Methan: podcijenjeni ubojica klime

Metan: podcijenjeni klimatski ubojica

O temi metana i klimatskih promjena

Među stakleničkim plinovima je i ugljični dioksid (CO2) najpoznatiji i najčešće raspravljani. Ali postoji još jedan plin koji igra još veću ulogu u klimatskim promjenama: metan (CH4). Prema CO2, metan je drugi najvažniji staklenički plin koji ulazi u atmosferu kroz ljudske aktivnosti. Iako je dostupan u mnogo nižim količinama, metan ima mnogo veći utjecaj na klimu od CO2.

Molekula metana i njegova svojstva

Methan je bezbojan, bez mirisa, zapaljiv i eksplozivan plin. Svaka molekula metana sastoji se od četiri atoma vodika koji su vezani na ugljični atom. Metan ima oko 25 puta jači efekt oštećenja klime od CO2. Glavni razlog za to je taj što molekule metana mogu apsorbirati mnogo učinkovitu toplinsku energiju i uštedjeti ih kao CO2.

Podrijetlo emisije metana

Emisije metana potječu iz različitih prirodnih i čovjekovih izvora. Prirodni izvori uključuju močvarna područja, Termite brda i vulkane. Emisije ljudskog metana potječu iz poljoprivrede, proizvodnje energije i prerade otpada. Daleko najveći udio emisije metana iz ljudske aktivnosti dolazi iz poljoprivrede, posebno iz uzgoja goveda.

Uloga uzgoja goveda

Oko 1,5 milijardi goveda čuva se širom svijeta, čiji se probavni proces oslobađa velike količine metana. Procjenjuje se da je oko trećine emisije metana iz antropogenih izvora posljedica uzgoja stoke. Druga važna izlazna točka su velike količine stajskog gnoja i gnoja koji se javljaju u stočarstvu, a također stvara metan kada se razgrađuje.

Metan Paradox

Takozvani "paradoks metana" odnosi se na činjenicu da metan, iako ima znatno kraći životni vijek u atmosferi od CO2 (oko 12 godina u usporedbi sa stotinama godina), ima mnogo jači efekt staklenika. To je zato što metan bilježi i pohranjuje mnogo učinkovitije toplinu. Stoga svaka pojedinačna molekula metana doprinosi puno više globalnom zagrijavanju od istog volumena CO2.

Metan i energetski sektor

Energetski sektor, posebno industrija prirodnog plina, također značajno doprinosi emisiji metana. Metan se pojavljuje u promociji, transportu i spaljivanju prirodnog plina i ugljena. To znači da čak i takozvane "čiste" elektrane na prirodni plin doprinose emisiji metana.

Bioplin: Problem ili rješenje?

Kontroverzni izvor emisije metana su biljke bioplina. S jedne strane, oni proizvode održivu energiju iz obnovljivih izvora i na taj način izbjegavaju emisiju CO2 iz fosilnih goriva, s druge strane, emisije metana mogu se pojaviti tijekom proizvodnje i prerade. Međutim, gotovo potpuno izbjegavanje gubitaka metana može se postići optimiziranim tehnologijama i procesima.

Emisije metana i Arktika

Arktik ima poseban fokus u klimatskim istraživanjima. Zbog zagrijavanja tamo, podovi permafrosta otvaraju i oslobađaju velike količine metana, što zauzvrat doprinosi zagrijavanju.

Zaključak i Outlook

Važnost metana u klimatskoj raspravi ne smije se podcijeniti. Mjere poput poboljšane prakse u poljoprivredi i naftnoj i plinskoj industriji, kao i izbjegavanjem curenja metana u proizvodnji bioplina, emisije bi se mogle značajno smanjiti. Mogućnost opasnih povratnih petlji, posebno s obzirom na permafrost, čini smanjenje emisije metana hitnim izazovom u borbi protiv klimatskih promjena.