Zaštita klime u politici: prikaz
Zaštita klime nije samo teoretska ideja ili koncept, ona je i politički imperativ. Vlade diljem svijeta predane su borbi protiv klimatskih promjena i radu na održivosti. Političari i politički sustavi stoga igraju bitnu ulogu u zaštiti klime. Ovaj članak nudi sveobuhvatnu procjenu zaštite klime u politici i analizira u kojoj su se mjeri političari, političari i vlade suočili s izazovom i koje su mjere poduzeli. Globalni kontekst klimatskih akcija Razumijevanje klimatskih promjena Prvo, važno je razumjeti hitnost klimatskih promjena. Robusna znanstvena istraživanja sugeriraju da globalne temperature rastu i da je ovo...

Zaštita klime u politici: prikaz
Zaštita klime nije samo teoretska ideja ili koncept, ona je i politički imperativ. Vlade diljem svijeta predane su borbi protiv klimatskih promjena i radu na održivosti. Političari i politički sustavi stoga igraju bitnu ulogu u zaštiti klime. Ovaj članak nudi sveobuhvatnu procjenu zaštite klime u politici i analizira u kojoj su se mjeri političari, političari i vlade suočili s izazovom i koje su mjere poduzeli.
Globalni kontekst zaštite klime
Razumijevanje klimatskih promjena
Prvo, važno je razumjeti hitnost klimatskih promjena. Robusna znanstvena istraživanja sugeriraju da globalne temperature rastu i da je taj porast uvelike posljedica ljudske aktivnosti. Spaljivanje fosilnih goriva i krčenje šuma samo su neke od aktivnosti koje pridonose globalnom zatopljenju i njegovim povezanim posljedicama, kao što su podizanje razine mora, topljenje polarnih ledenih kapa i ekstremne vremenske prilike.
Globalna akcija
Globalna zajednica je posljednjih desetljeća poduzela sve veće korake u rješavanju klimatskih promjena. Pariški sporazum, koji je 2015. godine sklopilo 196 strana, poslužio je kao važna prekretnica u izražavanju spremnosti svijeta za borbu protiv klimatskih promjena. Postavlja dugoročni cilj zadržavanja rasta globalne prosječne temperature znatno ispod 2 stupnja Celzijusa u odnosu na predindustrijske razine i ulaže napore da se ograniči zagrijavanje na 1,5 stupanj.
Zaštita klime u različitim zemljama: pregled
Svaka nacija ima jedinstvene izazove kada je riječ o naporima u borbi protiv klimatskih promjena. Ovdje predstavljamo neke primjere kako su različite zemlje aktivno integrirale zaštitu klime u svoje politike.
Njemačka
Njemačka je pionir u području zaštite klime i postavila je prekretnicu u promicanju obnovljivih izvora energije u Europskoj uniji. Zakon o obnovljivoj energiji (EEG) znači da Njemačka sada više od 40% svoje električne energije dobiva iz obnovljivih izvora. Njemačka se također sve više oslanja na održiva rješenja kao što je e-mobilnost u industriji mobilnosti.
Kina
Kao najveći emiter stakleničkih plinova u svijetu, Kina ima značajan utjecaj na globalnu zaštitu klime. Kina si je postavila cilj da do 2060. postane klimatski neutralna i posljednjih je godina mnogo uložila u obnovljivu energiju, elektromobilnost i zeleni urbani razvoj. Unatoč tome, ugljen i fosilna goriva i dalje su veliki dio kineskog gospodarstva i energetske politike.
SAD
Pod Trumpovom administracijom, SAD je napustio Pariški sporazum, ali pod predsjedavanjem Joea Bidena zemlja se ponovno pridružila sporazumu i obećala smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova za najmanje 50% do 2030. Predsjednik Biden također je obećao ulaganje u obnovljivu energiju i infrastrukturu kao dio plana od 2 trilijuna dolara za promicanje ekonomskog rasta koji je prihvatljiv za klimu.
Inicijative za zaštitu klime na političkoj razini
Trgovanje emisijama
Sustavi trgovanja emisijama, također poznati kao sustavi ograničenja i trgovanja, učinkovita su politička mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Ovi sustavi postavljaju gornju granicu za količinu emisija koje industrije mogu proizvesti i omogućuju trgovanje certifikatima o emisijama. To znači da tvrtke koje proizvode manje emisija mogu prodati svoje višak emisijskih jedinica tvrtkama koje premašuju svoje granice emisija. Istaknuti predstavnik ovog sustava je Sustav trgovanja emisijama Europske unije (EU-ETS).
Klimatski neutralne strategije
Mnoge zemlje obvezale su se postati klimatski neutralne u sljedećih nekoliko desetljeća, tj. smanjiti ili kompenzirati svoje emisije na razinu na kojoj ne ispuštaju dodatne stakleničke plinove u atmosferu. Njemačka, Švedska i Francuska, primjerice, najavile su da će do 2050. biti klimatski neutralne.
Zaključak: Stvaranje održive politike
Iako su klimatske promjene globalni izazov, one zahtijevaju politički odgovor na nacionalnoj i regionalnoj razini koji integrira ciljeve klimatskih promjena u sve sektore i aspekte života i gospodarstva. Svjetski čelnici imaju izbor između dva puta: onog koji održava status quo nauštrb budućih generacija i onog koji nas vodi u održiviji i pravedniji svijet.
Političko djelovanje i promjena mogu biti spori i često frustrirajući, ali su ključni alati za rješavanje klimatskih promjena. Važno je podržati i promicati ovaj proces putem informiranih glasovanja i aktivnog političkog sudjelovanja. Samo našom zajedničkom predanošću i naporima možemo osigurati održivu budućnost.