Klimatske promjene i njihovi učinci na oceane

Klimatske promjene i njihovi učinci na oceane

Učinke klimatskih promjena sada je teško ignorirati. Od ekstremnih vremenskih uvjeta do gubitka bioraznolikosti i uništavanja staništa, čovječanstvo sve više shvaća potrebu za poduzimanjem hitnih mjera u borbi protiv klimatskih promjena. Oceani, koji čine oko 70% Zemljine površine i igraju ključnu ulogu u globalnom ekosustavu, posebno su ugroženi klimatskim promjenama. U ovom članku želimo pobliže pogledati utjecaje klimatskih promjena na oceane i objasniti zašto je potrebno hitno djelovanje.

Klimatske promjene: definicija i uzroci

Što su klimatske promjene?

Prije nego što se okrenemo učincima klimatskih promjena na oceane, prvo pojasnimo što mislimo pod klimatskim promjenama. Pojam opisuje dugotrajne promjene temperature, padalina, vjetra, tlaka zraka i drugih vremenskih pojava na Zemlji. Ovdje se ne radi o kratkoročnim fluktuacijama, već o trendovima tijekom desetljeća i stoljeća.

Uzroci klimatskih promjena

Klimatske promjene uglavnom su posljedica ljudskih aktivnosti. Izgaranjem fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin) nastaju staklenički plinovi poput ugljičnog dioksida (CO2), metana (CH4) i dušikovih oksida (NOx), koji stvaraju svojevrsni izolacijski sloj u atmosferi i tako pokreću tzv. efekt staklenika. To uzrokuje zagrijavanje Zemlje, uzrokujući povećanje globalne prosječne temperature.

Utjecaj klimatskih promjena na oceane

Porast globalne prosječne temperature ima značajan utjecaj na oceane. One se očituju u fizičkim, kemijskim i biološkim promjenama, ponekad s ozbiljnim posljedicama.

Zagrijavanje oceana

Oceani su golemi spremnici topline i apsorbiraju oko 90% topline stvorene efektom staklenika. To rezultira zagrijavanjem oceana. Prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (IPCC), površinske temperature oceana porasle su za 0,6°C u 20. stoljeću, au 21. stoljeću očekuju se još veća povećanja temperature.

Porast razine mora

Zagrijani oceani također uzrokuju širenje vode i podizanje razine mora. Osim toga, topljenje ledenjaka i polarnih ledenih kapa povećava razinu vode u oceanima. IPCC predviđa globalni porast razine mora od 60 do 110 cm do kraja ovog stoljeća.

Zakiseljavanje oceana

Oceani ne samo da apsorbiraju toplinu, već i značajan dio CO2 koji se ispušta u atmosferu. To dovodi do zakiseljavanja oceana. Od početka industrijske revolucije, pH oceana već je pao za 0,1, što odgovara porastu koncentracije kiseline od oko 30%.

Utjecaji na morska staništa i biološku raznolikost

Zakiseljavanje oceana i zagrijavanje imaju mnoge negativne utjecaje na morsku floru i faunu. Povećanje udjela CO2 u vodi dovodi do problema s stvaranjem kamenca u morskim organizmima kao što su koralji, školjke i određene vrste planktona. To prijeti cijelim ekosustavima, poput koraljnih grebena.

Rastuće temperature vode vrše pritisak na mnoga morska stvorenja, što dovodi do promjena u njihovoj distribuciji i životnim ciklusima. Neke vrste migriraju u hladnije vode, druge se ne mogu dovoljno brzo prilagoditi i izumiru.

Zaključak i preporuke za djelovanje

Utjecaji klimatskih promjena na oceane su alarmantni i zahtijevaju hitnu akciju. Ne samo da su ugrožena morska staništa i bioraznolikost, već i ljudi koji ovise o oceanima - bilo da se radi o ribolovu, turizmu ili kao stanovnici obale.

Borba protiv klimatskih promjena i zaštita oceana zahtijeva i pojedinačne i političke napore. Smanjenje emisije stakleničkih plinova, prelazak na obnovljive izvore energije, zaštita i obnova ekosustava, održiva poljoprivreda i šumarstvo te svjesna potrošnja samo su neke od važnih mjera. Hitno je vrijeme da preuzmemo odgovornost za naš planet i njegove oceane.