Suche
Mein Konto
Post može imati negativan utjecaj na imunološki sustav i povećati rizik od srčanih bolesti
Brojni su dokazi o dobrobitima posta. Međutim, nova studija upozorila je da post može predstavljati i zdravstveni rizik. Sugerira da post može negativno utjecati na imunološki sustav i povećati rizik od srčanih bolesti. Učinci su uočeni čak i kada je doručak preskočen. U studiji na miševima, istraživači s Icahn School of Medicine na Mount Sinai otkrili su da preskakanje obroka može potaknuti reakciju u mozgu koja negativno utječe na imunološke stanice. Na temelju ovih rezultata sugerirali su da kronično gladovanje ima dugoročne učinke na...
Post može imati negativan utjecaj na imunološki sustav i povećati rizik od srčanih bolesti
Brojni su dokazi o dobrobitima posta. Međutim, nova studija upozorila je da post može predstavljati i zdravstveni rizik. Sugerira da post može negativno utjecati na imunološki sustav i povećati rizik od srčanih bolesti. Učinci su uočeni čak i kada je doručak preskočen.
U studiji na miševima, istraživači s Icahn School of Medicine na Mount Sinai otkrili su da preskakanje obroka može potaknuti reakciju u mozgu koja negativno utječe na imunološke stanice. Na temelju tih rezultata sugerirali su da bi kronični post mogao imati dugoročne učinke na tijelo. Rezultati su objavljeni u izdanju časopisa Immunity od 23. veljače.
Kako post utječe na imunološki sustav
Kako bi razumjeli kako post utječe na imunološki sustav, istraživači su proučavali dvije skupine miševa: jednoj su skupini davali doručak odmah nakon buđenja, dok je druga skupina preskakala doručak. Objema grupama uzeti su uzorci krvi ubrzo nakon buđenja, četiri sata kasnije i osam sati kasnije.
Kad su se uspoređivali krvni nalazi, pronađena je razlika u broju monocita, bijelih krvnih stanica koje igraju ključnu ulogu u borbi protiv infekcija, bolesti srca i raka. Monociti se stvaraju u koštanoj srži i odatle migriraju cijelim tijelom.
Na početku studije svi miševi su imali isti broj monocita. Ali nakon četiri sata, 90 posto monocita u gladnim miševima nestalo je iz krvotoka. Nakon osam sati broj se nastavio smanjivati. Međutim, broj monocita u skupini koja nije postila ostao je nepromijenjen, rekli su istraživači.
Osim toga, istraživači su otkrili da su u gladnih miševa monociti migrirali natrag u koštanu srž kako bi tamo i ostali, au isto vrijeme smanjena je proizvodnja novih stanica.
Kada su miševi ponovno hranjeni hranom nakon 24-satnog gladovanja, monociti koji su se skrivali u koštanoj srži migrirali su natrag u krvotok unutar nekoliko sati. Ovaj nagli porast monocita u krvotoku doveo je do povećanih razina upale. Promijenjeni monociti više nisu štitili od infekcija, a tijelo je postalo manje otporno na infekcije.
Post izaziva odgovor na stres u mozgu
Studija je također ispitivala vezu između mozga i monocita tijekom posta. Otkrili su da gladovanje izaziva odgovor na stres u mozgu, koji odmah pokreće veliku migraciju monocita iz krvi u koštanu srž i natrag u krvotok ubrzo nakon ponovnog hranjenja. Ova stresna reakcija na post također uzrokuje da ljudi postanu gladni i ljuti”, kažu stručnjaci.
Rizici povezani s postom javljaju se nakon ponovnog uzimanja hrane jer to rezultira bujicom monocita koji hrle natrag u krv. Na taj način, post može oslabiti sposobnost tijela da odgovori na infekciju, objasnili su istraživači.