Prehrana i hrana
Prehrana i hrana
"Prehrana je proces apsorbiranja hranjivih sastojaka iz hrane koju jedu."
Vrste prehrane
• Ugljikohidrati -
Ugljikohidrati su hranjive tvari koje opskrbljuju energijom i naš glavni izvor energije. Lako su probavljivi i razgrađeni su na glukozu kojom tijelo ispunjava svoje brojne funkcije. Tijelo prima 4 kalorije na 1 gram ugljikohidrata.
Ugljikohidrati su grupirani u
Jednostavni ugljikohidrati (šećer), složeni ugljikohidrati (vlakna) i čvrstoća.
i na temelju glikemijskog indeksa grupiran je u nisko, srednje i visoke
Glikemijski indeks pokazuje koliko se razina šećera u krvi mijenja nakon jela ugljikohidrata. Što je glikemijski indeks veći, to je veće povećanje šećera u krvi i duže je potrebno da opet bude normalan. Za zdravu prehranu najbolje je koncentrirati na hranu s niskim glikemijskim indeksom, a to također ovisi o fizičkom radu. Hrana s visokim glikemijskim indeksom bila je povezana s povećanim rizikom od srčanih bolesti i dijabetesa.
Zahtjev za ugljikohidratima u našoj prehrani:
Ugljikohidrati bi trebali sačiniti 45% -65% kalorija u svojoj prehrani, što odgovara oko 225 G-325 g ugljikohidrata za nekoga s prehranom od 2000 kalorija.
Zdravi i nezdravi izvori ugljikohidrata u našoj hrani:
Najzdraviji izvori ugljikohidrata su neobrađeni ili minimalno prerađeni proizvodi od cjelovitih žitarica, povrće, voće i grah.
Izvori ugljikohidrata Havalier su bijeli kruh, peciva, limunade i druga visoko prerađena ili sofisticirana hrana. Ovi elementi doprinose debljanju, narušavaju gubitak kilograma i promiču dijabetes i srčane bolesti.
• masti -
Masti su bitan dio prehrane. Jedan od izvora energije i važan u smislu vitamina koji se bave masnoćom.
1 gram masti isporučuje energiju 37 kJ (9 kcal). Hrana koja sadrži puno masti pruža puno energije.
Postoje različite vrste masti, uključujući zasićene masti i nezasićene masti.
Zasićene masti obično su čvrste na sobnoj temperaturi, dok su nezasićene masti tekuće.
Visoka apsorpcija zasićenih ili trans masnih kiselina može imati negativan utjecaj na zdravlje.
Hrana s polinezasićenim mastima ključna je za dobro zdravlje i opće zdravlje. To je sadržano u morskim ribama kao što su tuna, skuše i losos, kao i orašasti plodovi i ulja uljane uljane i laneno sjeme.
• vlakna -
vlaknasti neobavljivi dio naše prehrane, koji je ključan za zdravlje probavnog sustava.
vlakna su vrsta ugljikohidrata. Iako se većina ugljikohidrata razgrađuje u molekule šećera, vlakna se ne mogu razgraditi u molekule šećera, ali mogu se probiti kroz tijelo netaknuto. Vlakna reguliraju konzumiranje šećera tijela i drže glad i šećer u krvi u šahu.
Vlakna bi trebala napraviti najmanje 5% svog dnevnog unosa kalorija. Djeca i odrasli trebaju najmanje 20 do 30 grama vlakana dnevno za dobro zdravlje i konzumiraju 2.000 kalorija dnevno. Postoje vlakna u dvije sorte, a obje su zdravlje -promocija:
• Topiva vlakna koja se otpuštaju u vodu mogu pridonijeti i smanjenju zrcala glukoze i smanjenju razine kolesterola.
• Netopljivo vlakna koja se ne otapa u vodi mogu pomoći u premještanju hrane kroz svoj probavni sustav, promicati pravilnost i spriječiti zatvor.
• Minerali - minerali su anorganske tvari i esencijalne hranjive tvari koje su potrebne u malim količinama da bi ostale zdrave. Minerali vam ne daju energiju ili kalorije, već su uključeni i pomažu u stvaranju kostiju i zuba. Ljudi imaju različite zahtjeve, ovisno o dobi, spolu, fiziološkom stanju (npr. Trudnoća), a ponekad i njihovom zdravstvenom stanju. Neki su minerali potrebni u većim količinama od drugih, npr. B. Kalcij, fosfor, magnezij, natrij, kalijev i klorid. Ostali su potrebni u manjim količinama i ponekad se nazivaju elementima u tragovima, npr. B. Željezo, cink, jod, fluorid, selen i bakar.
protein - Proteini su proizvedeni kombiniranim manjim amino sekiselisima. Proteini u hrani poznati su kao makronutrijenti i doprinose energiji (kalorijama) tijelu. Postoji 20 aminokiselina koje se koriste za izgradnju proteina.
Budući da sve stanice i tkivo sadrže protein, ključan je za rast i popravak mišića i drugih tjelesnih tkiva. Kosa i nokti obično se sastoje od proteina. Oni također koriste protein za proizvodnju enzima, hormona i drugih kemikalija tijela. Protein je važan građevni blok za kosti, mišiće, hrskavicu, kožu i krv.
Svaki gram proteina sadrži 4 kalorije. Referentna apsorpcija hranjivih tvari (RNI) za odrasle je 0,75 g proteina po kilogramu tjelesne težine i dana.
Izvori proteina su mesni proizvodi (hamburgeri, riba, piletina), mliječni proizvodi (sir, mlijeko, jogurt, sir sir), jaja, tofu, leća i sojino mlijeko.
Postoje dvije vrste vitamina: voda -bito i masnoće.
vitamini -vitamini vode uključuju vitamine B1, B2, B3, B6, B12, vitamin C, biotin i folnu kiselinu. Ne spašavaju se u velikim količinama u tijelu, a svaki se dodatak gubi kroz mokraću.
Vitamini vode i masnoće igraju važnu ulogu u mnogim kemijskim procesima u tijelu. Masno -vali vitamini uključuju vitamine A, D, E i K i mogu se pohraniti u njihovo tijelo. Velike količine vitamina od masnoće ne preporučuju se jer mogu uzrokovati zdravstvene probleme.
• Voda - voda ne sadrži kalorije i nije izvor za masnoće, proteine ili ugljikohidrate. Iako čista voda ne sadrži dodatne hranjive tvari. Voda je sama hranjiva sama i pomaže svakoj ćeliji u vašem tijelu da djeluje pravilno kao prijevoz za druge hranjive tvari, jer se 60 posto ljudskog tijela sastoji od vode.
• Voda regulira tjelesnu tekućinu
• Voda pomaže u probavi i ispunjava ih (tako da jedu manje)
• Voda sprječava umor mišića i sušenje
• Voda podržava proces bubrega za oslobađanje tijela toksina
Da bi ispunili preporuke Medicinskog instituta za apsorpciju vode, muškarci bi trebali piti oko 13 šalica ne -alkoholnih tekućina dnevno, dok bi žene trebale piti oko 9 šalica
Kommentare (0)