Politika i kultura kao objašnjenje cijepljenja: slučaj Türkiye i SAD -a

Politika i kultura kao objašnjenje cijepljenja: slučaj Türkiye i SAD -a

Politika i kultura igraju tako važnu ulogu u objašnjenju prepreke cijepljenju kao zdravlje. U Turskoj postoji nepovjerenje u državu, vjerski razlozi u Sjedinjenim Državama i otpor pobačajima. "Bez obzira na to što kažete, radim suprotno. Ako mi kažeš da bih trebao nositi masku, ne nosim masku. I ne cijeplim." Ovaj citat dolazi od Ercana, ljekarnika i homeopata iz Istanbula i jednog od mnogih Turaka koji ne žele biti cijepljeni protiv Coid-19. "U Turskoj, mnogi ljudi iskorištavaju moć da se obrane od moći države", kaže Einar Wigen, izvanredni profesor studija Turske na Sveučilištu u Oslu. Zajedno s Nalanom Azak, doktorskim studentima za studije na Bliskom Istoku, analizirao je važnost cijepljenja, i povijesno i u vezi s novim cjepivom koronavirusa. Prema Wigenu, ovo je bitno znanje u borbi protiv zaraznih bolesti. "Nije dovoljno samo razviti cjepivo, već morate razumjeti i svoju kulturnu i političku važnost u društvu", naglašava on. Povećano cijepljenje u odnosu na nepovjerenje prema državi u nordijskim zemljama, visoka razina povjerenja između stanovništva i javnih vlasti često se naglašava kao najvažniji instrument u borbi protiv pandemije koronavirusa. U Turskoj je, međutim, daleko manje povjerenja između građana i države, a autoritarni predsjednik Recep Tayyip Erdoğan poznat je po širokoj upotrebi vlasti protiv svojih protivnika. Sva cijepljenja trenutno su dobrovoljno u Turskoj. Međutim, sila cijepljenja bila je učinkovit instrument u turskoj zdravstvenoj politici mnogo prije Erdoğanovog mandata. "Turska ima jednu od najviših stopa cijepljenja u djece širom svijeta, ali jedan od najnižih cijepljenja protiv gripe kod starijih ljudi. To se može objasniti činjenicom da je program cijepljenja djece WHO -a bio obavezan, dok je cijepljenje protiv gripe bilo dobrovoljno", objašnjava Wigen. Odnosi se na dugu povijest obveznog cijepljenja. Od 1884. cijepljenje je bilo obvezno pohađati školu, a od 1930. bilo je obavezno za sve ljude koji žive u Turskoj ili koji su tamo ostali, bez obzira na njihovu nacionalnost. "Uspjeh prisile doveo je do zanemarivanja drugih sredstava, poput uspostavljanja povjerenja ili uvjerenja ljudi da su cijepljenje dobro za njih." Ne samo da pojedinačna odluka Wigen vjeruje da se ljudi mogu gurnuti i na cijepljenje. "Iako je cijepljenje potpuno dobrovoljno, u društvu postoje mnogi čimbenici koji pozivaju ljude da ih uzmu." U prosincu 2021., nešto manje od 60 posto stanovništva Türkiye cijepljeno je protiv Coid-19. Wigen se odnosi na intervju u kojem je zaposlenik velike turske naftne kompanije rekao da je necijepljenim ljudima prijetila gubitak njihovog rada. "Ne znam jesu li oni zapravo pušteni, ali to govori nešto o različitim načinima da potaknu ljude na cijepljenje, osim kroz prisilu države. Na primjer, neki pretpostavljaju da im nije dopušteno putovati ako nisu cijepljeni." Wigen vjeruje da se Vaccsis u Turskoj ne može objasniti individualizmom. "U posljednje vrijeme nisam vidio nijednu studiju, ali Turci su postigli visoku razinu ocjene u kolektivnom razmišljanju. Međutim, to ne mora nužno dovesti do povjerenja u državu jer se država ne smatra kolektivom." Prekretnica za cijepljenje u 2015., iako je Erdoğan zanemario mnoga prava Turaka, ustavna ljudska prava dovela je do ukidanja obveznog cijepljenja. U 2015. godini, dva roditelja koji nisu htjeli da njihova djeca nisu cijepljena na sudu. Vrhovni sud Türkiye odlučio je da prekrši Ustav kako bi prisilio nekoga na cijepljenje. Od tada se broj obitelji koje izvlače svoju djecu iz programa cijepljenja naglo porastao. U 2018. godini taj je broj bio oko 13.000. Roditelji su tvrdili da cijepljenja mogu sadržavati štetne tvari koje mogu uzrokovati autizam, između ostalog. Ovo je široko rasprostranjen argument koji seže bivšem akademskom i diskreditiranom liječniku Andrewu Wakefieldu, koji je 1998. objavio snažno kritiziranu studiju o povezanosti cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MMR) i autizma. Wigen prepoznaje Wakefieldove argumente među protivnicima cijepljenja u Turskoj. "Informacije i dezinformacije o mogućim nuspojavama cijepljenja proširile su se u mnogim zajednicama i kanalima od 2015. godine. Čini se da sve više i više ljudi te argumente uzima izvana, a u tom je smislu to dio šireg međunarodnog imidža." Nacionalizam cijepljenja i proročka medicina Wigen vidi druge i preklapajući se razlozi skepticizma prema cijepljenju u Turskoj. Neki ljudi kombiniraju otpornost na cijepljenje s tako utemeljenom "proročkom medicinom". "Ovo je kulturni oblik alternativne medicine, u kojem su razne" tradicionalne priče "povezane s primjerima hadisa. Poslanik Muhammed služi kao model, a fokus je na molitvi i posta, a da ne spominjemo orašaste plodove, datume i med: tako prehranu i životni stil umjesto na farmaceutičkim lijekovima. Nacionalizam također utječe na prevladavajući pogled na cijepljenje u Turskoj. Nude se razna cjepiva protiv koronavirusa, a predsjednik Erdoğan izričito je zamolio stanovništvo da uzme cjepivo koje je razvila Turska, a koje on opisuje kao "tradicionalno" cjepivo. Tursko cjepivo Turkovac razlikuje se od cjepiva od Pfizera, Biontech -a i Moderna, koja se temelje na novoj tehnologiji mRNA, a više je nalik cjepivu iz Astrazenta, na primjer. Izuzeće vjerskog cjepiva u SAD -u Hanne Amanda Trangerud istražuje religiozno utemeljeno skepticizam cjepiva u SAD -u.