Svojstva začina i biljaka za zdravlje: Nova studija za moduliranje crijevnog mikrobioma

Svojstva začina i biljaka za zdravlje: Nova studija za moduliranje crijevnog mikrobioma

Zdravstvene koristi biljaka i začina

Članak objavljen u časopisu "Hrana kemija" objašnjava zdravstvene prednosti biljaka i začina. Prema članku, ti biljni ekstrakti sadrže polifenole koji imaju potencijal za prebiotski učinak. Bioaktivne komponente vjerojatno imaju protuupalna svojstva i utječu na crijevni mikrobioma. Upotreba biljaka i začina moglo bi spriječiti određene bolesti povezane s oštećenom crijevnom barijerom i pretilošću.

Pozadina

Mnoge grane alternativne medicine, kao što su Ayurveda, Siddha i Unani, podrijetlom su u Indiji. Upotreba začina i bilja u medicinske svrhe stoljeća je praksa koja se i danas koristi zbog protuupalnih i antioksidacijskih svojstava ovih biljnih ekstrakata i njegovog visokog sadržaja polifenola. Svježi nadređeni dijelovi (lišće i cvjetovi) određenih biljaka koriste se kao kulinarsko bilje, dok sušeni preostali dijelovi služe kao kulinarski začini. U ayurvedi se bilje i začini koriste ne samo za promicanje zdravlja, već i za sprečavanje bolesti.

Mnoga biljaka koristi se za liječenje blagih gastrointestinalnih poremećaja, na primjer, đumbir za probavne poremećaje, kurkumu za žuticu, alkoholno piće radi olakšanja za gastrointestinalne pritužbe i dodataka metvice u sindromu iritabilnog crijeva (RDS). Bilje i začini također se koriste za obranu komplikacija u vezi s pretilošću, kardiovaskularnim bolestima, moždanim udarom i određenim vrstama raka. Mediteranska prehrana sadrži mnogo biljaka i začina, što daje njihov protuupalni i antioksidativni potencijal. Iako postoje naznake upotrebe biljaka i začina u medicinske svrhe, prije nego što se propisuju zdravstvene koristi, potreban je temeljit znanstveni pregled.

Crijevni mikrobioma sastoji se od bakterija, virusa i eukariota. Kuća debelog crijeva i debelo crijevo oko 3,8 x 10^13 mikroorganizmi, od kojih su većina bakterija. Crijevni mikrobioma može se kategorizirati na različite načine i razlikuje se ovisno o dobi domaćina, prehrambenom uzorku, zdravstvenom stanju, okolišu i lijekovima. Identifikacija i karakterizacija crijevnog mikrobioma može se provesti neovisno o kulturi (npr. Fluorescentna hibridizacija ili hibridizacija ili FIAH) ili kulturna ovisna (tradicionalna metoda bakterijskog uzgoja). Postoje i napredne kulturno ovisne metode kao što su sekvenciranje metagenoma, lančana reakcija polimeraze (PCR), sekvenciranje DNA i sekvenciranje imunoglobulina-A.

Funkcije crijevnog mikrobioma ispitane su korištenjem uzoraka ljudske stolice i višestupanjskog složenih crijevnih modela kako bi se utvrdile učinke komponenti hrane na crijevnu mikrobiotu i učinke crijevnog mikrobioma na opće dobrobit domaćina. Međutim, cijela funkcionalnost još nije u potpunosti shvaćena.

Pregled

U ovom pregledu literature ispitani su trenutni istraživački rezultati o učincima biljaka i začina na crijevni mikrobioma i rezultirajuće zdravstvene koristi.

Prehrambena modulacija crijevnog mikrobioma može poboljšati cjelokupno zdravlje. Probiotici su prehrambeni ne probavljivi ugljikohidrati koji enzimi i probavne kiseline ne uništavaju gornji probavni trakt i ulaze u debelo crijevo kao fruktani i galaktani. Ove metaboličke proizvode selektivno koriste korisne bakterije koje daju zdravstvene koristi i poboljšavaju disbiozu uzrokovanu bolešću, lošom prehranom, starenjem, unosom antibiotika i načinom života. Crijevni mikrobioma može promijeniti redovnu konzumaciju probiotika promičući specifične bakterijske populacije. Anaerobne crijevne bakterije fermentiraju onemogućive ugljikohidrate, što dovodi do kratkih masnih kiselina (SCFA). SCFA imaju brojne zdravstvene koristi, kao što je B. Smanjenje masti, usporavajući napredak dijabetesa tipa 2 i efekt anti-Canteen.

Još jedna supstanca za zdravlje su prebiotici. Prebiotici su supstrati koje selektivno koriste mikrobno crijevo domaćina kako bi dali zdravstvene koristi. Prebiotici koriste nekoliko načina za postizanje pozitivnih učinaka na zdravlje. Oni promiču proizvodnju polifenola koji utječu na crijevni mikrobioma. Polifenoli se mogu naći i u bilju i začinima, tako da ti biljni ekstrakti mogu imati prebiotske učinke. Polifenoli su fitokemikalije koje pomažu u održavanju crijevne homostaze tako što se selektivno ponašaju kao prebiotici. Oni također pokazuju antipatogene i antioksidacijske učinke i igraju važnu ulogu u staničnoj signalizaciji, osjetljivosti na inzulin i sintezi upalnih posrednika.

Oko 90-95% prehrambenih polifenola doseže debelo crijevo i metabolizira ih crijevni mikrobi i pretvaraju se u metabolit, koji utječu na bioraspoloživost polifenola (a time i zdravstvene koristi). Polifenoli se mogu strukturno podijeliti na flavonoide i ne-flavonoide. Kumarin i tanini mogu pripadati i prehrambenim polifenolima. Flavonoidi moduliraju crijevni mikrobioma pretvaranjem u apsorbirajuće metabolite ravnodušnom izlaznom tkaninom. Metabolit, količina konzumiranog polifenola i aktivnost crijevnih mikroba određuju zdravstvene koristi. Tanini koji se javljaju u orasima i bobicama također daju zdravstvene prednosti pretvaranjem ellagitannina u metabolite urolithina. Ova dva načina osiguravaju homeostazu crijevnog mikrobioma, sprječavaju oksidacijsko oštećenje i upalu i imaju antimikrobni učinak protiv prodornih patogena.

Međutim, uvijek postoje nedosljednosti u izumima biljaka i začina. Ovi se rezultati mogu pripisati niskoj bioraspoloživosti i promjenjivom sadržaju polifenola u različitim endovatima biljaka. Sadržaj polifenola također varira ovisno o tehnikama berbe, trajnosti, metodama obrade i pripreme.

Mnoge su studije pokazale da začini i bilje pozitivno mijenjaju crijevni mikrobiom. Određeno bilje također smanjuje rizik od raka djelujući kao protuupalni spojevi. Protuupalni učinak također se izražava kod kardiovaskularnih bolesti i upalnih bolesti crijeva (IBD). Začini promiču proizvodnju SCFA-e, koji ima efekt antiadipoze. Istraživači su također otkrili da su anti-adresa svojstva korijena đumbira. Osim toga, đumbir i kurkuma potiču povećani broj korisnih crijevnih mikroba.

Fazit

Potrebne su daljnje studije kako bi se ispitale učinke biljaka i začina na crijevni mikrobioma i njihove zdravstvene koristi za domaćina prije nego što su uključene u prehrambene smjernice.