Utjecaj poljoprivrede na klimu

Utjecaj poljoprivrede na klimu

Suvremeni utjecaji poljoprivrede na okoliš su raznoliki i posljedični. Taj je sektor značajan izvor emisija stakleničkih plinova (GHG) i njegova praksa značajno pridonosi globalnom zatopljenju. Značajan dio svjetskog stanovništva hrani se na poljoprivrednim površinama i pritisak na te sustave raste kako stanovništvo raste i želja za visokoproteinskom prehranom raste.

Biljni dio poljoprivrede i klima

Emisije stakleničkih plinova

Poljoprivredni sustavi temeljeni na biljkama značajan su izvor emisija ugljičnog dioksida (CO2), metana (CH4) i dušikovog oksida (N2O), a svi oni značajno doprinose globalnom zatopljenju. CO2 se prvenstveno oslobađa izgaranjem fosilnih goriva radi poboljšanja kvalitete tla i povećanja poljoprivredne proizvodnje. Metan i N2O uglavnom nastaju obradom tla i korištenjem gnojiva.

Degradacija tla i erozija

Poljoprivredna praksa obrade tla doprinosi degradaciji tla i pogoršanju kvalitete tla, što može imati negativan utjecaj na klimu. Obrada tla razgrađuje tlo, što rezultira ispuštanjem CO2 u atmosferu. Osim toga, obrada tla doprinosi eroziji tla, što smanjuje sadržaj organske tvari u tlu i utječe na plodnost tla.

Krčenje šuma

Krčenje šuma u poljoprivredne svrhe još je jedan značajan čimbenik koji pridonosi globalnom zatopljenju. Šume djeluju kao ponori ugljika apsorbirajući velike količine CO2 iz atmosfere. Kada se očiste ili spale, pohranjeni CO2 se oslobađa i pridonosi povećanju koncentracije CO2 u atmosferi.

Stočarski sektor poljoprivrede i klima

Emisije stakleničkih plinova

Uzgoj stoke jedan je od najvećih izvora emisije stakleničkih plinova u poljoprivrednom sektoru. Uz CO2, metan i dušikov oksid glavne su emisije iz stočarstva. Metan, posebno snažan staklenički plin, nastaje prvenstveno u probavi preživača kao što su krave ili ovce i ispušta se u atmosferu u obliku podrigivanja. Dušikov oksid je uglavnom uzrokovan upotrebom gnojiva u proizvodnji stočne hrane.

Korištenje zemljišta i gubitak vrsta

Osim toga, stočarstvo se također kritizira zbog velike potrošnje zemlje, čime se smanjuju ili uništavaju staništa za divlje životinje. To dovodi do gubitka bioraznolikosti, što je negativno za klimu jer bioraznolikost pomaže održati klimu stabilnom podržavajući usluge ekosustava kao što su skladištenje ugljika i kontrola štetočina.

Rješenja i završne misli

Održive poljoprivredne prakse

Potrebna su inovativna i održiva rješenja kako bi se smanjio negativan utjecaj poljoprivrede na klimu. Neka od tih rješenja uključuju usvajanje tehnika kao što je poljoprivreda bez oranja koja ne ometa tlo, korištenje organskih gnojiva umjesto sintetičkih i implementaciju agrošumarskih sustava koji kombiniraju proizvodnju usjeva i uzgoj životinja sa sadnjom drveća.

Smanjenje potrošnje mesa

Nadalje, promjena načina prehrane smatra se važnim korakom u smanjenju emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede. Veći naglasak na biljnoj prehrani i smanjenju konzumacije mesa mogli bi značajno pomoći u smanjenju pritiska na poljoprivredu, čime bi se doprinijelo održivijoj i klimatski prihvatljivijoj poljoprivredi.

Poljoprivreda je ključni sektor kada je riječ o borbi protiv klimatskih promjena. No, unatoč značajnoj ulozi u globalnom zatopljenju, postoji mnogo načina na koje poljoprivreda može doprinijeti rješavanju ovog globalnog izazova. Kroz održivu praksu i dugoročno razmišljanje, možemo minimizirati negativne utjecaje poljoprivrede, istovremeno osiguravajući produktivnost i profitabilnost farme. Jer jasno je: trebamo poljoprivredu. Hrani nas i ostala živa bića, osigurava životni prostor i oblikuje velike dijelove našeg kulturnog krajolika. Stoga je vrijeme da kritički propitamo i hrabro preispitamo načine na koje vodimo poljoprivredu.