Suche
Mein Konto
referenca
Kay CD, Gebauer SK, West SG, Kris-Etherton PM. Pistacije povećavaju serumske antioksidante i smanjuju serumski oksidirani LDL u odraslih s hiperkolesterolemijom.J Nutr. 2010;140(6):1093-1098
dizajn
Randomizirana, unakrsna studija kontroliranog hranjenja za procjenu 2 doze pistacija na serumske antioksidanse i biomarkere oksidativnog statusa
sudionik
28 odraslih osoba s hiperkolesterolemijom (LDL kolesterol ≥2,86 mmol/L)
Proučite lijekove i doze
Nakon dva tjedna osnovne zapadnjačke dijete, sudionici su četiri tjedna jeli jednu od tri dijete, od kojih je svaka osiguravala sličan unos kalorija. Kontrolna dijeta nije sadržavala pistacije i imala je manje masti (25% ukupne masti). Druge dvije dijete sadržavale su 1 ili 2 porcije pistacija dnevno. Jedna porcija sastojala se od 32 do 63 grama orašastih plodova.
Glavni ciljni parametri
Lutein u plazmi, alfa-karoten, beta-karoten, gama-tokoferol, lipidni profili i oksidirani LDL
Ključni nalazi
I dijeta s 1 porcijom dnevno i 2 porcije dnevno obogaćenom pistacijama značajno je smanjila razine oksidiranog LDL-a u usporedbi s kontrolnom dijetom
Učinci na praksu
Količina LDL-a u krvi odavno je poznati pokazatelj rizika od kardiovaskularnih bolesti. Nedavno je količina oksidiranog LDL-a (Ox-LDL) prepoznata kao faktor koji pridonosi razvoju i napredovanju kardiovaskularnih bolesti.1Visoke razine Ox-LDL povezane su s većim rizikom od metaboličkog sindroma, bolesti koronarnih arterija i akutnog koronarnog sindroma.2Smanjenje razine Ox-LDL, kao što pokazuje ova studija, važan je cilj za prevenciju bolesti. Prethodne studije već su pokazale da konzumacija pistacija poboljšava standardne profile lipida.
Ovaj nedavni rad Kay et al. zapravo je daljnja analiza podataka iz kliničkog ispitivanja pistacija o kojem su 2008. prvi put izvijestili Gebaur i sur. objavljena je.3Prva analiza podataka posebno je promatrala utjecaj prehrane bogate pistacijama na češće kardiovaskularne čimbenike rizika. Za obje studije analizirani su uzorci krvi i podaci iz iste studije kontroliranog hranjenja. Gebauer i sur. izvijestili su da su sudionici koji su jeli 2 limenke pistacija dnevno smanjili ukupni kolesterol za 8%, a LDL kolesterol za 11,6% (P< 0,05) u usporedbi s kontrolnom prehranom. Omjer ukupnog kolesterola/HDL kolesterola i omjer LDL kolesterola/HDL kolesterola smanjio se za 8%, odnosno 11%, za ovu skupinu sudionika (P<0,05).
Ovaj rad ne ukazuje samo na to da pistacije i drugi orašasti plodovi smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Ovaj rad ne ukazuje samo na to da pistacije i drugi orašasti plodovi smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. U travnju 2010. Sari et al. s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Gaziantep u Turskoj o njihovom vlastitom ispitivanju hranjenja pistacijama. Hranili su 32 zdrava mladića mjesec dana mediteranskom prehranom, a zatim su još mjesec dana dodali pistacije. U usporedbi s mediteranskom prehranom, prehrana s pistacijama smanjila je razinu šećera u krvi za 8,8% (±8,5%).P< 0,001), smanjen LDL za 23,2% (±11,9%), smanjen ukupni kolesterol za 21,2% (±9,9%,P< 0,001) i trigliceridi za 13,8% (±33,8%,P= 0,008). Dijeta s pistacijama značajno je poboljšala vazodilataciju ovisnu o endotelu za 30% (P= 0,002), sniženi serumski interleukin-6, ukupni oksidacijski status, lipidni hidroperoksid i malondialdehid te povećana superoksid dismutaza (P< 0,001 za sve).4
Godine 2007. Sheridan i sur. izvijestili su o randomiziranoj, kontroliranoj, unakrsnoj studiji u kojoj je 15 dobrovoljaca hranjeno pistacijama u količinama koje su predstavljale 15% njihovih ukupnih kalorija tijekom četiri tjedna. Statistički značajna smanjenja uočena su u omjeru ukupni kolesterol/HDL (-0,38; 95% CI, -0,57 do -0,19;P= 0,001), LDL/HDL (-0,40; 95% CI, -0,66 do -0,15;P= 0,004) i statistički značajan porast HDL-a (+2,3; 95% CI, 0,48 do 4,0;P= 0,02).5
Za druge orašaste plodove također je dokazano da poboljšavaju razinu lipida. U svibnju 2010. Sabaté i kolege s kalifornijskog sveučilišta Loma Linda objavili su objedinjenu analizu intervencijskih studija o orašastim plodovima i lipidima u krvi.6Objedinili su pojedinačne primarne podatke iz 25 studija o konzumaciji orašastih plodova provedenih u 7 zemalja na 583 muškaraca i žena s normolipidemijom i hiperkolesterolemijom koji nisu uzimali lijekove za snižavanje lipida. U skupnim podacima, prosječna konzumacija orašastih plodova bila je 67 grama dnevno. Koncentracija ukupnog kolesterola smanjena je za 10,9 mg/dl (promjena -5,1%). LDL kolesterol smanjio se za 10,2 mg/dl (promjena -7,4%). Omjer LDL/HDL smanjio se za 0,22 (promjena -8,3%), a omjer ukupni kolesterol/HDL smanjio se za 0,24 (promjena -5,6%) (P< 0,001 za sve). Razina triglicerida smanjila se za 20,6 mg/dl (-10,2%) kod ispitanika čije su razine bile iznad 150 mg/dl (P< 0,05).
Nisu sve studije orašastih plodova bile jednako pozitivne. Phung i sur. napisao je meta-analizu 5 studija o bademima s ukupno 142 sudionika i pronašao neutralan učinak na profile lipida.7Godinu dana ranije, Jenkins je izvijestio da bademi smanjuju oksidaciju lipida.8Iako bademi imaju neutralan učinak na razinu lipida, ipak mogu pružiti kardiovaskularnu zaštitu.
Uz rezultate ovih ispitivanja hranjenja, također postoji sve više dokaza u epidemiološkim studijama o kardiovaskularnim dobrobitima konzumiranja orašastih plodova. U pregledu pet velikih epidemioloških studija objavljenih u svibnju, Sabaté i Vienna izvijestili su o "smanjenju rizika od smrti od koronarne bolesti srca za 8,3% za svaku tjednu porciju orašastih plodova".9
S obzirom na broj i snagu studija o orašastim plodovima i broj godina otkad su te dobrobiti prvi put primijećene (Sabatéov prvi rad o orasima objavljen je 1993.), iznenađujuće je da mnogi liječnici nisu svjesni da se orašasti plodovi danas smatraju korisnima.10Pacijenti mi još uvijek govore da su im liječnici savjetovali da smanje konzumaciju orašastih plodova kako bi smanjili razinu kolesterola. To je medicinski mit koji bismo trebali glasno opovrgnuti. Natjerati pacijente da povećaju konzumaciju orašastih plodova, odaberu orašaste plodove kao međuobrok ili ih dodaju kao sastojak drugoj hrani jednostavna je intervencija za koju se pokazalo da ima koristi.