Utjecaj poljoprivrede na klimu

Utjecaj poljoprivrede na klimu

Moderni učinci poljoprivrede na okoliš su raznoliki i posljedično. Sektor je relevantan izvor za emisije stakleničkih plinova (THG), a njegove prakse značajno doprinose globalnom zagrijavanju. Značajan dio svjetske populacije hrani se poljoprivrednim područjima, a pritisak na ove sustave raste s rastućom populacijom i rastućom željom za prehranom bogatom proteinom.

Dio poljoprivrede na bazi biljaka i klime

Emisije stakleničkih plinova

Poljoprivredni sustavi na bazi postrojenja važan su izvor za emisije ugljičnog dioksida (CO2), metana (CH4) i stabilnog monoksida (N2O), a svi oni značajno doprinose globalnom zagrijavanju. CO2 se prvenstveno oslobađa izgaranjem fosilnih goriva radi poboljšanja kvalitete tla i povećanja poljoprivredne proizvodnje. Methan i N2O uglavnom se generiraju obradom tla i upotrebom gnojiva.

Degradacija tla i erozija

Poljoprivredna praksa obrade tla doprinosi degradaciji tla i pogoršanju kvalitete tla, što može negativno utjecati na klimu. Tlo se probija tijekom obrade tla, što dovodi do oslobađanja CO2 u atmosferu. Pored toga, prerada tla doprinosi eroziji tla, što smanjuje sadržaj organskog materijala u tlu i utječe na plod tla.

DIZAJN

Razvoj u poljoprivredne svrhe još je jedan važan faktor koji doprinosi globalnom zagrijavanju. Šume djeluju kao skladišta ugljika apsorbirajući velike količine CO2 iz atmosfere. Kad se očiste ili spaljuju, pohranjeni CO2 oslobađa se i doprinosi povećanju koncentracije atmosferskog CO2.

Područje poljoprivrede i klima

Emisije stakleničkih plinova

Zudno vrijeme stočarstvo jedan je od najvećih izvora za emisije stakleničkih plinova u poljoprivrednom sektoru. Osim CO2, metan i plin za smijeh glavna su emisija od stočarstva. Metan, posebno jak staklenički plin, stvara se prvenstveno u probavi preživača poput krava ili ovaca i oslobađa se u obliku Rülpsena u atmosferi. Lachgas se uglavnom stvaraju pomoću gnojiva u proizvodnji hrane.

Potrošnja površine i gubitak vrsta

Pored toga, stočarstvo se također kritizira zbog visoke razine prostora, što smanjuje ili uništava staništa za divlje životinje. To dovodi do gubitka biološke raznolikosti, što je negativno na klimu, budući da biološka raznolikost pomaže održati klimu stabilnu podržavajući usluge ekosustava kao što su skladištenje ugljika i kontrola štetočina.

Pristupi i konačne misli

Održiva poljoprivredna praksa

Kako bi se smanjili negativni učinci poljoprivrede na klimatska, potrebna su klimatska i inovativna i održiva rješenja. Neka od ovih rješenja uključuju upotrebu tehnika poput izravne sjetve, koje ne ometa tlo, upotrebu organskih gnojiva umjesto sintetičkih i primjene agrofors sustava koji kombiniraju biljnu i životinjsku proizvodnju sa zasadima stabala.

Smanjenje konzumacije mesa

Nadalje, promjena u našem prehrambenom stilu smatra se važnim korakom za smanjenje emisije poljoprivrede stakleničkih plinova. Jači naglasak na prehrani na bazi biljaka i smanjenju konzumacije mesa mogli bi značajno pomoći u smanjenju pritiska na poljoprivredu i tako pridonijeti održivijoj i klimatskoj poljoprivredi.

Poljoprivreda je ključni sektor kada je u pitanju borbe protiv klimatskih promjena. Unatoč značajnoj ulozi u globalnom zagrijavanju, postoji mnogo načina kako poljoprivreda može pridonijeti rješavanju ovog globalnog izazova. Kroz održive prakse i dugoročne pristupe možemo umanjiti negativne učinke poljoprivrede i istovremeno osigurati produktivnost i profitabilnost poljoprivrednih poduzeća. Jer je jasno: potrebna nam je poljoprivreda. Hrani nas i druga živa bića, nudi životni prostor, oblikuje velike dijelove našeg kulturnog krajolika. Stoga je vrijeme da se kritički ispitivamo staze dok radimo poljoprivredno gospodarstvo i hrabro razmislimo.