Protežu li se prednosti posta i na crijevni mikrobiom?

Odnos

Su J, Wang Y, Zhang X, et al. Remodeliranje crijevnog mikrobioma tijekom povremenog posta povezanog s ramazanom.Am J Clin Nutr. 2021;113:1332-1342.

Cilj

Analiza bioloških učinaka jednomjesečnog povremenog posta povezanog s ramazanom na mikrobiom crijeva

Nacrt

Prospektivna studija 2 odvojene kohorte tijekom ramazanskog posta

sudionik

Postojale su 2 skupine: skupina mladih odraslih i skupina srednjih godina. Sredovječna kohorta imala je 10 sudionika koji nisu postili i služili su kao kontrola; nije bilo kontrolne skupine unutar kohorte mladih odraslih:

1. Kohorte 1 (jung, gesund) Ramadan 2016: Alter 18,63±1,75; n=30 nüchtern
2. Kohorte 2 (mittleres Alter, gesund) Ramadan 2018: Alter 39,9±6,4; n=27 nüchtern, n=10 nicht nüchtern

Svi volonteri postili su noćni post koji je trajao otprilike 16 sati kako bi proslavili Ramazan, deveti mjesec muslimanske godine u kojem oni koji prakticiraju islamsku vjeru poste od izlaska do zalaska sunca 30 dana. Svi sudionici u kohorti mladih bili su muškarci, a 70% sudionika u kohorti srednjih godina bili su muškarci. Zbog regionalnih razlika u prehrani dviju kohorti, objavljeno je da je mlada kohorta imala rižu kao glavnu hranu u svojoj prehrani, dok je osnovna namirnica za kohortu srednjih godina bila pšenica.

Kriteriji isključenja bili su pretilost, dijabetes, hipertenzija, artritis, kronične respiratorne bolesti i gastrointestinalne bolesti. Uzimanje antibiotika na recept u mjesecu prije korizme također je bilo isključenje.

Izmjereni rezultati

Primarni ishod je bio analizirati sastav mikrobioma crijeva prije i poslije Ramazana. Probavna mikrobiota analizirana je na sastav, raznolikost i taksonomsko obilje u obje skupine korištenjem sekvenciranja sljedeće generacije i sekvenciranja gena 16s ribosomske RNA i tehnika obrade podataka.

Zdrava, mlada kohorta: Za usporedbu su korišteni samo fekalni uzorci. Postojale su 3 vremenske točke: prvi dan ramazana (T1), 15. dan (T2) i 30. dan (T3).

S obzirom na ove dalekosežne učinke, logično je da bi promjene u mikrobnom sastavu mogle biti ključni čimbenik u različitim zdravstvenim dobrobitima povremenog posta.

Zdrava skupina srednjih godina: Uzorci stolice analizirani su na isti način kao i skupina mladih. Vremenske točke za srednjovječnu kohortu bile su početak ramazana (T1), kraj ramazana (T2) i 1 mjesec nakon završetka ramazana (T3). Osim uzoraka stolice, istraživači su procijenili sastav tijela kao i nekoliko krvnih parametara (sveobuhvatni metabolički profil, hemoglobin A1c, lipidni panel i mokraćna kiselina). Ova je skupina također ispunila upitnik o učestalosti unosa hrane (FFQ).

Sekundarne krajnje točke bile su krvni parametri, sastav tijela i unos hrane.

Ključni uvidi

Obje skupine doživjele su velike promjene u sastavu mikrobioma tijekom razdoblja posta koje su bile slične jedna drugoj, dok kontrolna skupina koja nije postila u skupini srednjih godina nije doživjela značajne promjene u sastavu mikrobioma. Konkretno, obje su skupine pokazale obogaćivanje proizvodnje maslačne kiselineLachnospiraceae. Autori ističu da visoke koncentracijeLachnospiraceaepovezani su sa smanjenim rizikom od raka, poboljšanjem upalne bolesti crijeva, boljim mentalnim zdravljem, manje alergija i poboljšanim kardiorespiratornim zdravljem.

Mlada kohorta imala je povećanje ukupne raznolikosti crijevne mikrobiote (Shannon-Weaverov indeks), dok sredovječna kohorta nije. U srednjovječnoj kohorti mikrobni sastav većinom se vratio na početnu vrijednost za većinu svojti mjesec dana nakon gladovanja, dok su pomaci u nekima postojali.

Grupe koje su gladovale također su imale gubitak težine i poboljšanu aktivnost jetrenih enzima.

Implikacije u praksi

Više od 24% svjetske populacije su muslimani.¹Ramazan pruža zgodnu priliku za procjenu fizioloških promjena 16-satnog posta u velikim populacijama. Očekuje se da bi post tijekom Ramazana, kao i post općenito, trebao donijeti zdravstvene dobrobiti, a za sada se čini da je tako. Prema analizi 21 različite studije iz 2014., ramazanski post rezultirao je pozitivnim metaboličkim učincima i gubitkom težine.²Ova analiza, kao i studija iz 2021. godine, pokazala je da ramazanski post može smanjiti upale i ojačati imunitet.³

2020.,Časopis za naturopatijuobjavio recenzirani rad o ovoj temi koji je raspravljao o mehanizmima djelovanja i kliničkoj primjeni povremenog posta.⁴Pregledom 12 različitih studija iz 2019. utvrđeno je da je povremeni post smanjio BMI i poboljšao kontrolu glikemije, inzulinsku rezistenciju i koncentraciju adipokina u usporedbi s odraslima koji nisu povremeno postili.⁵Pregled iz 2020. godine otkrio je da povremeni post ne samo da smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, već i poboljšava kogniciju kod pretilih i onih koji nisu pretili.⁶

Ubrzo nakon objavljivanja ovdje pregledane studije, još jedna mala pilot studija pokazala je da je post tijekom Ramazana doveo do značajnih promjena u crijevnom mikrobiomu.⁷Opći post, odnosno vrlo rana večera i/ili kasni doručak, već se uvriježio kao način promjene crijevne mikrobiote.⁸Ove studije o ramazanskom postu impliciraju da doba dana u kojem se posti (danju u odnosu na noć) ne mijenja ukupni učinak povećanja raznolikosti i promjene sastava mikrobiote. Sposobnost mijenjanja sastava mikrobiote ima široko kliničko značenje, jer se sve, od depresije do dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti do raka i još mnogo toga, može pratiti, barem djelomično, do mikrobioma crijeva.⁹S obzirom na ove dalekosežne učinke, logično je da bi promjene u mikrobnom sastavu mogle biti ključni čimbenik u različitim zdravstvenim dobrobitima povremenog posta.

Povremeni post nije prikladan za sve pacijente jer opterećuje tijelo. Tijekom vjerskih obreda kao što je ramazan, mnoge se populacije potiču da izbjegavaju post. To uključuje djecu u predpubertetu, starije osobe, slabe osobe i trudnice, da spomenemo samo neke.¹⁰

Post kao način poboljšanja zdravlja možda je jedan od najjednostavnijih i najekonomičnijih alata koje imamo u integrativnoj medicini. Međutim, kao i kod svake druge terapije, potreban je oprez kod slabih osoba, onih s akutnim bolestima i onih kod kojih se preskakanje obroka smatra kontraindiciranim.

Ograničenje studija

Ograničenje studije bila je činjenica da nije postojala kontrolna skupina u kohorti mladih muškaraca, što utječe na rezultate skupine mladih muškaraca. Međutim, kontrolna skupina u srednjovječnoj kohorti potvrdila je da se mikrobni sastav crijeva gotovo ne mijenja bez gladovanja.