Konzerviranje hrane: prirodne metode
Konzerviranje hrane: prirodne metode U svijetu u kojem se prehrambena industrija uvelike oslanja na kemijske konzervanse i druge sintetske metode za konzerviranje hrane, sve više potrošača traži prirodne alternative. Čuvanje hrane važan je aspekt održavanja svježine hrane i sprječavanja kvarenja. Srećom, postoje brojne prirodne metode koje se stoljećima koriste kako bi hrana dulje trajala. U ovom ćemo članku pobliže pogledati neke od ovih metoda. Sadržaj Fermentacija Sušenje Soljenje Dimljenje Kiseljenje u octu Upotreba šećera Hlađenje i zamrzavanje Fermentacija Fermentacija je jedan od najstarijih...

Konzerviranje hrane: prirodne metode
Konzerviranje hrane: prirodne metode
U svijetu u kojem se prehrambena industrija uvelike oslanja na kemijske konzervanse i druge sintetske metode za konzerviranje hrane, sve više potrošača traži prirodne alternative. Čuvanje hrane važan je aspekt održavanja svježine hrane i sprječavanja kvarenja. Srećom, postoje brojne prirodne metode koje se stoljećima koriste kako bi hrana dulje trajala. U ovom ćemo članku pobliže pogledati neke od ovih metoda.
Sadržaj
- Fermentation
- Trocknung
- Salzen
- Räuchern
- Einlegen in Essig
- Verwendung von Zucker
- Kühlung und Gefrieren
vrenje
Fermentacija je jedan od najstarijih načina konzerviranja hrane. Ovdje se hrana fermentira djelovanjem mikroorganizama poput bakterija, kvasca ili plijesni. Ovi mikroorganizmi proizvode kiseline, alkohol ili druge tvari koje inhibiraju rast bakterija koje uzrokuju kvarenje.
Poznati primjeri fermentirane hrane su kiseli kupus i kiseli krastavci. Kiseli kupus dobiva se fermentacijom nasjeckanog kupusa. Prirodni mikroorganizmi prisutni na kupusu fermentiraju kupus i pretvaraju ga u kiselo zelje. Ova kisela sredina osigurava dugotrajnost kiselog kupusa.
sušenje
Sušenje je još jedna metoda konzerviranja hrane koja se koristi stoljećima. Time se uklanja vlaga iz hrane, što sprječava rast mikroorganizama. Uklanjanje vlage također deaktivira enzime u hrani koji mogu ubrzati kvarenje.
Sušenjem se mogu konzervirati različite namirnice, poput voća, povrća, mesa i ribe. Tradicionalna metoda sušenja na suncu sada je često podržana upotrebom dehidratora ili pećnica. Suho voće poput grožđica ili suhih marelica popularne su grickalice, a mogu se koristiti i kao sastojci u mnogim receptima.
Sol
Soljenje je već stoljećima provjerena metoda za konzerviranje mesa i ribe. To uključuje prekrivanje hrane slojem soli kako bi se uklonila višak vlage i spriječio rast mikroorganizama. Sol lišava mikroorganizme vode koja im je potrebna za preživljavanje, uzrokujući njihovu smrt.
Najpoznatiji primjer slane hrane je slanina. Slanina se prekriva debelim slojem soli kako bi se zaštitila od kvarenja. Sol izvlači vlagu iz slanine i također služi kao pojačivač okusa.
Pušenje
Dimljenje je metoda u kojoj se hrana objesi iznad tinjajuće drvene vatre, obično u dimnoj komori. Dim sadrži različite spojeve koji mogu spriječiti rast mikroorganizama i usporiti kvarenje.
Upotreba dima za konzerviranje mesa i ribe ima dugu tradiciju u mnogim kulturama. Dimljene kobasice, dimljeni losos i dimljene šunke samo su neki od primjera dimljene hrane. Dim ne samo da hrani daje karakterističnu aromu, već joj i produljuje rok trajanja.
Kiseljenje u octu
Kiseljenje u octu još je jedan prirodni način konzerviranja hrane. Ocat je kiselo sredstvo koje inhibira rast mikroorganizama snižavanjem pH vrijednosti, stvarajući za njih nepovoljan okoliš.
Namirnice poput krastavaca, luka i maslina tradicionalno se kisele u octu kako se ne bi pokvarile i kako bi im dale okus. Ocat daje ukiseljenoj hrani kiselkasti okus i može poslužiti kao osnova za umake ili preljeve.
Upotreba šećera
Korištenje šećera za konzerviranje hrane također ima dugu tradiciju. Šećer uklanja vlagu iz mikroorganizama i time inhibira njihov rast. Visok sadržaj šećera stvara nepovoljan okoliš za mikroorganizme u kojem ne mogu preživjeti.
Džemovi i želei klasični su primjeri hrane konzervirane u šećeru. Visok sadržaj šećera sprječava razvoj mikroorganizama i produljuje rok trajanja ovog konzerviranog voća.
Hlađenje i zamrzavanje
Hlađenje i zamrzavanje moderne su metode čuvanja hrane koje danas koristimo. Snižavanje temperature usporava ili zaustavlja rast mikroorganizama, čime se produljuje rok trajanja hrane.
Korištenje hladnjaka i zamrzivača omogućuje nam da hranu održimo svježom i čuvamo je duže vrijeme. Zamrzavanjem se zaustavlja rast mikroorganizama jer niske temperature inhibiraju njihovu aktivnost.
Zaključak
Prirodno konzerviranje hrane nudi niz metoda za dulje trajanje hrane. Fermentacija, sušenje, soljenje, dimljenje, kiseljenje, upotreba šećera te hlađenje i zamrzavanje provjerene su tehnike koje se koriste stoljećima. Oslanjajući se na ove prirodne metode konzerviranja hrane, možemo smanjiti upotrebu kemijskih konzervansa, a istovremeno održati našu hranu svježom i ukusnom.
Više o prirodnoj i zdravoj prehrani možete saznati u našem vodiču Vaš-Heilpraktiker.com
 
            