Mediteranska prehrana u Australiji

Odnos

Davis CR, Hodgson JM, Woodman R, Bryan J, Wilson C, Murphy KJ. Mediteranska prehrana snižava krvni tlak i poboljšava funkciju endotela: rezultati randomiziranog interventnog ispitivanja MedLey.Am J Clin Nutr. 2017;105(6):1305-1313.

Nacrt

MedLey je bila 6-mjesečna, randomizirana, kontrolirana, intervencijska studija s paralelnim grupama s 2 kohorte; Sudionici su procijenjeni na početku, nakon 3 mjeseca i 6 mjeseci.

sudionik

Sto šezdeset i šest zdravih australskih muškaraca i žena u dobi od 65 godina i više s normalnom kognitivnom funkcijom i znanjem engleskog jezika regrutirano iz gradske Adelaide, Južna Australija

Proučite lijek i dozu

Sudionici nasumično raspoređeni u eksperimentalnu skupinu morali su održavati režim interventne prehrane temeljen na tradicionalnoj kretskoj meddijeti (tj. povrće, voće, maslinovo ulje, mahunarke, riba, cjelovite žitarice, orašasti plodovi i sjemenke uz nisku potrošnju prerađene hrane). mliječni proizvodi, crveno meso i biljna ulja) tijekom 6 mjeseci. Oni koji su dodijeljeni kontrolnoj skupini zamoljeni su da zadrže svoj uobičajeni način života i prehrane.

Parametri cilja

Podaci iz ovih kohorti utjecali su na nekoliko nedavnih publikacija koje procjenjuju učinke mediteranske prehrane na kognitivnu funkciju, F2-izoprostane i trigliceride. Ova trenutna studija koristila je mjerenja krvnog tlaka 5 uzastopnih dana na početku, 3 mjeseca i 6 mjeseci. Endotelna funkcija procijenjena je protokom posredovanom dilatacijom (FMD) na početku i nakon 6 mjeseci. Pridržavanje mediteranske prehrane praćeno je trodnevnom evidencijom prehrane.

Ključni uvidi

Sudionici u skupini mediteranske prehrane imali su značajno niži sistolički krvni tlak nakon 3 mjeseca (prosjek: -1,3 mm Hg [95% CI: -2,2, -0,3 mm Hg;P=0,008]) i nakon 6 mjeseci (srednja vrijednost: −1,1 mm Hg [95% CI: −2,0, −0,1 mm Hg;P=0,03]) i 1,3% veći FMD (95% CI: 0,2%, 2,4%;P=0,026) nakon 6 mjeseci u usporedbi s početnom vrijednošću. Ovi rezultati pokazuju značajno poboljšanje funkcije endotela i malo, ali značajno smanjenje sistoličkog krvnog tlaka u skupini na mediteranskoj prehrani.

Implikacije u praksi

Iako znamo da veća privrženost mediteranskoj prehrani donosi zdravstvene prednosti, moramo dodati upozorenje: većina podataka koji podupiru ove tvrdnje dolazi iz studija provedenih na kohortama sudionika koji žive u mediteranskoj regiji. Pitanje kojim se istraživači sada bave jest mogu li se te koristi prenijeti u druge dijelove svijeta, u ovom slučaju u Australiju.

Ovaj nedavni rad tima Karen Murphy jedan je u nizu izvučenom iz MedLey kohorte regrutirane iz gradske Adelaide, Južna Australija. Početni fokus studije bio je utvrditi hoće li veća privrženost mediteranskoj prehrani biti povezana s poboljšanom kognitivnom funkcijom ili boljim psihološkim blagostanjem.¹Prethodne prospektivne studije izvješćuju da je veće pridržavanje mediteranske prehrane povezano s poboljšanjima niza kognitivnih ishoda kod zdravih starijih osoba, uključujući sporije globalno kognitivno opadanje,^2-4bolja epizodna memorija i globalna kognitivna izvedba,^5.6i bolju izvedbu verbalnog pamćenja.⁷Rezultati ove početne analize objavljeni su u rujnu 2016.; Nažalost, nisu pokazali da je aktivna nutricionistička intervencija imala značajan utjecaj na kognitivnu funkciju ili mentalno zdravlje.⁸

Normalna australska prehrana može biti previše proupalna i previše prooksidativna. Može potrajati više od 6 mjeseci da se popravi doživotno oštećenje mozga.

S druge strane, ova trenutna studija i druga studija koju su isti autori objavili u srpnju 2017. sugeriraju da će intervencija imati utjecaj na kardiovaskularne bolesti (KVB). Kao što je ranije spomenuto, čini se da mediteranska prehrana ima mali, ali značajan utjecaj na krvni tlak i funkciju endotela. Listopad iz srpnja izvijestio je o smanjenju F2-izoprostana i triglicerida, oba učinka koja bi trebala biti povezana s nižim rizikom od KVB.⁹

Nejasno je zašto prehrambena intervencija nije imala učinka na kognitivne parametre u prethodnoj studiji. Doduše, nema jasnog mehaničkog objašnjenja zašto mediteranska prehrana poboljšava kognitivne funkcije. Pretpostavlja se da ovaj obrazac prehrane osigurava određene hranjive tvari (tj. vitamine E, B6, B12, folnu kiselinu, mononezasićene masne kiseline, ribu, karotenoide, flavonoide, antioksidanse i omega-3 i omega-6 polinezasićene masne kiseline) koje mogu štititi od kognitivnog pada.¹⁰Vjerovalo se da će kombinacija različitih prehrambenih elemenata koji se nalaze u ovoj dijeti imati neku vrstu sinergijskog ili barem dodatnog učinka na mozak i da se ti učinci ne mogu pripisati jednoj hrani.

Ovi rezultati osporavaju ovu pretpostavku. Možda postoji važna kemijska komponenta u mediteranskom maslinovom ulju koje nema u australskoj iteraciji? Možda to nije opći obrazac, već velike količine određene hrane predložene u PrediMed studijama koje su sudionicima davale ekstra djevičansko maslinovo ulje (EVOO) ili orašaste plodove?¹¹U ovoj španjolskoj studiji sudionici su dobivali oko 2 unce EVOO-a dnevno.

Također je moguće da je mediteranska prehrana dobra za zdravlje, no standardna zapadnjačka prehrana toliko je štetna da su sudionici koji su slijedili ovu eksperimentalnu dijetu jednostavno izbjegavali štetne aspekte svoje redovne prehrane.¹²Uobičajene australske dijete sigurno bi se mogle smatrati previše proupalnim i previše prooksidativnim da bi se brzo popravilo kroz dijetu.¹³Može potrajati više od 6 mjeseci da se popravi doživotno oštećenje mozga. Studija MedLey ne daje informacije o stvarnoj prosječnoj potrošnji prema težini ili porcijama određene hrane. Možda je za značajan učinak potrebna minimalna količina EVOO ili orašastih plodova?

Nedavno objavljena studija (kolovoz 2017.) izvijestila je o kognitivnim prednostima mediteranske prehrane u grčkoj kohorti od 1865 starijih osoba. Analiza podataka iz Hellenic Longitudinal Investigation of Aging and Diet (HELIAD) pokazala je da se za svakih 10% povećanja rezultata Mediteranske prehrane (MedDietScore) smanjuje vjerojatnost demencije.¹⁴

Na kraju, moramo se osloniti na izraze kao što su "multifaktorijalni čimbenici" kako bismo objasnili kontradiktorne rezultate. Uspoređujući dosadašnje nalaze MedLey kohorte s nalazima iz prethodnih studija, postavlja se pitanje: nudi li mediteranska prehrana manje zaštite ljudima u Australiji nego ljudima u drugim dijelovima svijeta?

Postoji li nešto jedinstveno u životu u Australiji?