Odabir probiotika za akutni pedijatrijski proljev

Odnos

Asmat S, Shaukat F, Asmat R, Bakhat HFSG, Asmat TM. Usporedba kliničke učinkovitostiSaccharomyces boulardiii mliječnu kiselinu kao probiotike za akutni pedijatrijski proljev.J Coll Doctors Surg Pak. 2018;28(3):214-217.

Cilj

Za usporedbu učinkovitosti oralne rehidracije i liječenja antibioticima plus dodatak obaSaccharomyces boulardiiili probiotici koji proizvode mliječnu kiselinu za liječenje akutnog pedijatrijskog proljeva.

Nacrt

Nasumično ispitivanje

sudionik

Studija je uključivala djecu (N=200) u dobi od 6 mjeseci do 5 godina koja su bila hospitalizirana zbog akutnog proljeva (3 ili više rijetkih, vodenastih stolica dnevno) koji je trajao kraće od 14 dana. Djeca koja su već bila liječena probioticima ili antibioticima ili koja su patila od imunodeficijencije, pothranjenosti ili teške dehidracije bila su isključena iz sudjelovanja u studiji.

Sudionici su randomizirani u 2 skupine: Grupa A (n = 100; 61 u dobi od 6 mjeseci do 3 godine i 39 u dobi od 4 do 5 godina; 48 dječaka i 52 djevojčice) primila je Saccaromyces boulardiidok je skupina B (n = 100; 62 u dobi od 6 mjeseci do 3 godine i 38 u dobi od 4 do 5 godina; 57 dječaka i 43 djevojčice) primala probiotike koji proizvode mliječnu kiselinu.

intervencija

Skupina A primila je oralnu dozuSaccharomyces boulardii150 mg (za uzrast od 6 mjeseci do 1 godine) ili 250 mg (za uzrast od 2 do 5 godina), podijeljeno u 2 doze i primijenjeno u 20 ml vode, dva puta dnevno tijekom 5 dana.

Skupina B je primila oralnu dozu probiotika koji proizvode mliječnu kiselinu, 150 mg (za dob od 6 mjeseci do 1 godine) ili 250 mg (za dob od 2 do 5 godina), podijeljenu u 2 doze i primijenjenu u 20 ml vode dva puta dnevno tijekom 5 dana.

Svi su sudionici liječeni intravenskim ceftriaksonskim antibioticima i oralnom rehidracijom.

Procijenjeni parametri studije

U početku je napravljena kompletna krvna slika, analiza urina i fizički pregled. Podaci o učestalosti i dosljednosti pražnjenja crijeva po danu prikupljani su tijekom studije.

Primarne mjere ishoda

Prestanak akutnog proljeva (manje od 3 rijetke, vodenaste stolice dnevno).

Ključni uvidi

Postojala je statistički značajna razlika u učinku liječenja između skupina A i B. U skupini A, 45 sudionika bilo je učinkovito liječenoSaccharomyces boulardii; u skupini B, 26 sudionika bilo je učinkovito liječeno probioticima koji proizvode mliječnu kiselinu (P=0,004). Drugim riječima, uzelo je 45% sudionikaSaccharomyces boulardii(Skupina A) imala je nestanak akutnog proljeva, u usporedbi sa samo 26% onih koji su uzimali probiotike koji proizvode mliječnu kiselinu (Skupina B).

Stratifikacija prema trajanju liječenja pokazala je da je unutar 1 do 7 dana od početka liječenja, 21 sudionik u skupini A i 15 sudionika u skupini B imalo povlačenje akutne dijareje (P=0,34), što nije bilo statistički značajno. Međutim, unutar 7 do 13 dana od početka liječenja, došlo je do povlačenja akutnog proljeva u 24 sudionika u skupini A i 11 sudionika u skupini B, što je bilo statistički značajno (P=0,001).

Implikacije u praksi

Proljev u djece globalna je javnozdravstvena kriza. Proljev je drugi vodeći uzrok smrti djece u svijetu, a svake godine odnosi živote 1,5 do 2 milijuna djece mlađe od 5 godina. Djeca u područjima s ograničenim resursima diljem svijeta imaju prosječno 3 epizode proljeva godišnje; Dojenčad doživi prosječno 6 epizoda godišnje.¹

Sve veći broj dokaza ukazuje na to da probiotici mogu biti od pomoći kao pomoćna terapija za akutni pedijatrijski proljev. Rezultati ove studije podupiru zaključke sveobuhvatnog sustavnog pregleda i meta-analize koju su 2014. proveli Feizizadeh et al. objavljena je. Pregled, koji je analizirao 22 klinička ispitivanja, zaključio je daSaccharomyces boulardiikoristi se kao pomoćna terapija, smanjuje trajanje akutne pedijatrijske dijareje.²Sustavni pregled i meta-analiza iz 2015. koju su proveli Ahmadi et al., koji su analizirali 14 članaka, zaključili su da je trajanje akutnog rotavirusnog proljeva u djece smanjeno primjenomLactobacillus rhamnosusGG i drugi probiotici u usporedbi s kontrolom.³

U budućnosti bi klinička praksa mogla biti dalje vođena istraživanjem usmjerenim na to koji su sojevi i u kojim dozama klinički najučinkovitiji.

Mnoge dosadašnje studije bile su placebom kontrolirane studije, a ne izravne usporedbe različitih probiotika. Sada možemo pretpostaviti da su probiotici učinkovitiji od placeba u liječenju pedijatrijskog proljeva. U budućnosti bi klinička praksa mogla biti dalje vođena istraživanjem usmjerenim na to koji su sojevi i u kojim dozama klinički najučinkovitiji.

U ovoj studiji Asmata i sur.Saccharomyces boulardiibio je učinkovit kod više pacijenata od probiotika koji proizvode mliječnu kiselinu za liječenje akutne pedijatrijske dijareje, pri čemu je 45% imalo smanjenje proljeva u usporedbi s 26%. Ova studija potvrđuje rezultate studije Eren et al. iz 2010. godine, u kojem je napravljena usporedbaSaccharomyces boulardiiuključeni u jogurtLactobacillus bulgaricusiS termofilikao dopunsko liječenje akutnog pedijatrijskog proljeva. Trećeg dana studije, 48,5% sudionika je liječeno zajednoSaccharomyces boulardiiimali povlačenje proljeva u usporedbi s 25,5% liječenihLactobacillus bulgaricusiS termofili.⁴Obje studije podržavaju ideju daSaccharomyces boulardiitreba smatrati probiotikom prve linije za komplementarno liječenje akutnog proljeva.

U ovoj studiji bilo je intrigantno otkriti da je odgovor na liječenje bio usporediv između dvije skupine u prvih 7 dana (21% naspram 15%). Nije bilo značajne razlike sve do 7. do 13. dana, kada je dodatnih 24% sudionika u skupini A imalo povlačenje proljeva, naspram samo 11% u skupini B. To implicira da je liječenje probioticima i posebnoSaccharomyces boulardiitreba razmotriti najmanje 2 tjedna nakon pojave akutnih simptoma proljeva kako bi se postigla potencijalna terapijska korist.

Iako nije ispitano u ovoj studiji, bilo bi zanimljivo vidjeti jesu li sudionici u obje grupe koji su primili 2 tjedna liječenja oralnom rehidracijom, antibioticima i probioticima (što predstavlja 55%Saccharomyces boulardii-liječena skupina A i 74% skupine B) odgovorilo bi na dulje liječenje, veće doze ili raznolikiju mješavinu probiotičkih sojeva.

S obzirom na utjecaj proljeva na javno zdravlje, osobito u zemljama s ograničenim resursima, i milijune djece koja godišnje umiru, pozitivni rezultati studija probiotičke terapije trebali bi potaknuti daljnja istraživanja kako bi se pokazala njezina učinkovitostSaccharomyces boulardiiiLactobacillus rhamnosusGG i druge perspektivne sorte. Dodatno, kombiniranje sojeva s poznatim dobrobitima kod akutnog proljeva može povećati učinkovitost i osigurati sigurniji način za postizanje najveće stope odgovora na liječenje.

Ova studija imala je neka područja zabrinutosti koja zahtijevaju oprez pri tumačenju rezultata. Metodologija nije precizirala točne probiotičke proizvode korištene u studiji, tko ih je isporučio, kako su pohranjeni, jesu li testirani na održivost ili broj jedinica koje stvaraju kolonije uključene u svaku dozu. Osim toga, jedini opis koji imamo za proizvod koji se koristi za sudionike Grupe B je "probiotici koji proizvode mliječnu kiselinu", a ne bilo koji specifični soj bakterija.

Još jedno područje koje izaziva zabrinutost bila je tablica II, koja je predstavila rezultate stratifikacije prema dobi. Podaci o učinkovitosti skupine B u tablici II nisu se ispravno zbrajali s podacima o učinkovitosti prikazanim u tablici I i stoga se nisu mogli protumačiti kao točni; posljedično, ove brojke nisu uključene u odjeljak Ključni nalazi ovog pregleda. Pogreška je vjerojatno bila obična pogreška, ali budući da nije otkrivena ni u jednoj fazi razvoja, recenzije ili objave, izaziva zabrinutost oko ukupne kvalitete studije.

Zanimljiva je bila i odluka da se svi sudionici liječe antibiotskom terapijom, koja nosi vlastite rizike (npr. proljev povezan s antibioticima) i ne smatra se prvom linijom liječenja dijarejskih bolesti, koje su obično virusnog podrijetla. Mogu postojati specifične indikacije za uporabu antibiotika koje nisu navedene u publikaciji i koje se odnose na geografsko područje u kojem je studija provedena (Pakistan).¹

Konačno, dizajn studije koji uspoređuje 2 komplementarne probiotičke intervencije potencijalno se mogao poboljšati dodavanjem placebo kontrolne skupine i skupine probiotičke kombinacije.

Unatoč svojim nedostacima, rad još uvijek zaslužuje razmatranje s obzirom na sve veći broj dokaza koji podržavaju širok raspon terapeutskih upotreba probiotika. U najboljem slučaju, probiotici mogu pomoći u liječenju simptoma uz vrlo nizak rizik od nuspojava, čemu uvijek vrijedi težiti.