Psihološki aspekti klimatske zaštite
Psihološki aspekti klimatske zaštite
Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova s kojima se danas suočava čovječanstvo. Pad biološke raznolikosti, porast razine mora i sve veće vremenske krajnosti samo su neki od problema povezanih s ovom fenomenom. Međutim, suočavanje s klimatskim promjenama nije samo pitanje znanosti i tehnologije. Također ima snažnu psihološku dimenziju. U ovom ćemo se članku baviti psihološkim aspektima zaštite od klime.
Psihološke prepreke za zaštitu od klime
Percepcija Emocija i klimatske promjene
Jedan od najvećih izazova u borbi protiv klimatskih promjena je činjenica da ljudi imaju tendenciju da umanjuju prijetnju od fenomena. To je oblik emocionalne obrane koji često dovodi do toga da ljudi izbjegavaju stvarnost klimatskih promjena.
Još jedna točka je na udaljenosti do klimatskih promjena. To znači da ljudi često imaju osjećaj da su klimatske promjene daleko i nebitne za svoj svakodnevni život. Vjeruju da on uglavnom utječe na ljude u drugim dijelovima svijeta ili da će se on dogoditi samo u dalekoj budućnosti.
Kognitivne izobličenja i klimatske promjene
Ljudska psiha također ima tendenciju kognitivnih izobličenja koje ometaju klimatsku zaštitu. Takva izobličenja je takozvana "pristranost optimizma", u kojoj ljudi imaju tendenciju precijenjenja vjerojatnosti pozitivnih događaja i podcjenjivanja vjerojatnosti negativnih događaja.
"pristranost udaljenosti" je još jedno kognitivno izobličenje, u kojoj ljudi imaju tendenciju da se manja vrijednosti događaju koji će se dogoditi u budućnosti ili na udaljenom mjestu. Ova pristranost može dovesti do toga da ljudi vide klimatske promjene kao manje hitan problem.
Važnost komunikacije za zaštitu klime
Prevladavanje psiholoških barijera ciljanom komunikacijom
Da bismo prevladali psihološke barijere koje ometaju zaštitu od klime, ključno je promijeniti način na koji govorimo o klimatskim promjenama. Istraživanja na ovom području pokazala su da su oblik i sadržaj komunikacije odlučni da uvjeri ljude da podržavaju klimatsku zaštitu.
Prvo, važno je priopćiti klimatske promjene u smislu konkretnih, lokalnih i osobnih iskustava. Umjesto da govorimo o globalnim prosječnim temperaturama, učinkovitije je razgovarati o specifičnim učincima klimatskih promjena u lokalnoj zajednici ili u vašem vlastitom životu. Drugo, pokazalo se da su pozitivne poruke učinkovitije od negativnih. Umjesto da preplavi ljude veleposlanstvima katastrofe i uništenja, bolje je istaknuti prednosti koje mogu donijeti proaktivno djelovanje u odnosu na klimatske promjene. Uloga društvenih normi i utjecaj na ponašanje pojedinca
Društvene norme igraju važnu ulogu u dizajniranju ponašanja pojedinca u smislu zaštite od klime. Studije su pokazale da ljudi imaju tendenciju da poduzmu mjere za zaštitu klime ako vjeruju da i drugi ljudi u njihovoj društvenoj skupini rade.
Izraz "društveni dokaz" odnosi se na fenomen da se ljudi ponašaju više jer vjeruju da se "većina ljudi" ponaša. To znači da ako komuniciramo da "većina ljudi" poduzima mjere za zaštitu klimatske zaštite, vjerojatnije je da će i drugi ljudi poduzeti takve mjere.
Uloga psihologije okoliša
Psihološki čimbenici i promjena u ponašanju održivih praksi
Psihologija okoliša važan je dio napora u borbi protiv klimatskih promjena. Između ostalog, ona ispituje kako psihološki čimbenici utječu na ekološki relevantno ponašanje.
Jedan od pristupa psihologije okoliša uključuje ispitivanje vrijednosti i uvjerenja koji oblikuju ponašanje pojedinca u smislu klimatske zaštite. Studije su pokazale da su ljudi skloniji donošenju ekološki prihvatljivih odluka ako imaju stav povezanosti s prirodom i ako vjeruju u učinkovitost vlastitih postupaka.
Intervencije za promicanje ekološki prihvatljivog ponašanja
Psihologija okoliša također je razvila intervencijske pristupe promicanju ekološki prihvatljivog ponašanja. To uključuje promicanje samoefikasnosti, tj. Povjerenje ljudi u njihove vještine za uspješno provođenje mjera za zaštitu zaštite od klime.
Osim toga, ambijentalne promjene pokazale su se učinkovitom intervencijom za ekološki prihvatljivo ponašanje. To može biti stvaranje ili promjena fizičkog okruženja kako bi se olakšalo ponašanje uštede resursa, poput pružanja kontejnera za recikliranje ili uvođenja sustava javnog prijevoza koji se lako koriste.
ZAKLJUČAK
Psihološki aspekti klimatske zaštite ključni su dio napora da se nose s klimatskim promjenama. Uključuju percepciju i kognitivne izobličenja, komunikaciju o klimatskim promjenama, ulogu društvenih normi i utjecaj psihologije okoliša na ekološki prihvatljivo ponašanje.
Moramo biti u stanju razumjeti i psihološke barijere koje ometaju klimatsku zaštitu i psihološke resurse koji promiču zaštitu klime. Tek tada možemo razviti učinkovite strategije za postizanje potrebne transformacije prema održivom društvu. Klimatske promjene nisu samo tehnički izazov, već i dubok psihološki izazov s kojim se moramo suočiti.