Metan: podcijenjeni ubojica klime

Metan: podcijenjeni ubojica klime

Metan: podcijenjeni ubojica klime

o temi metana i klimatskih promjena

Među stakleničkim plinovima ugljični dioksid (CO2) je najpoznatiji i najprimjereno. Ali postoji još jedan plin koji igra još veću ulogu u klimatskim promjenama: metan (CH4). Metan je drugi najvažniji staklenički plin koji se pušta u atmosferu kroz ljudske aktivnosti nakon CO2. Iako je prisutan u mnogo manjim količinama, metan ima mnogo veći utjecaj na klimu od CO2.

Molekula metana i njegova svojstva

Metan je bezbojan, bez mirisa, zapaljiv i eksplozivan plin. Svaka molekula metana sastoji se od četiri atoma vodika vezana na jedan ugljični atom. Metan ima efekt oštećenja klime koji je oko 25 puta jači od CO2. Glavni razlog za to je taj što su molekule metana mnogo učinkovitije u apsorbiranju toplinske energije i skladištima kao CO2.

Podrijetlo emisije metana

Emisije metana potječu iz različitih prirodnih i umjetnih izvora. Prirodni izvori uključuju močvarna područja, termitne nasipe i vulkane. Emisije metana stvorene čovjekom potječu iz poljoprivrede, proizvodnje energije i prerade otpada. Daleko najveći udio emisije metana iz ljudske aktivnosti dolazi iz poljoprivrede, posebno stoke.

Uloga uzgoja stoke

Oko 1,5 milijardi goveda čuva se širom svijeta, čiji probavni proces oslobađa velike količine metana. Procjenjuje se da se oko trećine emisija metana iz antropogenih izvora može pripisati uzgoju goveda. Drugi važan izvor emisija su velike količine gnoja i stajskog gnoja koji proizlaze iz stočarstva i čija raspadanja također proizvodi metan.

Metanski paradoks

Takozvani "paradoks metana" odnosi se na činjenicu da metan, iako ima znatno kraći životni vijek u atmosferi od CO2 (oko 12 godina u usporedbi sa stotinama godina), ima znatno jači efekt staklenika. To je zato što je metan mnogo učinkovitiji u hvatanju i spremanju topline. Stoga svaka pojedinačna molekula metana doprinosi puno više globalnom zagrijavanju nego jednakom volumenu CO2.

Metan i energetski sektor

Energetski sektor, posebno industrija prirodnog plina, također značajno doprinosi emisiji metana. Metan se oslobađa tijekom ekstrakcije, transporta i izgaranja prirodnog plina i ugljena. To znači da čak i takozvane "čiste" elektrane na prirodni plin doprinose emisiji metana.

Bioplin: Problem ili rješenje?

Kontroverzni izvor emisije metana su biljke bioplina. S jedne strane, oni proizvode održivu energiju iz obnovljivih izvora i na taj način izbjegavaju emisiju CO2 iz fosilnih goriva, ali s druge strane, emisije metana mogu se pojaviti tijekom proizvodnje i prerade. Međutim, gotovo potpuno izbjegavanje gubitaka metana može se postići optimiziranim tehnologijama i procesima.

Emisija metana i Arktik

Arktik ima poseban fokus u klimatskim istraživanjima. Zagrijavanje uzrokuje odmrzavanje permafrosta i oslobađaju velike količine metana, što zauzvrat doprinosi zagrijavanju.

Zaključak i izgledi

Važnost metana u klimatskoj raspravi ne može se podcijeniti. Mjere poput poboljšane prakse u poljoprivredi i naftnoj i plinskoj industriji, kao i sprječavanja curenja metana u proizvodnji bioplina, mogle bi značajno smanjiti emisije. Potencijal za opasne povratne veze, posebno u pogledu permafrosta, čini smanjenje emisija metana hitnim izazovom u borbi protiv klimatskih promjena.