Prehrana i hrana

„Ernährung ist der Prozess der Aufnahme von Nährstoffen aus den Lebensmitteln, die Sie essen.“ Arten der Ernährung • Kohlenhydrate – Kohlenhydrate sind Energie liefernde Nährstoffe und unsere Hauptenergiequelle. Sie sind leicht verdaulich und werden in Glukose zerlegt, mit der der Körper seine zahlreichen Funktionen erfüllt. Der Körper erhält 4 Kalorien pro 1 Gramm aufgenommener Kohlenhydrate. Kohlenhydrate werden in gruppiert einfache Kohlenhydrate (Zucker), komplexe Kohlenhydrate (Ballaststoffe) und Stärke. und basierend auf dem glykämischen Index wird er in Niedrig, Mittel und Hoch gruppiert Der glykämische Index zeigt an, wie hoch und wie schnell sich der Blutzuckerspiegel nach dem Verzehr von Kohlenhydraten ändert. …
"Prehrana je proces apsorpcije hranjivih sastojaka iz hrane koju jedu." Vrste prehrane • Ugljikohidrati - ugljikohidrati su hranjive tvari koje opskrbljuju energijom i naš glavni izvor energije. Lako su probavljivi i razgrađeni su na glukozu kojom tijelo ispunjava svoje brojne funkcije. Tijelo prima 4 kalorije na 1 gram ugljikohidrata. Ugljikohidrati su grupirani u grupiranim jednostavnim ugljikohidratima (šećer), složenim ugljikohidratima (vlaknima) i čvrstoći. A na temelju glikemijskog indeksa, postaje nizak, srednji i visoko grupiran glikemijski indeks pokazuje koliko se visoka i koliko se brzo razina šećera u krvi mijenja nakon jela ugljikohidrata. ... (Symbolbild/natur.wiki)

Prehrana i hrana

"Prehrana je proces apsorbiranja hranjivih sastojaka iz hrane koju jedu."

Vrste prehrane

• Ugljikohidrati -

Ugljikohidrati su hranjive tvari koje opskrbljuju energijom i naš glavni izvor energije. Lako su probavljivi i razgrađeni su na glukozu kojom tijelo ispunjava svoje brojne funkcije. Tijelo prima 4 kalorije na 1 gram ugljikohidrata.

Ugljikohidrati su grupirani u

Jednostavni ugljikohidrati (šećer), složeni ugljikohidrati (vlakna) i čvrstoća.

i na temelju glikemijskog indeksa grupiran je u nisko, srednje i visoke

Glikemijski indeks pokazuje koliko se razina šećera u krvi mijenja nakon jela ugljikohidrata. Što je glikemijski indeks veći, to je veće povećanje šećera u krvi i duže je potrebno da opet bude normalan. Za zdravu prehranu najbolje je koncentrirati na hranu s niskim glikemijskim indeksom, a to također ovisi o fizičkom radu. Hrana s visokim glikemijskim indeksom bila je povezana s povećanim rizikom od srčanih bolesti i dijabetesa.

Zahtjev za ugljikohidratima u našoj prehrani:

Ugljikohidrati bi trebali sačiniti 45% -65% kalorija u svojoj prehrani, što odgovara oko 225 G-325 g ugljikohidrata za nekoga s prehranom od 2000 kalorija.

Zdravi i nezdravi izvori ugljikohidrata u našoj hrani:

Najzdraviji izvori ugljikohidrata su neobrađeni ili minimalno prerađeni proizvodi od cjelovitih žitarica, povrće, voće i grah.

Izvori ugljikohidrata Havalier su bijeli kruh, peciva, limunade i druga visoko prerađena ili sofisticirana hrana. Ovi elementi doprinose debljanju, narušavaju gubitak kilograma i promiču dijabetes i srčane bolesti.

• masti -

Masti su bitan dio prehrane. Jedan od izvora energije i važan u smislu vitamina koji se bave masnoćom.

1 gram masti isporučuje energiju 37 kJ (9 kcal). Hrana koja sadrži puno masti pruža puno energije.

Postoje različite vrste masti, uključujući zasićene masti i nezasićene masti.

Zasićene masti obično su čvrste na sobnoj temperaturi, dok su nezasićene masti tekuće.

Visoka apsorpcija zasićenih ili trans masnih kiselina može imati negativan utjecaj na zdravlje.

Hrana s polinezasićenim mastima ključna je za dobro zdravlje i opće zdravlje. To je sadržano u morskim ribama kao što su tuna, skuše i losos, kao i orašasti plodovi i ulja uljane uljane i laneno sjeme.

• vlakna -

vlaknasti neobavljivi dio naše prehrane, koji je ključan za zdravlje probavnog sustava.

vlakna su vrsta ugljikohidrata. Iako se većina ugljikohidrata razgrađuje u molekule šećera, vlakna se ne mogu razgraditi u molekule šećera, ali mogu se probiti kroz tijelo netaknuto. Vlakna reguliraju konzumiranje šećera tijela i drže glad i šećer u krvi u šahu.

Vlakna bi trebala napraviti najmanje 5% svog dnevnog unosa kalorija. Djeca i odrasli trebaju najmanje 20 do 30 grama vlakana dnevno za dobro zdravlje i konzumiraju 2.000 kalorija dnevno. Postoje vlakna u dvije sorte, a obje su zdravlje -promocija:

• Topiva vlakna koja se otpuštaju u vodu mogu pridonijeti i smanjenju zrcala glukoze i smanjenju razine kolesterola.

• Netopljivo vlakna koja se ne otapa u vodi mogu pomoći u premještanju hrane kroz svoj probavni sustav, promicati pravilnost i spriječiti zatvor.

• Minerali - minerali su anorganske tvari i esencijalne hranjive tvari koje su potrebne u malim količinama da bi ostale zdrave. Minerali vam ne daju energiju ili kalorije, već su uključeni i pomažu u stvaranju kostiju i zuba. Ljudi imaju različite zahtjeve, ovisno o dobi, spolu, fiziološkom stanju (npr. Trudnoća), a ponekad i njihovom zdravstvenom stanju. Neki su minerali potrebni u većim količinama od drugih, npr. B. Kalcij, fosfor, magnezij, natrij, kalijev i klorid. Ostali su potrebni u manjim količinama i ponekad se nazivaju elementima u tragovima, npr. B. Željezo, cink, jod, fluorid, selen i bakar.

protein - Proteini su proizvedeni kombiniranim manjim amino sekiselisima. Proteini u hrani poznati su kao makronutrijenti i doprinose energiji (kalorijama) tijelu. Postoji 20 aminokiselina koje se koriste za izgradnju proteina.

Budući da sve stanice i tkivo sadrže protein, ključan je za rast i popravak mišića i drugih tjelesnih tkiva. Kosa i nokti obično se sastoje od proteina. Oni također koriste protein za proizvodnju enzima, hormona i drugih kemikalija tijela. Protein je važan građevni blok za kosti, mišiće, hrskavicu, kožu i krv.

Svaki gram proteina sadrži 4 kalorije. Referentna apsorpcija hranjivih tvari (RNI) za odrasle je 0,75 g proteina po kilogramu tjelesne težine i dana.

Izvori proteina su mesni proizvodi (hamburgeri, riba, piletina), mliječni proizvodi (sir, mlijeko, jogurt, sir sir), jaja, tofu, leća i sojino mlijeko.

vitamin - Vitamini su neophodni za support. Vitamini vam ne daju kalorije ili energiju, već vam pomažu da ostanete zdravi.

Postoje dvije vrste vitamina: voda -bito i masnoće.

vitamini -vitamini vode uključuju vitamine B1, B2, B3, B6, B12, vitamin C, biotin i folnu kiselinu. Ne spašavaju se u velikim količinama u tijelu, a svaki se dodatak gubi kroz mokraću.

Vitamini vode i masnoće igraju važnu ulogu u mnogim kemijskim procesima u tijelu. Masno -vali vitamini uključuju vitamine A, D, E i K i mogu se pohraniti u njihovo tijelo. Velike količine vitamina od masnoće ne preporučuju se jer mogu uzrokovati zdravstvene probleme.

• Voda - voda ne sadrži kalorije i nije izvor za masnoće, proteine ​​ili ugljikohidrate. Iako čista voda ne sadrži dodatne hranjive tvari. Voda je sama hranjiva sama i pomaže svakoj ćeliji u vašem tijelu da djeluje pravilno kao prijevoz za druge hranjive tvari, jer se 60 posto ljudskog tijela sastoji od vode.

• Voda regulira tjelesnu tekućinu

• Voda pomaže u probavi i ispunjava ih (tako da jedu manje)

• Voda sprječava umor mišića i sušenje

• Voda podržava proces bubrega za oslobađanje tijela toksina

Da bi ispunili preporuke Medicinskog instituta za apsorpciju vode, muškarci bi trebali piti oko 13 šalica ne -alkoholnih tekućina dnevno, dok bi žene trebale piti oko 9 šalica