Uloga ribolova u klimatskoj zaštiti

Uloga ribolova u klimatskoj zaštiti

Klimatske promjene jedan su od najhitnijih izazova našeg vremena i moramo ispitati sve sektore svog života kako bismo pronašli rješenja. Područje koje se često zanemaruje je ribolov. Ribolov ima značajan utjecaj na globalnu klimu i stoga nudi važna polazišta za zaštitu od klime.

Ribolov i njihovi učinci na klimu

EMISSIONS

Ribolov nije samo izvor hrane i prihoda, već također doprinosi proizvodnji stakleničkih plinova. Prema studiji Parker & Tyedmers (2015), globalni ribolov emitira oko 129 milijuna tona ekvivalenta CO2 godišnje. To odgovara oko 0,3% globalnih emisija.

Overfishing

Prekomjerno ribolov oceana jedna je od najvećih prijetnji morskim ekosustavima. Ne samo da smanjuje biološku raznolikost, već može negativno utjecati na klimu. Uklanjanjem velikih količina ribe iz ekosustava, prekomjerni ribolov mijenja mrežu hrane i može poremetiti ravnotežu ciklusa morskog ugljika.

Uništavanje tla

Uništavanje tla metodama ribolova kao što su osnovne mreže vuče također utječu na klimu. Ova praksa uznemirava morsko dno i oslobađa ugljik, koji je bio pohranjen u sedimentu. Prema studiji Oceana (2020.), uništavanje tla uzrokuje do 1,47 Gigatons CO2 ekvivalenta godišnje.

Značenje ribolova za zaštitu klime

Smanjenje emisije

Ribolov može dati doprinos smanjenju emisija korištenjem čistijih tehnologija i učinkovitijih metoda. To uključuje, na primjer, uporabu motora učinkovitih energije i prelazak na obnovljive energije.

Održiva praksa

Upotreba prakse održivih ribolova može smanjiti naprezanje morskih ekosustava, a istovremeno se može popločiti put za budućnost sličnu klimi. Ove prakse uključuju poštivanje preporučenih stopa ribolova, zaštićenih morskih područja, selektivnih metoda ribolova koji izbjegavaju nepotrebne aditive i smanjenje otpada i gubitaka u ribolovu.

Blue Carbon Toons

Ribolov također igra važnu ulogu u zaštiti tako prikupljenih "plavih sudopera". Ovi ekosustavi, poput livada morske trave, šuma mangrova i soli, pohranjuju velike količine ugljika i na taj način pomažu u smanjenju globalnog sadržaja CO2 u atmosferi. Prekomjerno ribolov i destruktivne metode ribolova mogu oštetiti ove ekosustave, pa je važno zaštititi ta područja i promovirati održive ribolovne prakse.

Ribolov kao dio politike za zaštitu klime

Ribolov se mora uzeti u obzir više u kontekstu globalne zaštite od klime. Mnoge se mjere mogu poduzeti na različitim političkim razinama, od nacionalnih zakona do međunarodnih sporazuma.

Međunarodna suradnja

Budući da riba ne poznaje nacionalne granice i more je globalno zajedničko vlasništvo, međunarodna suradnja ključna je za održivo upravljanje ribljim zalihama. Međunarodna konvencija i propisi, poput Konvencije Ujedinjenih naroda o Sea Recht (UNCLOS) ili Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), moraju uzeti klimatske promjene i njegove učinke na ribolov.

Nacionalno zakonodavstvo

Na nacionalnoj razini zakoni i propisi mogu utjecati na ribolovnu praksu. Na primjer, mogu se utvrditi kvote za ribolov, određena su ribolovna područja ili metode ograničene i stvaraju se poticaji za čiste tehnologije.

Uloga civilnog društva

Posljednje, ali ne najmanje bitno, civilno društvo igra važnu ulogu u zaštiti oceana i klimatske zaštite. Organizacije, tvrtke i pojedinci mogu dati doprinos svjesnom potrošnjom, promicanjem održivih praksi i političkim predanošću.

ZAKLJUČAK

Ribolov može i mora igrati važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Kroz održive prakse i aktivnu politiku, ribolov može pomoći u smanjenju emisija i ublažavanju učinaka klimatskih promjena. Na svima nama je da promoviramo i podržavamo potrebne promjene. Jer se svaki doprinos broji - za zdrav planet i održivu budućnost.