Psihološki aspekti zaštite klime

Psihološki aspekti zaštite klime

Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova s ​​kojima se čovječanstvo danas suočava. Smanjenje bioraznolikosti, podizanje razine mora i sve češće ekstremne vremenske prilike samo su neki od problema povezanih s ovom pojavom. Međutim, rješavanje klimatskih promjena nije samo pitanje znanosti i tehnologije. Ima i snažnu psihološku dimenziju. U ovom ćemo se članku osvrnuti na psihološke aspekte zaštite klime.

Psihološke prepreke zaštiti klime

Percepcija, emocija i klimatske promjene

Jedan od najvećih izazova u borbi protiv klimatskih promjena je činjenica da su ljudi skloni umanjivati ​​prijetnju koju taj fenomen predstavlja. To je oblik emocionalne obrane koji često uzrokuje da ljudi izbjegavaju stvarnost klimatskih promjena.

Još jedna stvar je udaljenost od klimatskih promjena. To znači da ljudi često osjećaju da su klimatske promjene daleke i nevažne za njihov svakodnevni život. Vjeruju da uglavnom pogađa ljude u drugim dijelovima svijeta ili da će se pojaviti tek u dalekoj budućnosti.

Kognitivne predrasude i klimatske promjene

Ljudska je psiha također sklona kognitivnim poremećajima koji ometaju zaštitu klime. Jedna takva pristranost je takozvana "pristranost optimizma", gdje su ljudi skloni precijeniti vjerojatnost pozitivnih događaja i podcijeniti vjerojatnost negativnih događaja.

“Pristranost udaljenosti” je još jedna kognitivna predrasuda u kojoj ljudi imaju tendenciju pridavati manje važnosti događajima koji će se dogoditi u budućnosti ili na udaljenoj lokaciji. Ova pristranost može navesti ljude da na klimatske promjene gledaju kao na manje hitno pitanje.

Važnost komunikacije za zaštitu klime

Prevladavanje psiholoških barijera ciljanom komunikacijom

Kako bismo prevladali psihološke barijere koje ometaju klimatske akcije, ključno je promijeniti način na koji govorimo o klimatskim promjenama. Istraživanja u ovom području pokazala su da su oblik i sadržaj komunikacije ključni za pridobijanje ljudi da podrže klimatske akcije.

Prvo, važno je komunicirati o klimatskim promjenama u smislu konkretnih, lokalnih i osobnih iskustava. Umjesto razgovora o globalnim prosječnim temperaturama, učinkovitije je govoriti o specifičnim utjecajima klimatskih promjena u lokalnoj zajednici ili u vlastitom životu.

Drugo, pokazalo se da su pozitivne poruke učinkovitije od negativnih. Umjesto da obasipate ljude porukama o katastrofi i razaranju, bolje je ukazati na dobrobiti koje proaktivno djelovanje na klimatske promjene može donijeti.

Uloga društvenih normi i utjecaj na ponašanje pojedinca

Društvene norme igraju važnu ulogu u oblikovanju ponašanja pojedinca u pogledu zaštite klime. Istraživanje je pokazalo da je vjerojatnije da će ljudi poduzeti nešto u vezi s klimatskim promjenama ako vjeruju da to čine i drugi ljudi u njihovoj društvenoj skupini.

Izraz "društveni dokaz" odnosi se na pojavu da je vjerojatnije da će se ljudi ponašati onako kako vjeruju da se ponaša "većina ljudi". To znači da kada priopćimo da "većina ljudi" poduzima klimatske mjere, veća je vjerojatnost da će i drugi ljudi poduzeti takve mjere.

Uloga psihologije okoliša

Psihološki čimbenici i promjena ponašanja održivih praksi

Psihologija okoliša važan je dio napora u borbi protiv klimatskih promjena. Između ostalog, ispituje kako psihološki čimbenici utječu na ponašanje u okolini.

Jedan od pristupa psihologije okoliša uključuje proučavanje vrijednosti i uvjerenja koja oblikuju ponašanje pojedinca u odnosu na zaštitu klime. Istraživanja su pokazala da su ljudi skloniji donositi ekološki prihvatljive odluke kada imaju stav povezanosti s prirodom i kada vjeruju u učinkovitost vlastitog djelovanja.

Intervencije za promicanje ekološki prihvatljivog ponašanja

Psihologija okoliša također je razvila pristupe intervencije za promicanje ekološki prihvatljivog ponašanja. To uključuje promicanje samoučinkovitosti, odnosno povjerenja ljudi u njihovu sposobnost uspješnog provođenja mjera zaštite klime.

Osim toga, promjene u okolišu pokazale su se kao učinkovita intervencija za proekološko ponašanje. To može uključivati ​​stvaranje ili modificiranje fizičkog okruženja kako bi se omogućilo ponašanje koje učinkovito koristi resurse, kao što je nabavka kanti za recikliranje ili uvođenje sustava javnog prijevoza koji su jednostavni za korištenje.

zaključak

Psihološki aspekti klimatskih mjera ključni su dio napora za rješavanje problema klimatskih promjena. Oni uključuju percepciju i kognitivne predrasude, komunikaciju o klimatskim promjenama, ulogu društvenih normi i utjecaj psihologije okoliša na proekološko ponašanje.

Moramo biti u stanju razumjeti i psihološke prepreke koje ometaju klimatske akcije i psihološke resurse koji promiču klimatske akcije. Tek tada možemo razviti učinkovite strategije za postizanje potrebne transformacije prema održivom društvu. Klimatske promjene nisu samo tehnički izazov, već i dubok psihološki izazov s kojim se moramo pozabaviti.