Ljudi koji su se suočili s glađu u maternici nedugo nakon začeća imaju dvostruko veću vjerojatnost da će imati dijabetes u odrasloj dobi nego oni koji nisu iskusili ekstremnu nestašicu hrane rano u trudnoći, pokazuje studija 1više od deset milijuna ljudi rođenih u Ukrajini prije gotovo jednog stoljeća.

Onaj danas u časopisuZnanostObjavljeni rezultati daju uvid u dugoročne zdravstvene posljedice gladi tijekom trudnoće. Opsežna studija također naglašava kada su bebe u razvoju najosjetljivije na lošu prehranu, kaže Peter Klimek, podatkovni znanstvenik koji se specijalizirao za epidemiologiju na Supply Chain Intelligence Institute u Beču. "Nisam vidio ništa gdje je to učinjeno sveobuhvatnije", kaže Klimek, koji je uz studiju napisao perspektivni članak 2objavljeno.

Dugoročni učinci

Iako neposredni i kratkoročni učinci kriza gladi 3– budući da su pothranjenost i nedostaci hranjivih tvari – dobro dokumentirani, bilo je teško utvrditi zdravstvene posljedice koje ljudi doživljavaju desetljećima kasnije. Takve studije zahtijevaju od istraživača da kontinuirano prate velike skupine ljudi tijekom vremena, kaže L.H. Lumey, epidemiolog sa Sveučilišta Columbia u New Yorku i koautor trenutnog rada. Prethodni studij u Austriji 4i Nizozemska 5pronašli su dokaze da izloženost gladi tijekom trudnoće može povećati rizik od dijabetesa kod djeteta kasnije u životu. Ali te su studije bile relativno male ili su imale nejasnoće o ozbiljnosti gladi i izloženosti ljudi njoj, kaže Klimek.

Lumey kaže da je glad u Ukrajini 1932.-33., koja je rezultirala s oko četiri milijuna kratkotrajnih smrti, pružila priliku za proučavanje veze između nestašice hrane prije rođenja i rizika od dijabetesa. Glad je imala jasno definiran vremenski okvir, zahvatila je jako velik broj ljudi i bila je temeljito dokumentirana, kaže.

Zajedno sa svojim kolegama, Lumey je prikupio matične knjige za 10.186.016 Ukrajinaca rođenih između 1930. i 1938. To uključuje više od 128.000 ljudi kojima je dijagnosticiran dijabetes tipa 2 u ranim godinama dvadesetog stoljeća.

Dupli rizik

Kako bi procijenili ozbiljnost gladi koju je doživjela svaka osoba, tim je analizirao broj smrtnih slučajeva koji su se dogodili u 23 ukrajinske regije, uključujući 16 pogođenih nestašicom hrane, i klasificirao područja kao ekstremna, vrlo teška, teška ili bez gladi.

Grupa je otkrila da su ljudi rođeni početkom 1934. godine - koji su trebali biti začeti tijekom vrhunca gladi - imali veći ukupni rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u odrasloj dobi od onih koji nisu bili izloženi gladi u ranim fazama razvoja. Među ljudima rođenim u regijama pogođenim ekstremnom glađu, rizik od razvoja stanja udvostručio se. One koje su tijekom trudnoće bile izložene ekstremnoj gladi imale su oko 1,5 puta veću vjerojatnost da će razviti dijabetes desetljećima nakon rođenja od onih u regijama bez gladi.

Nije bilo povećanog rizika od dijabetesa među ljudima koji su bili u kasnijoj fazi trudnoće tijekom gladi, što sugerira da je rana trudnoća najosjetljivije vrijeme za izloženost pothranjenosti.

Rezultati postavljaju temelj istraživačima za provođenje pokusa na životinjama kako bi razumjeli mehanizme koji stoje iza povećanog rizika od dijabetesa. Na primjer, tijekom gladi može doći do mutacija u DNK fetusa, takozvanih epigenetskih promjena. "Imamo ovaj događaj u koji biolozi sada mogu zariti zubima", kaže Lumey.