Uloga klimatskih konferencija: uspjesi i neuspjesi

Uloga klimatskih konferencija: uspjesi i neuspjesi

Usred sve veće zabrinutosti zbog klimatskih promjena i njegovih bezbroj učinaka, uloga klimatskih konferencija utvrdila se kao važna platforma za znanstvene rasprave, političke pregovore i postavljanje akcijskih planova za borbu protiv globalnog zagrijavanja. Tijekom godina, oba izvanredna uspjeha postignuta su na tim konferencijama i prihvatila gorke neuspjehe. Ovaj će članak raspravljati o ulozi klimatskih konferencija i njihovim ključnim uspjesima i uspjesima kako bi se dala sveobuhvatna slika u kojoj su mjeri promovirali ili inhibirali borbu protiv klimatskih promjena.

Povijest klimatskih konferencija

Povijest klimatskih konferencija započela je 1970 -ih kada su znanstvenici počeli prepoznavati globalno zagrijavanje i efekt staklenika kao ozbiljnu prijetnju globalnom ekosustavu. Prva međunarodna konferencija o učincima klimatskih promjena dogodila se u Ženevi 1979. godine i postavila je temelj za kasnije globalne sastanke.

Od prve konferencije o klimi u UN -u do pronađene IPCC

Prva konferencija o klimi u UN -u (tj. UNCC: Konferencija o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda) održana je u njemačkom Berlinu 1995. godine. Bio je "Berlinski mandat", koji je naglasio potrebu za provođenjem kontinuiranih pregovora za ograničavanje emisija stakleničkih plinova.

Dvije godine kasnije, 1997., ovi pregovori doveli su do potpisivanja Kyoto protokola, nazvanog po japanskom gradu u kojem se održala konferencija.

Godina 1988. također je bila izvanredna, što se smatra godinom rođenja međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC). Ovaj odbor koji je pokrenuo UN ima zadatak ocjenjivanja trenutnog stanja znanosti o klimatskim promjenama i razvoju učinaka i rizika, kao i moguće strategije prilagodbe i smanjenja.

Ključni uspjeh klimatskih konferencija

Klimatske konferencije pridonijele su podizanju svijesti o potrebi mjera za borbu protiv klimatskih promjena i stvorile su neke važne međunarodne sporazume.

Kyoto protokol

Jedan od najvećih uspjeha u povijesti klimatskih konferencija bio je Kyoto protokol, koji je usvojen 1997. godine. To je bio prvi međunarodni sporazum koji je definirao pravno obvezujuće ciljeve za smanjenje emisija za industrijalizirane zemlje. Do 2020. trebali biste smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 5% u odnosu na vrijednosti iz 1990. godine.

Pariški sporazum

Sljedeći važan rezultat bio je Pariški sporazum, koji je usvojen 2015. godine na 21. UN -ovoj klimatskoj konferenciji (COP21). Cilj je ograničiti globalno zagrijavanje na znatno ispod 2 ° C, ako je moguće na 1,5 ° C, u usporedbi s pre -industrijskom dob. Potpisalo ga je 195 zemalja i integrira se i industrijske i zemlje u razvoju.

Neuspjesi i izazovi klimatskih konferencija

Unatoč spomenutim uspjesima, klimatske konferencije nisu ostale bez značajnih izazova i neuspjeha.

Neskladno sudjelovanje i predanost

Ključni problem je nedosljedno sudjelovanje i predanost ključnih igrača. Na primjer, vlada Donalda Trumpa najavila je 2017. godine da će Sjedinjene Države - jedan od najvećih svjetskih izdavatelja stakleničkih plinova - napustiti sporazum o Parizu.

Nedostatak odgovornosti

Drugi problem je nedostatak odgovornosti za mnoge sporazume. Pariški sporazum, iako ključni uspjeh, uglavnom se oslanja na dobrovoljne doprinose zemalja kako bi smanjili svoje emisije, što bi moglo ograničiti učinkovitost sporazuma.

Fazit

Klimatske konferencije igraju ključnu ulogu u promicanju globalnog dijaloga i postavljanju dnevnog reda za mjere protiv klimatskih promjena. Izradili su neka izvanredna dostignuća, poput Kyoto protokola i Pariškog sporazuma. Međutim, unatoč tim uspjesima, još uvijek postoje značajni izazovi, poput nedosljednog sudjelovanja ključnih zemalja i nedostatka obvezivanja sporazuma. Ovi se problemi moraju riješiti na budućim klimatskim konferencijama kako bi se postigao jači i učinkovitiji konsenzus u borbi protiv klimatskih promjena.