preventivne mjere
Alternativni tretmani i preventivne mjere privukli su pažnju u vezi s Alzheimerovom bolešću. Nekoliko je promjena u načinu života, prehrambenim dodacima i biljem koji doprinose zdravlju mozga i mogu odgoditi početak ili napredovanje Alzheimerove bolesti. Ove pristupe treba smatrati dodatkom znanju o osi crijeva.
-
Zdrava prehrana:
Uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, mršavim proteinima i zdravim mastima može podržati opće zdravlje mozga. Mediteranska i DASH prehrana (prehrambeni pristupi zaustavljanju hipertenzije) često se preporučuju zbog njihovih potencijalnih učinaka zaštite mozga.
-
Redovito trening:
Pokazano je da redovna tjelesna aktivnost poboljšava kognitivnu funkciju i smanjuje rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Posebno su aerobne vježbe bile povezane s povećanim volumenom hipokampusa i poboljšanom memorijskom funkcijom.
-
Mentalna stimulacija:
Sudjelovanje u aktivnostima koje izazivaju mozak, poput zagonetki, igara i učenja novih vještina, može pomoći u održavanju kognitivne funkcije i smanjenju rizika od Alzheimerove bolesti.
-
Omega-3 masne kiseline:
Ove esencijalne masne kiseline koje se javljaju u ribama, orasima i sjemenkama povezane su s poboljšanom kognitivnom funkcijom i smanjenom upalom. Neke studije pokazuju da dodatak omega-3 u Alzheimerovoj prevenciji može biti prednost.
-
kurkuma:
Ova veza sadržana u kurkumi ima antioksidanska i protuupalna svojstva. Istraživanja pokazuju da kurkumin može pomoći u smanjenju amiloidnih plakova i poboljšanju kognitivne funkcije u Alzheimerovih bolesnika.
-
Ginkgo bilaba:
Ovaj se priprema povrća stoljećima koristi za poboljšanje memorije i kognitivne funkcije. Neke studije pokazuju da Ginkgo bilaba može pomoći usporavanju kognitivnog pada kod ljudi s Alzheimerovom bolešću.
-
resveratrol:
Ovaj antioksidans, koji se javlja u crvenom vinu, grožđem i bobicama, bio je povezan s poboljšanom kognitivnom funkcijom i smanjenim rizikom od Alzheimerove bolesti. Međutim, potrebna su daljnja ispitivanja kako bi se potvrdila njegova učinkovitost.
Sve veći broj rezultata istraživanja o povezanosti crijevnih bakterija i Alzheimerove bolesti nudi nove uvide u moguće preventivne mjere i liječenje. Iako je za Alzheimerovo liječenje i dalje teško razumjeti, prihvaćanje zdravog načina života, uključujući prehranu, kretanje i mentalnu stimulaciju, kao i razmatranje dodataka prehrani i bilje može pomoći u održavanju zdravlja mozga i smanjenju rizika od razvoja ove slabljenja. Integrirajući ove pristupe, možemo razraditi na ublažavanju sve većih učinaka Alzheimerove bolesti na pojedinca i društvo.
Izvori: