Mediteranska prehrana smanjuje učestalost dijabetesa, čak i u američkoj populaciji

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Referenca O’Connor LE, Hu EA, Steffen LM, Selvin E, Rebholz CM. Pridržavanje mediteranske prehrane i rizik od dijabetesa u prospektivnoj kohortnoj studiji u SAD-u. Nutr dijabetes. 2020; 10:8. Cilj studije Cilj ove studije bio je procijeniti hoće li mediteranske prehrambene navike biti povezane s rizikom od dijabetesa u velikoj, nacionalno reprezentativnoj kohorti crnih i bijelih muškaraca i žena u SAD-u. Osmislite opservacijsku studiju koristeći rezultate alternativne mediteranske prehrane (aMed) za procjenu razine pridržavanja mediteranske prehrane uz praćenje nove dijagnoze dijabetesa. Istraživači su pratili sudionike u prosjeku 22 godine. Koristili su Coxove regresijske modele da...

Bezug O’Connor LE, Hu EA, Steffen LM, Selvin E, Rebholz CM. Einhaltung eines mediterranen Essverhaltens und Diabetesrisiko in einer prospektiven Kohortenstudie in den USA. Nutr-Diabetes. 2020;10:8. Studienziel Das Ziel dieser Studie war es zu beurteilen, ob ein mediterranes Essverhalten mit einem Diabetesrisiko in einer großen, national repräsentativen US-Kohorte von schwarzen und weißen Männern und Frauen verbunden wäre. Entwurf Beobachtungsstudie, bei der die Alternate Mediterranean Diet (aMed)-Scores verwendet wurden, um den Grad der Einhaltung einer mediterranen Ernährung zu bewerten und gleichzeitig eine neue Diabetesdiagnose zu verfolgen. Die Forscher folgten den Teilnehmern über einen Median von 22 Jahren. Sie verwendeten Cox-Regressionsmodelle, um …
Referenca O’Connor LE, Hu EA, Steffen LM, Selvin E, Rebholz CM. Pridržavanje mediteranske prehrane i rizik od dijabetesa u prospektivnoj kohortnoj studiji u SAD-u. Nutr dijabetes. 2020; 10:8. Cilj studije Cilj ove studije bio je procijeniti hoće li mediteranske prehrambene navike biti povezane s rizikom od dijabetesa u velikoj, nacionalno reprezentativnoj kohorti crnih i bijelih muškaraca i žena u SAD-u. Osmislite opservacijsku studiju koristeći rezultate alternativne mediteranske prehrane (aMed) za procjenu razine pridržavanja mediteranske prehrane uz praćenje nove dijagnoze dijabetesa. Istraživači su pratili sudionike u prosjeku 22 godine. Koristili su Coxove regresijske modele da...

Mediteranska prehrana smanjuje učestalost dijabetesa, čak i u američkoj populaciji

Odnos

O'Connor LE, Hu EA, Steffen LM, Selvin E, Rebholz CM. Pridržavanje mediteranske prehrane i rizik od dijabetesa u prospektivnoj kohortnoj studiji u SAD-u.Nutr dijabetes. 2020; 10:8.

Cilj studija

Cilj ove studije bio je procijeniti hoće li mediteranske prehrambene navike biti povezane s rizikom od dijabetesa u velikoj, nacionalno reprezentativnoj američkoj kohorti crnih i bijelih muškaraca i žena.

Nacrt

Opservacijska studija koja koristi rezultate alternativne mediteranske prehrane (aMed) za procjenu razine pridržavanja mediteranske prehrane uz praćenje nove dijagnoze dijabetesa. Istraživači su pratili sudionike u prosjeku 22 godine. Koristili su Coxove regresijske modele kako bi okarakterizirali povezanost aMed-a s pojavom dijabetesa, prilagođene za unos energije, dob, spol, rasu i centar učenja te obrazovanje za sve sudionike, a zatim stratificirane prema rasi i indeksu tjelesne mase (BMI).

sudionik

Studija je uključivala sudionike iz prospektivne kohorte Studije rizika od ateroskleroze u zajednicama bez dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti ili raka na početku (N = 11.991; prosječna dob 54 godine, 56% žena i 75% bijelaca). Sudionici su odabrani iz 4 američke zajednice.

Procijenjeni parametri studije

Pridržavanje mediteranske prehrane procijenjeno korištenjem validiranog aMed rezultata i učestalosti dijabetesa.

Primarne mjere ishoda

Tijekom srednjeg praćenja od 22 godine, bilo je 4024 slučajeva dijabetesa.

Ključni uvidi

Viši aMed rezultati povezani su s nižim rizikom od dijabetesa (0,83 [0,73–0,94] za Q5 u odnosu na Q1 [P<0,001] i 0,96 [0,95–0,98] za 1 bod više). Asocijacije su bile jače za crne naspram bijelih sudionika (0,74 naspram 0,87 za Q5 naspram Q1 i 0,95 naspram 0,97 za 1 bod više; interakcijaP<0,001); i slabiji za pretile naspram normalnog BMI (0,88 naspram 0,80 za Q5 naspram Q1 i 0,98 naspram 0,94 za 1 bod više; interakcijaP<0,01).

Implikacije u praksi

Mediteranska prehrana (Med dijeta) bogata je voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima, ribom i ekstra djevičanskim maslinovim uljem (EVOO). Dokazano je da je učinkovit obrazac prehrane za smanjenje mnogih kroničnih bolesti uključujući dijabetes melitus (DM),1koronarna bolest srca,2neurodegenerativne bolesti,3i rak.4Mnoge opsežne studije provedene na Mediteranskoj dijeti koristile su mediteransku populaciju, postavljajući pitanje hoće li ovaj obrazac prehrane imati iste korisne rezultate u populaciji SAD-a. Genetika i način života poznati su čimbenici koji utječu na kliničke ishode. Mediteranski način života više se fokusira na obiteljske i društvene mreže, fizičku aktivnost, zaštićene obrasce spavanja i druge nedvojbeno ugodne aktivnosti kao što su zajednički obroci, večernje šetnje i redoviti odmori. Učinci mediteranskog načina života tek trebaju biti adekvatno proučeni, pa je teško predvidjeti njegov doprinos rezultatima studije Med diet.

Med dijeta bi mogla biti od posebne važnosti za crnačku zajednicu, budući da su istraživači studije otkrili dodatne prednosti med dijete u ovoj populaciji.

Ova dobro osmišljena, velika promatračka studija temelji se na 4 američke populacije (okrug Washington, Maryland; predgrađa Minneapolisa, Minnesota; Jackson, Mississippi; i okrug Forsyth, Sjeverna Karolina) i ima za cilj razjasniti učinke medijske prehrane na DM posebno u populaciji SAD-a. Značajno smanjenje incidencije DM zabilježeno je među onima koji su se najviše pridržavali Med dijete (17% smanjenje) u usporedbi s onima koji su se najslabije pridržavali. Također je došlo do smanjenja od 4% u incidenciji DM sa svakim povećanjem od 1 boda u pridržavanju Med dijete, što sugerira da što je bolje pridržavanje, to je veća korist. Veća konzumacija orašastih plodova i mahunarki, umjerena konzumacija alkohola i manja konzumacija crvenog i prerađenog mesa imali su najjaču povezanost s uočenim dobrobitima. Dok su prethodne studije također pokazale dobrobit Medicinske prehrane posebno u američkoj populaciji,5.6Veća veličina uzorka ove studije i uključivanje 4 različite populacije SAD-a i muškaraca i žena te crne i bijele populacije daju nam jasniju naznaku prednosti Medi dijete.

Med dijeta bi mogla biti od posebne važnosti za crnačku zajednicu, budući da su istraživači studije otkrili dodatne prednosti med dijete u ovoj populaciji. Ovaj podskup studije pokazao je smanjenje od 26% u incidenciji DM (nasuprot 17% u svim skupinama) za one koji su se najviše pridržavali Med dijete u odnosu na najniže i smanjenje od 5% u incidenciji DM (nasuprot 4% u svim skupinama) za svaki porast od 1 boda u pridržavanju Med dijete. S obzirom na posebno visok rizik od DM u crnačkoj populaciji,7Ova informacija je posebno relevantna dok tražimo alate za sprječavanje DM-a.

Proučavana pretila populacija pokazala je manje koristi od pridržavanja Med dijete. Dok su istraživači pronašli neke prednosti (12% smanjenje u podskupini pretilih naspram 17% za sve skupine za najviše naspram najniže pridržavanja; 2% smanjenje naspram 4% za sve skupine za svako povećanje od 1 boda), nije postignuta statistička značajnost. Postizanje i održavanje optimalne težine temeljni je cilj u prevenciji i liječenju DM. Dok studije pokazuju da je Med dijeta učinkovito sredstvo za mršavljenje,8Personalizirani pristup postizanju idealne težine (koji može, ali ne mora uključivati ​​Med dijetu) bio bi prikladan prije uvođenja Med dijete kako bi se smanjila učestalost DM u pretiloj populaciji.

  1. Esposito K, Maiorino MI, Bellastella G, Chiodini P, Panagiotakos D, Giugliano D. Eine Reise in eine mediterrane Ernährung und Typ-2-Diabetes: eine systematische Überprüfung mit Metaanalysen. BMJ geöffnet. 2015;5(8):e008222.
  2. Mattioli AV, Palmiero P, Manfrini O, et al. Auswirkungen der mediterranen Ernährung auf Herz-Kreislauf-Erkrankungen: eine narrative Übersicht. J Cardiovasc Med (Hagerstown). 2017;18(12):925–935.
  3. Petersson SD, Philippou E. Mittelmeerdiät, kognitive Funktion und Demenz: eine systematische Überprüfung der Beweise. Erw. Nutr. 2016;7(5):889–904.
  4. Mentella MC, Scaldaferri F, Ricci C, Gasbarrini A, Miggiano GAD. Krebs und mediterrane Ernährung: eine Überprüfung. Nährstoffe. 2019;11(9):2059.
  5. Mitrou PN, Kipnis V, Thiébaut ACM, et al. Mediterranes Ernährungsmuster und Vorhersage der Gesamtsterblichkeit in einer US-Bevölkerung: Ergebnisse der NIH-AARP-Studie zu Ernährung und Gesundheit. Arch Intern Med. 2007;167(22):2461-2468.
  6. Jaacks LM, Sher S, Staercke C, et al. Randomisierte kontrollierte Pilotstudie zu einer mediterranen Ernährung oder einer mit Fischöl, Walnüssen und Traubensaft ergänzten Ernährung bei übergewichtigen oder fettleibigen Erwachsenen in den USA. BMC Nutr. 2018;4:26.
  7. Gaskin DJ, Thorpe RJ Jr., McGinty EE, et al. Unterschiede bei Diabetes: die Verbindung von Rasse, Armut und Ort. Bin J Public Health. 2014;104(11):2147-2155.
  8. Shai I, Schwarzfuchs D, Henkin Y, et al. Gewichtsverlust mit einer kohlenhydratarmen, mediterranen oder fettarmen Ernährung. N Engl. J Med. 2008;359(3):229-241.