Zdravstvena svojstva začina i bilja: Nova studija o modulaciji crijevnog mikrobioma

Zdravstvena svojstva začina i bilja: Nova studija o modulaciji crijevnog mikrobioma

Zdravstvene prednosti bilja i začina

Članak objavljen u časopisu Food Chemistry objašnjava zdravstvene dobrobiti bilja i začina. Prema članku, ovi biljni ekstrakti sadrže polifenole koji imaju potencijal za prebiotičke učinke. Bioaktivne komponente vjerojatno imaju protuupalna svojstva i utječu na crijevni mikrobiom. Korištenje bilja i začina moglo bi spriječiti određene bolesti povezane s oštećenom crijevnom barijerom i pretilošću.

pozadina

Mnoge grane alternativne medicine, kao što su Ayurveda, Siddha i Unani, potječu iz Indije. Korištenje začina i bilja u medicinske svrhe stoljećima je stara praksa koja se i danas koristi zbog protuupalnih i antioksidativnih svojstava ovih biljnih ekstrakata i visokog sadržaja polifenola. Svježi nadzemni dijelovi (lišće i cvjetovi) pojedinih biljaka koriste se kao kulinarsko bilje, dok se osušeni preostali dijelovi koriste kao kulinarski začini. U Ayurvedi se bilje i začini koriste ne samo za promicanje zdravlja već i za prevenciju bolesti.

Mnoge se biljke koriste za liječenje blagih gastrointestinalnih poremećaja, na primjer đumbir za probavne smetnje, kurkuma za žuticu, sladić za ublažavanje gastrointestinalnih problema i pripravci od metvice za sindrom iritabilnog crijeva (IBS). Bilje i začini također se koriste za sprječavanje komplikacija povezanih s pretilošću, kardiovaskularnim bolestima, moždanim udarom i određenim vrstama raka. Mediteranska prehrana bogata je biljem i začinima, što joj daje protuupalni i antioksidativni potencijal. Iako postoje dokazi koji podupiru korištenje ljekovitog bilja i začina u medicinske svrhe, potrebno je temeljito znanstveno istraživanje prije nego što se prepiše za zdravstvene dobrobiti.

Mikrobiom crijeva sastoji se od bakterija, virusa i eukariota. U debelom i debelom crijevu nalazi se približno 3,8 x 10^13 mikroorganizama, od kojih su većina bakterije. Probavni mikrobiom može se kategorizirati na nekoliko načina i varira ovisno o dobi domaćina, prehrambenim obrascima, zdravstvenom statusu, okolišu i uzimanju lijekova. Identifikacija i karakterizacija crijevnog mikrobioma može biti neovisna o kulturi (npr. fluorescentna in situ hibridizacija ili FIAH) ili ovisna o kulturi (tradicionalna metoda uzgoja bakterija). Postoje i napredne metode ovisne o kulturi kao što su sekvenciranje metagenoma, lančana reakcija polimeraze (PCR), sekvenciranje DNA i sekvenciranje imunoglobulina A.

Funkcije crijevnog mikrobioma proučavane su pomoću uzoraka ljudske stolice i višefaznih složenih crijevnih modela kako bi se odredili učinci prehrambenih komponenti na crijevnu mikrobiotu i učinci crijevnog mikrobioma na cjelokupnu dobrobit domaćina. Međutim, puna funkcionalnost još nije u potpunosti shvaćena.

Pregled

Ovaj pregled literature ispitao je aktualna istraživanja o učincima bilja i začina na crijevni mikrobiom i rezultirajućim zdravstvenim prednostima.

Modulacija prehrane crijevnog mikrobioma može poboljšati cjelokupno zdravlje. Probiotici su prehrambeni neprobavljivi ugljikohidrati koje ne uništavaju enzimi i probavne kiseline gornjeg probavnog trakta i ulaze u debelo crijevo kao fruktani i galaktani. Te metabolite selektivno iskorištavaju korisne bakterije koje daju zdravstvene dobrobiti i ublažavaju disbiozu uzrokovanu bolešću, lošom prehranom, starenjem, uporabom antibiotika i promjenama načina života. Redovita konzumacija probiotika može promijeniti crijevni mikrobiom promicanjem specifičnih bakterijskih populacija. Anaerobne crijevne bakterije fermentiraju neprobavljive ugljikohidrate, što rezultira kratkolančanim masnim kiselinama (SCFA). SCFA imaju brojne zdravstvene prednosti, kao što su: B. smanjenje masnoće, usporavanje napredovanja dijabetesa tipa 2 i antikarcinogeni učinak.

Još jedna tvar koja promiče zdravlje su prebiotici. Prebiotici su supstrati koje mikrobna crijeva domaćina selektivno iskorištavaju za postizanje zdravstvenih dobrobiti. Prebiotici koriste više puteva za postizanje pozitivnih zdravstvenih učinaka. Potiču proizvodnju polifenola koji utječu na crijevni mikrobiom. Polifenoli se također nalaze u bilju i začinima, tako da ti biljni ekstrakti mogu imati prebiotičke učinke. Polifenoli su fitokemikalije koje pomažu u održavanju crijevne homeostaze selektivno djelujući kao prebiotici. Također pokazuju antipatogeno i antioksidativno djelovanje te igraju važnu ulogu u staničnoj signalizaciji, osjetljivosti na inzulin i sintezi upalnih medijatora.

Oko 90-95% prehrambenih polifenola ulazi u debelo crijevo i metaboliziraju ih crijevni mikrobi i pretvaraju u metabolite, koji utječu na bioraspoloživost polifenola (a time i na zdravstvene prednosti). Polifenoli se strukturno mogu podijeliti na flavonoide i neflavonoide. Kumarin i tanini također mogu biti prehrambeni polifenoli. Flavonoidi moduliraju crijevni mikrobiom pretvarajući ih iz neapsorbirajućih prekursora u apsorbivne metabolite. Metaboliti, količina konzumiranog polifenola i aktivnost crijevnih mikroba određuju zdravstvene prednosti. Tanini koji se nalaze u orašastim plodovima i bobicama također imaju zdravstvene prednosti pretvaranjem elagitanina u metabolite urolitina. Ova dva puta osiguravaju homeostazu crijevnog mikrobioma, sprječavaju oksidativno oštećenje i upalu te imaju antimikrobne učinke protiv invazivnih patogena.

Međutim, uvijek postoje nedosljednosti u izumima bilja i začina. Ovi rezultati mogu biti posljedica niske bioraspoloživosti i promjenjivog sadržaja polifenola u različitim biljnim derivatima. Sadržaj polifenola također varira ovisno o tehnikama berbe, roku trajanja, metodama obrade i pripreme.

Mnoga su istraživanja pokazala da začini i začinsko bilje pozitivno mijenjaju crijevni mikrobiom. Određene biljke također smanjuju rizik od raka djelujući kao protuupalni spojevi. Protuupalni učinak je izražen i kod kardiovaskularnih bolesti i upalnih bolesti crijeva (IBD). Začini potiču proizvodnju SCFA, koje djeluju protiv pretilosti. Istraživači su također primijetili svojstva korijena đumbira protiv pretilosti. Osim toga, đumbir i kurkuma potiču povećanje broja korisnih crijevnih mikroba.

Zaključak

Potrebne su daljnje studije kako bi se istražili učinci bilja i začina na crijevni mikrobiom i njihove zdravstvene dobrobiti za domaćina prije nego što se uvrste u prehrambene smjernice.