Kako placebosi pomažu u ublažavanju boli? Studija mozga miša pruža informacije

"Nismo imali pravi uvid u to kako se događa [placebo efekt] i je li to pravi fenomen", kaže Clifford Woolf, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Harvard u Bostonu, Massachusetts. "Mislim da nam je to pomoglo da utvrdimo da je to zapravo pravi fenomen."

Rezultati bi u konačnici mogli dovesti do novih prilika za liječenje boli, kaže proučavanje Mitachor Grégory Scherrer, neurobiolog sa Sveučilišta Sjeverna Karolina u Chapel Hillu. "Mogli bismo imati potpuno novu vrstu lijekova."

PAING -RELIESING PATH

Studije snimanja ljudi pokazale su da je ublažavanje boli kroz placebos povezano s aktivnostima u mozgu i području mozga nazvanog prednji cingularni korteks.

Da bi to dodatno ispitali, Scherrer i njegov tim razvili su eksperiment kako bi stvorili placebo očekivanje od ublažavanja boli za miševe. S dvije komore, jednu s ugodno toplim podom i jednom s bolno vrućim podama, uvjetovali su životinje kako bi očekivali da se bol ublažava na vrućem podu prilikom ulaska u hladniju komoru.

Uz pomoć živih slika, tim, tim je identificirao skupinu neurona koji su bili aktivni tijekom placebo eksperimenta. To su bile u jezgri pontina (PN), području u mozgu koja povezuje moždani kore s mozgom i prethodno nije bilo povezano s boli.

Kako bi dodatno razumjeli ulogu ovih neurona u ublažavanju boli, autori su mjerili učinke blokiranja njihove aktivnosti. Kad su im inhibirani PN neuroni, miševi koji su krenuli na vrući pod bili su spremniji provesti ponašanja ublažavanja boli, poput lizanja šapa, izjave i skakanja. Miševi s aktiviranim PN neuronima trajali su duže da ližu šape, "jer to nije tako bolno", kaže Scherrer.

Naknadne analize 4.932 neuronskih stanica u PN pokazale su da je 65% opioidnih receptora imao - isto koje je aktivirano snažnim ublažavanjem boli. Neuroni s opioidnim receptorima protezali su se na tri područja u mozgu, od kojih nisu prethodno bili pretpostavljeni da igraju ulogu u očekivanju ublažavanja boli. Istraživači su identificirali skupinu Purkinje stanica-glavne stanice u cerebelumu-koje su postale sve aktivnije tijekom eksperimenta placeba.

"Gotovo sigurno postoje endogeni opioidi koji sudjeluju", kaže Woolf.

Novi ciljevi

Istraživanje bi moglo otvoriti nove načine za razumijevanje kako postojeći ublažavanje bolova djeluju i otkrivaju nove, učinkovitije.

Znanstvenici bi mogli istražiti kako mogu aktivirati neuronski krug u mozgu i mozga bez upotrebe placebo tableta. Buduće studije mogle bi "pronaći način da se tjelesne upravljačke mehanizme mogu suzbiti životnijim životom", kaže Woolf.

Razumijevanje ovih krugova mozga također bi moglo objasniti zašto neke terapije boli, poput kognitivnih bihevioralnih terapija i transkranijalne magnetske stimulacije, zapravo djeluju.

"Mozak je kompliciran sijeno i često tražimo iglu", kaže Tom Wager, neuroznanstvenik koji istražuje efekt placeba na Dartmouth Collegeu u Hanoveru, New Hampshire. Ova studija "pruža novi cilj koji možemo potražiti u ljudskim studijama".

Pitanja ostaju otvorena za ono što točno aktivira efekt placeba za one koji ga dožive. "Ono što još uvijek ne znamo je, zašto se on ne pojavljuje s nekim pojedincima i s drugima i zašto s vremenom nestaje", kaže Woolf.