Uloga ribarstva u zaštiti klime

Uloga ribarstva u zaštiti klime

Klimatske promjene jedan su od najhitnijih izazova našeg vremena i moramo ispitati sve sektore naših života kako bismo pronašli rješenja. Jedno područje koje se često zanemaruje je ribolov. Ribarstvo ima značajan utjecaj na globalnu klimu i stoga nudi važna polazišta za zaštitu klime.

Ribarstvo i njegov utjecaj na klimu

Emisije

Ribarstvo nije samo izvor hrane i prihoda, već doprinosi i proizvodnji stakleničkih plinova. Prema studiji koju su proveli Parker & Tyedmers (2015.), globalno ribarstvo emitira približno 129 milijuna tona CO2 ekvivalenta godišnje. To odgovara oko 0,3% globalnih emisija.

Pretjerani izlov ribe

Prekomjerni ribolov u moru jedna je od najvećih prijetnji morskim ekosustavima. Ne samo da smanjuje biološku raznolikost, već može imati i negativan utjecaj na klimu. Uklanjanjem velikih količina ribe iz ekosustava, prekomjerni izlov mijenja hranidbenu mrežu i može poremetiti ravnotežu morskog ciklusa ugljika.

Uništavanje tla

Uništavanje tla uzrokovano metodama ribolova kao što je koćarenje također ima utjecaj na klimu. Ova praksa remeti morsko dno i oslobađa ugljik koji je bio pohranjen u sedimentu. Prema studiji Oceane (2020.), degradacija zemljišta uzrokovana ribolovom godišnje oslobađa do 1,47 gigatona ekvivalenta CO2.

Važnost ribolova za zaštitu klime

Smanjenje emisija

Ribarstvo može pomoći u smanjenju emisija korištenjem čišćih tehnologija i učinkovitijih metoda. To uključuje, primjerice, korištenje energetski učinkovitih motora i prelazak na obnovljive izvore energije.

Održive prakse

Usvajanjem održivijih ribolovnih praksi može se smanjiti pritisak na morske ekosustave dok se utire put budućnosti otpornoj na klimu. Te prakse uključuju usklađenost s preporučenim ribolovnim kvotama, zaštićena morska područja, metode selektivnog ribolova kojima se izbjegava nepotreban usputni ulov te smanjenje otpada i gubitaka u ribarstvu.

Plavi karbonski umivaonici

Ribarstvo također igra važnu ulogu u zaštiti takozvanih "plavih ponora ugljika". Ovi ekosustavi, kao što su livade morske trave, šume mangrova i slane močvare, skladište velike količine ugljika, pomažući u smanjenju globalne razine CO2 u atmosferi. Prekomjerni izlov i destruktivne ribolovne prakse mogu oštetiti te ekosustave, stoga je važno zaštititi ta područja i promicati održive ribolovne prakse.

Ribarstvo kao dio politike zaštite klime

Ribarstvu se mora posvetiti veća pažnja u kontekstu globalne zaštite klime. Mnoge mjere mogu se poduzeti na različitim razinama politika, od nacionalnih zakona do međunarodnih sporazuma.

Međunarodna suradnja

Budući da ribe ne poznaju državne granice, a more je globalno opće dobro, međunarodna suradnja neophodna je za održivo upravljanje ribljim fondom. Međunarodni sporazumi i propisi, poput Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) ili Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), moraju uzeti u obzir klimatske promjene i njihove učinke na ribarstvo.

Nacionalno zakonodavstvo

Na nacionalnoj razini, zakoni i propisi mogu utjecati na ribolovne prakse. Na primjer, mogu se odrediti ribolovne kvote, mogu se ograničiti određena ribolovna područja ili metode, a mogu se poticati čiste tehnologije.

Uloga civilnog društva

Posljednje, ali ne i najmanje važno, civilno društvo igra važnu ulogu u zaštiti oceana i zaštiti klime. Organizacije, tvrtke i pojedinci mogu pridonijeti kroz svjesnu potrošnju, promicanje održivih praksi i politički angažman.

zaključak

Ribarstvo može i mora igrati važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Kroz održive prakse i aktivne politike, ribarstvo može pomoći u smanjenju emisija i ublažiti učinke klimatskih promjena. Na svima nama je da potaknemo i podržimo potrebne promjene. Jer svaki doprinos se računa – za zdrav planet i održivu budućnost.