Osjetljivost na anonimne baze podataka za kršenje zaštite podataka
Osjetljivost na anonimne baze podataka za kršenje zaštite podataka
Studija je pokrenula zabrinutost da bi se vrsta genetske baze podataka koja je sve popularnija kod istraživača mogla iskoristiti kako bi se otkrila identitet sudionika ili povezala privatne zdravstvene podatke s njihovim javnim genetskim profilima.
1 da biste otkrili privatne podatke o pojedincima, "napišite autori.
Rezultati naglašavaju poteškoće u usklađivanju interesa istraživača s privatnošću donatora. "Naši se genomi vrlo identificiraju. Možete puno reći o nama, našim karakteristikama i našim osiguračima bolesti", kaže koautor studije, Gamze Gürsoy, istraživač bioinformatike sa Sveučilišta Columbia u New Yorku. "Možete promijeniti broj kreditne kartice ako je javna, ali ne možete promijeniti svoj genom."
Osjetljivi podaci
U prošlosti se mislilo da skupovi podataka o jednoj ćeliji nisu toliko podložni kršenjima zaštite podataka, zbog razine "buke" ili varijacije u ekspresiji gena, između različitih stanica. Ali Gürsoy i njezin tim uspjeli su dokazati da to nije slučaj.
Tim je ispitao tri javno dostupna skupa podataka s jednim stanicama, koji su sadržavali krvne stanice od ljudi s lupusom, kroničnom bolešću automobila. Istraživači su otkrili da su mogli koristiti podatke za ekspresiju gena kako bi predvidjeli strukturu genoma osobe kombinirajući ove vrijednosti s informacijama o kvantitativnim lokusima ekspresije (EQTLS). Pojedinosti o EQTLS varijacijama u kromosomu, koje su u korelaciji s ekspresijom gena-također su javno dostupne u skupovima podataka o jednoj ćeliji.
Kako bi testirali pouzdanost svog rada, istraživači su provjerili svoje prognoze genoma na temelju baze podataka genoma koja je odgovarala korištenim stanicama. Oni su bili u mogućnosti povezati većinu podataka s odgovarajućim genomom, sa stopom točnosti od preko 80 %.
Za razliku od podataka o ekspresiji gena i EQTL -ovima, znanstvenici obično mogu vidjeti kompletne baze podataka genoma kako bi zaštitili identifikacijske podatke od donatora. Međutim, istraživači ističu da bi podaci o genomu sudionika mogli biti javno dostupni negdje drugdje. Na primjer, mogli ste ih prenijeti na web mjesto genealogije na kojoj korisnici šalju uzorke DNK kako bi saznali više o svom spuštanju. U ovom slučaju, napadač bi mogao identificirati osobu čije su stanice u skupu podataka o jednoj ćeliji analizirajući svoj genom. To bi moglo otkriti osobne podatke koji su povezani s osjetljivom značajkom poput psihijatrijskog poremećaja, jer su sudionici istraživanja često odabrani za ispitivanje biologije ovih složenih uvjeta.Ozljede zaštite podataka poput ove mogle bi imati stvarne posljedice, poput diskriminacije na radnom mjestu, kaže Gürsoy. Dodaje se da bi curenja mogla čak utjecati na buduće generacije, jer se genetske značajke mogu prenijeti potomcima. "Sve što se o nama zna generacijama obavljaju", kaže ona.
Bradley Malin, koji u području razmjene podataka velikih genoma na Sveučilištu Vanderbilt u Nashvilleu u Tennesseeju, istraživanje, studiju opisuje kao "novo proširenje i doprinos literaturi". Dodaje da bi buduća istraživanja mogla istražiti mogu li se podaci genoma povezati i u većim zapisima podataka koji sadrže uzorke tisuća ili milijuna ljudi.
Konteti o konkurenciji
Znanstvenici nisu sigurni kako se najbolje baviti brigama o zaštiti podataka. "Postoji želja za zaštitom privatnosti pojedinca, ali i želja za kolektivno promoviranje medicinskih istraživanja, a one su nažalost u suprotnosti jedni s drugima", kaže Mark Gerstein, koji istražuje na Sveučilištu Yale u New Havenu, Connecticut, Medic Data. Najjednostavnije rješenje bilo bi otežati pristup genetskim podacima, ali to bi negativno utjecalo na istraživanje, kaže on. "Moramo dijeliti i objediniti velike količine informacija", objašnjava on. "Ako sve blokiramo i učinimo ga privatnijim, to zaista ometa cijeli postupak."
U njihovoj studiji, Gürsoy i njezine kolege zahtijevaju veću transparentnost u vezi s rizicima za sudionike koji dijele svoje podatke o genomu i sugeriraju da bi istraživači trebali osigurati da donatori pristanu prenositi svoje podatke. Drugi mogući način mogao bi biti šifriranje osobnih podataka ako ste dio javne baze podataka. Autori prepoznaju da bi to kompliciralo postupak stvaranja i čekanja podataka, ali mišljenja je da bi to moglo pomoći u zaštiti privatnosti sudionika.
-
walker, C. R. i sur. Cell https://doi.org/10.1016/j.cell.2024.09.012 (2024).
članak .sidebar { width: 300px; min-width:300px; position: sticky; top: 0; align-self: flex-start; } .contentwrapper { display: flex ; gap: 20px; overflow-wrap: anywhere; } @media (max-width:768px){ .contentwrapper { flex-direction: column; } .sidebar{display:none;} } .sidebar_sharing { display: flex; justify-content: space-between; } .sidebar_sharing a { background-color: #e6e6e6; padding: 5px 10px; margin: 0; font-size: .95rem; transform: none; border-radius: 5px; display: inline-block; text-decoration: none; color:#333; display: inline-flex; justify-content: space-between; } .sidebar_sharing a:hover { background-color: #333; color:#fff; } .sidebar_box { padding: 15px; margin-bottom: 20px; box-shadow: 0 2px 5px rgba(0, 0, 0, .1); border-radius: 5px; margin-top: 20px; } a.social__item { color: black; } .translate-dropdown { background-color: #e6e6e6; padding: 5px 10px; margin: 0; font-size: .8em; transform: none; border-radius: 5px; display: inline-block; text-decoration: none; color: #333; margin-bottom: 8px; } .translate-dropdown { position: relative; display: inline-flex; align-items: center; width: 100%; justify-content: space-between; height: 36px; } .translate-dropdown label { margin-right: 10px; color: #000; font-size: .95rem; } .article-meta { gap:0 !important; } .author-label, .modified-label, .published-label, modified-label { font-weight: 300 !important; } .date_autor_sidebar { background-color: #e6e6e6; padding: 5px 10px; margin: 0; font-size: .8em; transform: none; border-radius: 5px; text-decoration: none; color: #333; display: flex; justify-content: space-between; margin-bottom: 8px; } .sidebar_autor { background: #333; border-radius: 4px; color: #fff; padding: 0px 5px; font-size: .95rem; } time.sidebar_time, .translateSelectlabel, sidebar_time { margin-top: 2px; color:#000; font-style:normal; font-size:.95rem; } .sidebar_updated_time { background-color: #e6e6e6; padding: 5px 10px; margin: 0; font-size: .8em; transform: none; border-radius: 5px; text-decoration: none; color: #333; display: flex; justify-content: space-between; margin-bottom: 8px; } time.sidebar_updated_time_inner { background: #333; border-radius: 4px; color: #fff;; padding: 2px 6px; } .translate-dropdown .translate { color: #fff; !important; background-color: #333; } .translate-dropdown .translate:hover { color: #fff; !important; background-color: #2f845b !important; } .share-button svg, .translate-dropdown .translate svg { fill: #fff; } span.modified-label { margin-top: 2px; color: #000; font-size: .95rem; font-weight: normal !important; } .ad_sidebar{ padding:0; border: none; } .ad_leaderboard { margin-top: 10px; margin-bottom: 10px; } .pdf_sidebar:hover { background: #2f845b; } span.sidebar_time { font-size: .95rem; margin-top: 3px; color: #000; } table.wp-block-table { white-space: normal; } input {padding: 8px;width: 200px;border: 1px solid #ddd;border-radius: 5px;} .comments { margin-top: 30px; } .comments ul { list-style: none; padding: 0; } .comments li { border-bottom: 1px solid #ddd; padding: 10px 0; } .comment-form { margin-top: 15px; display: flex; flex-direction: column; gap: 10px; } .comment-form textarea { width: 100%; padding: 8px; border: 1px solid #ddd; border-radius: 5px;} .comment-form button { align-self: flex-start; background: #333; color:#fff; border:0; padding:8px 15px; border-radius:5px; cursor:pointer; } .comment-form button:hover { background: #2f845b; } 
Nova studija pokazuje da su anonimne genetske baze podataka osjetljive na krađu identiteta i kršenja zaštite podataka. Istraživači upozoravaju na posljedice.
Kommentare (0)