Nova studija potvrđuje neospornu vezu između bakterija crijeva i Alzheimerove

Nova studija potvrđuje neospornu vezu između bakterija crijeva i Alzheimerove

Alzheimerova bolest rastući je globalni zdravstveni problem, s tim da će se u narednim desetljećima značajno povećati broj pogođenih ljudi. Procjenjuje se da će otprilike 14 milijuna ljudi u Sjedinjenim Državama patiti od Alzheimerove bolesti do 2050. godine, u odnosu na 6,2 milijuna 2021. godine. Ovo povećanje Alzheimerovih slučajeva naglašava hitnu potrebu za učinkovitim strategijama i tretmanom za ublažavanje utjecaja na pojedince, obitelji i zdravstvene sustave.

Nedavni rad objavljen u časopisu Alzheimerove bolesti pokazuje snažnu vezu između Alzheimerove bolesti i tvari proizvedenih bakterijama crijeva. Istraživači tvrde da njihova otkrića pružaju „neosporni“ dokaz da mikrobi crijeva igraju ključnu ulogu u razvoju Alzheimerove bolesti.

Osovina crijeva mozga bila je predmet značajne znanstvene studije i rasprave u posljednje vrijeme, jer sve veći dokazi sugeriraju da mikroskopski stanovnici našeg gastrointestinalnog trakta izravno utječu na naš središnji živčani sustav. Ovaj dvosmjerni komunikacijski kanal omogućuje mozgu da prenosi kemijske signale u crijeva radi regulacije apetita i probave, dok se smatra da bakterije crijeva oslobađaju različite metabolite koji utječu na funkciju mozga.

To je dovelo do teorija da bi sastav mikrobioma osobe mogao utjecati na njihov rizik od Alzheimerove bolesti, iako je ta veza ostala nepotvrđena. Kako bi riješili raspravu, autori nove studije regrutirali su 89 sudionika u dobi od 65 do 85 godina, od kojih su neki bili zdravi, a drugi koji su imali različite stupnjeve kognitivnog pada. Istraživači su koristili pozitronsku emisijsku tomografiju (PET) kako bi tražili amiloidne plakove tipične za Alzheimerovu bolest u mozgu sudionika i prikupljali uzorke krvi za proučavanje metabolita iz bakterija crijeva.

Rezultati su pokazali da su ljudi s više amiloidnih plakova u mozgu imali povišenu razinu lipopolisaharida u krvi. Poznato je da ove molekule, prisutne na vanjskoj membrani određenih bakterija, potiču stvaranje amiloidnih plakova i povećavaju upalu u mozgu. Isto tako, Alzheimerovi bolesnici imali su višu razinu masnih kiselina kratkih lanca u krvi, poput acetata i valerata, oboje proizvedene određenim bakterijama crijeva i povezane s upalom mozga.

Viša razina ostalih spojeva koji ometaju endotelne stanice i kompromitiraju integritet krvno-moždane barijere također su otkrivene kod osoba s povišenom razinom amiloidnog plaka, što sugerira još jedan mogući put kroz koji bi mikrobi crijeva mogli utjecati na razvoj Alzheimerovog.

Suprotno tome, niže razine amiloidnog plaka u korelaciji s povećanom razinom masne kiseline kratkog lanca zvane butirat, za koje se zna da štiti neurone smanjujući upalu mozga.

Prema autorici studije Moira Marizzoni, "Rezultati su nesporni: određeni bakterijski proizvodi crijevne flore u korelaciji s količinom amiloidnih plakova u mozgu."

Ipak, koautor Giovanni Frison upozorava da prerano slavi, jer to znanje vjerojatno neće dovesti do lijeka za neurodegenerativne bolesti. Umjesto toga, može olakšati učinkovitiju identifikaciju onih koji su u riziku i omogućiti ranije intervencije.

Prvo, bakterijski sojevi u "koktelu" moraju biti identificirani, kaže on. "Tada bi neuroprotektivni učinak mogao biti učinkovit samo u vrlo ranoj fazi bolesti, s tim da je fokus na prevenciji, a ne na terapiji."

Alternativni tretmani i preventivne mjere

Alternativni tretmani i preventivne mjere privukli su pažnju u kontekstu Alzheimerove bolesti. Postoji nekoliko promjena u načinu života, dodataka i bilja koje mogu pridonijeti zdravlju mozga i potencijalno odgoditi početak ili napredovanje Alzheimerove bolesti. Ove pristupe treba promatrati kao komplementarne nalaze o osi crijeva.

1. Zdrava prehrana:

   Uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, mršavim proteinima i zdravim mastima može podržati cjelokupno zdravlje mozga. Mediteran i Dash (prehrambeni pristupi zaustavljanju hipertenzije) dijeta se često preporučuje za njihove potencijalne učinke zaštite mozga.

2. Redovni trening:

   Pokazalo se da redovita tjelesna aktivnost poboljšava kognitivnu funkciju i smanjuje rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Aerobna vježba, posebno je povezana s povećanim volumenom hipokampa i poboljšanom funkcijom memorije.

3. Mentalna stimulacija:

   Sudjelovanje u aktivnostima koje izazivaju mozak, poput zagonetki, igara i učenja novih vještina, može pomoći u održavanju kognitivne funkcije i smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti.

4. Omega-3 masne kiseline:

   Ove esencijalne masne kiseline, koje se nalaze u ribama, orasima i sjemenkama, povezane su s poboljšanom kognitivnom funkcijom i smanjenom upalom. Neke studije sugeriraju da dodatak omega-3 može biti koristan u Alzheimerovoj prevenciji.

5. Curcumin:

   Ovaj spoj koji se nalazi u kurkumi ima antioksidanska i protuupalna svojstva. Istraživanja pokazuju da kurkumin može pomoći u smanjenju amiloidnih plakova i poboljšanju kognitivne funkcije u Alzheimerovih bolesnika.

6. Ginkgo biloba:

   Ovaj biljni dodatak stoljećima se koristi za poboljšanje memorije i kognitivne funkcije. Neke studije sugeriraju da Ginkgo biloba može pomoći sporom kognitivnom padu kod osoba s Alzheimerovom bolešću.

7. Resveratrol:

   Ovaj antioksidans, koji se nalazi u crvenom vinu, grožđu i bobicama, povezan je s poboljšanom kognitivnom funkcijom i smanjenim rizikom od Alzheimerove bolesti. Međutim, potrebno je više istraživanja kako bi se potvrdila njegova učinkovitost.

Rastuće tijelo istraživanja o povezanosti bakterija crijeva i Alzheimerove bolesti nudi novi uvid u moguće preventivne mjere i liječenje. Iako lijek za Alzheimerove bolesti ostaje neuhvatljiv, prihvaćanje zdravog načina života, uključujući prehranu, vježbanje i mentalnu stimulaciju, kao i razmatranje prehrambenih dodataka i bilje, može pomoći u održavanju zdravlja mozga i smanjenju rizika od razvoja ove oslabljujuće bolesti. Integrirajući ove pristupe, možemo raditi na ublažavanju sve većeg utjecaja Alzheimerove bolesti na pojedince i društvo.

Izvori: