Povećanje očekivanog životnog vijeka u bogatim zemljama usporava: zašto je za proboj trebalo 30 godina

Povećanje očekivanog životnog vijeka u bogatim zemljama usporava: zašto je za proboj trebalo 30 godina

Ostavite po strani uzbuđenje zbog sve većeg broja ljudi za koje se očekuje da će živjeti 100 godina. Povećanje očekivanog životnog vijeka ljudi možda se zapravo usporava. Ovo je zaključak studije koja je analizirala podatke o smrtnosti iz deset zemalja ili regija u posljednja tri desetljeća 1.

"Postoje granice u tome koliko daleko možemo pomaknuti vrijeme ljudskog preživljavanja", rekao je koautor studije S. Jay Olshansky, epidemiolog sa Sveučilišta Illinois u Chicagu. “Ako živite dovoljno dugo, susrećete se s biološkim procesom starenja.”

Tvrdi da je era radikalnog produljenja života završila. No, neki se istraživači ne slažu s tim, ističući da bi medicinska znanost još mogla pronaći način da proširi dobnu granicu.

Napredak javnog zdravstva i medicine u dvadesetom stoljeću povećao je očekivani životni vijek za oko tri godine po desetljeću. Međutim, Olshansky i drugi dugo su tvrdili da je ovaj trend poboljšanja neodrživ, unatoč optimističnim projekcijama koje predviđaju da bi većina djece rođene u 21. stoljeću mogla doživjeti 100 ili više godina 2. Međutim, teško je to potvrditi jer je jedini način da saznamo pričekati da dovoljno ljudi umre ili ne umre.

Olshansky i njegovi kolege prvi su put objavili ideju 1990 3 da postoji konačna granica očekivanog trajanja ljudskog života. "Čekali smo 30 godina da ovo testiramo", kaže on. "Sada imamo konačan dokaz da je hipoteza o ograničenom životnom vijeku točna."

Ovi se dokazi temelje na broju smrtnih slučajeva prijavljenih u dijelovima svijeta s trenutno najvećim očekivanim životnim vijekom, uključujući Hong Kong, Japan, Južnu Koreju, Australiju, Francusku, Italiju, Švicarsku, Švedsku, SAD i Španjolsku. Analiza je promatrala razdoblje od 1990. do 2019. kako bi se izbjegli iskrivljujući učinci pandemije COVID-19.

Tim je otkrio da je stopa poboljšanja očekivanog životnog vijeka u desetljeću od 2010. do 2019. pala ispod razine zabilježene u razdoblju od 1990. do 2000. Ljudi i dalje žive dulje, ali ne toliko. Zapravo, u svakoj populaciji osim u Hong Kongu i Južnoj Koreji, rast očekivanog životnog vijeka usporio se na manje od dvije godine po desetljeću.

Sveukupno, studija je pokazala da djeca rođena nakon 2010. imaju relativno male šanse da dožive 100 godina (šansa 5,1% za žene i 1,8% za muškarce). Najvjerojatnija skupina koja će doživjeti puno stoljeće su žene u Hong Kongu, s vjerojatnošću od 12,8%.

Možemo li prevladati starenje?

Jasno je da je daljnje produljenje prosječnog životnog vijeka teško jer bi to od istraživača zahtijevalo da dođu do rješenja za bolesti koje pogađaju starije ljude, kaže Dmitri Jdanov, demograf na Institutu Max Planck za demografska istraživanja u Rostocku, Njemačka. Jdanov je s kolegom Domantasom Jasilionisom napisao popratni komentar uz rad. Oba su članka objavljena danas u časopisu Nature Aging.

Međutim, Jdanov misli da je Olshansky previše pesimističan u pogledu mogućeg napretka. “Iako bi novi skok mogao biti težak, brz razvoj novih tehnologija mogao bi dovesti do neočekivane zdravstvene revolucije”, kaže on.

Prije jednog stoljeća malo je istraživača moglo pomisliti da se smrtnost djece može značajno smanjiti, kaže on. Napredak u cjepivima, obrazovanju i javnom zdravstvu od tada je smanjio stopu s više od 20% 1950. godine na manje od 4%.

“Ako nešto ne možemo zamisliti, to ne znači da je nemoguće”, kaže Jdanov.

Studija je također otkrila ono što Olshansky naziva "šokantnim" padom prosječnog životnog vijeka u Sjedinjenim Državama u desetljeću koje je počelo 2010. - trend koji se u tako dugovječnoj populaciji vidi samo nakon ekstremnih događaja, kao što su ratovi, od 1900. Pad u SAD-u je potaknut porastom smrtnosti od stanja kao što su dijabetes i bolesti srca među ljudima u dobi od 40 do 60 godina.

"To pokazuje da se među određenim skupinama stanovništva događa nešto vrlo negativno što vuče prosjek prema dolje, jer bogatijim i obrazovanijim podskupinama zapravo ide bolje", kaže Olshansky.

1. Olshansky, S. J., Willcox, B. J., Demetrius, L. i Beltrán-Sánchez, H. Starenje prirode https://doi.org/10.1038/s43587-024-00702-3 (2024).

   Google znalac

2. Christensen, K., Doblhammer, G., Rau, R. & Vaupel, J. V. Lancet 374, 1196–1208 (2009).

   Članak
   Google znalac

3. Olshansky, S.J., Carnes, B.A. & Cassel, C. Science 250, 634-640 (1990).

   Članak
   PubMed
   Google znalac

Preuzmite reference