Sljedeća studija ispituje učinke konzumacije pistacija na oksidativni status i LDL kolesterol kod odraslih s hiperholesterolemijom. To je randomizirana crossover studija u kojoj sudionici ili nisu uzimali pistacije ili jedan ili dva porcija pistacija dnevno. Studija pokazuje da i jedan dio pistacija dnevno i dva dijela dnevno značajno smanjuju sadržaj oksidiranog LDL -a u usporedbi s kontrolnom prehranom. Ovi rezultati pokazuju da konzumacija pistacija može biti važan preventivni faktor za srčane bolesti. Ranije studije pokazale su da pistacije također poboljšavaju standardne profile lipida. Postoje i druge studije koje potvrđuju povoljne učinke matica na razinu lipida i kardiovaskularni rizik. Naglašava se da mnogi liječnici i dalje šire mit da orasi povećavaju razinu kolesterola, iako znanstveni dokazi pokazuju suprotno.
Referenca
Kay CD, Gebauer SK, West SG, Kris-Etherton PM. Pistacije povećavaju antioksidante u serumu i snižavaju oksidirani LDL u serumu kod odraslih s hiperholesterolemijom. j NuTH . 2010; 140 (6): 1093-1098
Dizajn
Randomizirana crossover studija s kontroliranim hranjenjem za procjenu 2 limenke pistacija na serumskim antioksidansima i biomarkerima oksidativnog statusa
sudionik
28 Odrasli hiperkolesterinemici (LDL kolesterol ≥2,86 mmol/L)
Newsletter abonnieren
Bleiben Sie informiert: Jeden Abend senden wir Ihnen die Artikel des Tages aus der Kategorie Medizin forschung – übersichtlich als Liste.
Proučite lijekove i doziranje
Nakon dijeta zapadne baze od dva tjedna, sudionici su pojeli jednu od tri dijeta četiri tjedna, a sve je to omogućilo sličan unos kalorija. Kontrolna prehrana nije sadržavala pistacije i bila je niža (25 % ukupne masti). Druge dvije dijete dnevno su sadržavale 1 ili 2 porcije pistacija. Dio se sastojao od 32 do 63 grama orašastih plodova.
Glavni ciljni parametar
Plazma lutein, alfa karoten, beta-karoten, gama-tokoferol, lipidni profili i oksidirani LDL
Najvažnije znanje
I prehrana obogaćena pistacijama s 1 porcija/dan, kao i s 2 porcije/dan, smanjila je sadržaj oksidiranog LDL -a u usporedbi s kontrolnom prehranom
Učinci na praksu
količina LDL -a pronađena u krvi pokazatelj je rizika od kardiovaskularnih bolesti koja je dugo poznata. Količina oksidiranog LDL (OX-LDL) nedavno je prepoznata kao faktor koji pridonosi razvoju i napredovanju kardiovaskularnih bolesti. 1 visoke razine OX-LDL s većim rizikom od metaboličkog sindroma, koronarne srčane bolesti i akutnog koronarnog sindroma. 2 Smanjenje vrijednosti OX-LDL, kao što pokazuje ovo istraživanje, važan je cilj za prevenciju bolesti. Ranije studije su već pokazale da konzumacija pistacija poboljšava standardne lipidne profile.
Ovaj trenutni rad Kay i sur. doista je daljnja analiza podataka iz kliničke studije s pistahijima, koje su prvi put 2008. godine Baur i sur. objavljen je. 3 Prva analiza podataka bila je posebno bavila se učincima prehrane rične pistacije na češće kardiovaskularne faktore rizika. Uzorci krvi i podaci iz iste studije o kontroliranom hranjenju analizirani su za oba djela. Gebauer i sur. izvijestili su da su sudionici koji su jeli 2 limenke pistacija dnevno smanjili ukupni kolesterol za 8 % i LDL kolesterol za 11,6 % ( p <0,05) u usporedbi s kontrolnom prehranom. Ukupni omjer kolesterola kolesterola/HDL i omjer LDL kolesterola/HDL kolesterola smanjili su se za ovu skupinu sudionika za 8 % ili 11 % ( p <0,05).
Ovi rad ne ukazuje na to da pistacije i drugi orasi smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Ovaj rad ne samo ukazuje na to da pistacije i drugi orasi smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. U travnju 2010. Sari i sur. Sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta Gaziatel u Turskoj o vlastitom pokušaju pistacija. Dali su 32 zdravih mladića mediteransku prehranu mjesec dana, a zatim dodali pistacije još mjesec dana. U usporedbi s mediteranskom prehranom, prehrana pića smanjila je razinu šećera u krvi za 8,8 % (± 8,5 %). p <0,001), smanjio LDL za 23,2 %(± 11,9 %), smanjio je ukupni kolesterol za 21,2 %(± 9,9 %, p <0,001) i trigliceridi za 13,8 %, p = 0,008). Dijeta pistacija značajno je poboljšala endotelnu vazodilataciju za 30 % ( p = 0,002), smanjeni serumski interleukin-6, ukupni status oksidacije, lipidni hidroksid i malondialdehid, kao i povećani superoxiddismmutaza ( p . 4
2007., Sheridan i sur. O nasumičnoj, kontroliranoj crossover studiji, u kojoj se 15 volontera hranilo u količinama četiri tjedna, što je činilo 15 % njihovih ukupnih kalorija. Statistički značajna smanjenja uočena su u ukupnom odnosu kolesterola/HDL (-0,38; 95 % ki, -0,57 do -0,19; p = 0,001), ldl/hdl (-0,40; 95 % ki, -0,66 do -0,66; (+2,3; 95 %-Ki, 0,48 do 4,0; p = 0,02).
Pokazalo se da druge matice poboljšavaju vrijednosti lipida. U svibnju 2010., Sabaté i kolege sa Sveučilišta California Loma Loma Linda izvijestili su o paketnoj analizi interventnih studija o orasima i lipidima u krvi. 6 prikupili su pojedinačne primarne podatke iz 25 studija o konzumiranju oraha koje su provedene u 7 zemalja u 583 muškaraca i žena s normolipidemijom i hiperholesterolemijom koji nisu bili lipidni prihodi od lijekova. Prosječna potrošnja oraha bila je 67 grama dnevno u potencijalnim podacima. Ukupna koncentracija tinte kolesterola pala je za 10,9 mg/dL (-5,1 % promjena). LDL kolesterol pao je za 10,2 mg/dl (-7,4 % promjena). Omjer LDL/HDL pao je za 0,22 (-8,3 % promjena), a ukupni omjer kolesterola/HDL pao je za 0,24 (-5,6 % promjena) ( p <.001 za sve). Razina triglicerida pala je za 20,6 mg/dl (-10,2 %) za ispitanike čija su zrcala bila preko 150 mg/dl ( p <.05).
Nisu sve studije o orasima bile jednako pozitivne. Phung i sur. Napisala je meta -analiza 5 studija o bademima s ukupno 142 sudionika i otkrila neutralan učinak na profile lipida. 7 godinu dana ranije, Jenkins je izvijestio da bademi smanjuju oksidaciju lipida. 8 Čak i ako bademi imaju neutralan učinak na razinu lipida, oni i dalje mogu biti ponuda za zaštitu od kardiovaskularne zaštite.
Pored rezultata ovih pokušaja hranjenja, sve više postoje dokazi o kardiovaskularnim prednostima prehrane orašastih plodova u epidemiološkim studijama. Sabaté i Beč izvještavaju u pregledu pet velikih epidemioloških studija objavljenih u svibnju o "Smanjivanju bolesti smrti koronarnom srčanom bolešću za 8,3 % za svaki tjedni dio orašastih plodova".
S obzirom na broj i snagu studija o orasima i broju godina, budući da su ove prednosti prvi put primijećene (prvi rad Sabatéa na orasima objavljen 1993.), iznenađujuće je da mnogi liječnici ne znaju da se danas smatraju povoljnim. 10 Pacijenti mi i dalje kažu da su im njihovi liječnici savjetovali da smanje konzumaciju njihovog kolesterola. donji. Ovo je medicinski mit koji bismo trebali glasno odbiti. Da biste pacijentima povećali konzumaciju orašastih plodova, odaberite orašaste plodove ili ih dodajte drugim namirnicama, jer je sastojak jednostavna intervencija za koju se dokazuje da donosi prednosti.
